

Beograd
Nikola Jovanović (CLS): Prodaje se Beogradska arena
„Tužno da još jedan od simbola Beograda odlazi u privatni domen, isključivo zbog nesposobnosti aktuelne gradske uprave“, kaže Nikola Jovanović, direktor Centra za lokalnu samoupravu




„U Italiji, Francuskoj i drugim zemljama radi se mnogo više", rekao je nemački ministar finansija Kristijan Lindner
Nemačka privreda ne posrće zbog manjka javnih investicija, veš zato što Nemci ne rade dovoljno, ocenio je ministar finansija Kristijan Lindner na margini prolećnog zasedanja Međunarodnog monetarnog fonda u Vašingtonu.
„U Italiji, Francuskoj i drugim zemljama radi se mnogo više“, rekao je Lindner.
On je, kako javlja agencija DPA, to pripisao regulativi o skraćivanju radnog vremena, demografiji i priudnom prelasku ljudi na skraćeno radno vreme, jer nemaju kome da povere decu na čuvanje.
Lindner, lider biznisu bliske liberalne FDP, ponovo se izjasnio za redukciju birokratije, poreske podsticaje privredi za ulaganje i reformu tržišta rada.
Prema njegovim rečima, mnoge od mera koje predlaže za „privredni zaokret“ ne koštaju ništa, a štede novac u budžetu i osiguranju.
„Kada ljudi rade ili kada više rade, uplaćuju više poreza i povlače manje socijalnih beneficija,“ dodao je Lindner.
U najnovijem mesečnom izveštaju Bundesbanke navodi se da je nemačka privreda u prvim mesecima godine poslovala nešto bolje od očekivanja, jer su ekonomisti prognozirali blagu recesiju.
U svakom slučaju, nije nipošto izvesno da je privreda rast prenela na drugo tromesečje.
„Sve u svemu, još nema naznaka održivog oporavka nemačke privrede,“ saopštila je Bundesbanka.
Domaća privreda je u poslednjem kvartalu prošle godine bila u recesiji po stopi od 0,3 odsto.


„Tužno da još jedan od simbola Beograda odlazi u privatni domen, isključivo zbog nesposobnosti aktuelne gradske uprave“, kaže Nikola Jovanović, direktor Centra za lokalnu samoupravu


Nemaju svi gradovi Srbije istu satnicu za jeftinu struju, a ona takođe zavisi i od vrste brojila koje potrošači imaju ugrađeno u domaćinstvima. U periodima povećane potrošnje, ušteda nije mala


Država prošle godine nije obezbedila dovoljne količine sirovine za pelet, tvrdili su proizvođači. Zato su ovog leta građani pohrlili da kupe ogrev pre nestašice. To je odmah povećalo i cene


Dunav je ovog leta dostigao rekordno niske nivoe. Posledice se osećaju u plovidbi, energetici, poljoprivredi i rečnim ekosistemima. Kakva je budućnost evropskih reka


Oko 150 velikih postrojenja u Srbiji duže od deset godina krši rok u kojem su morali da pribave integrisanu dozvolu, kojim se velikim zagađivačima odobrava rad
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve