
Hrvatska
Nekadašnji hrvatski premijer Ivo Sanader pušten na slobodu
Odlukom Županijskog suda, nekadašnji hrvatski premijer Ivo Sanader, koji kaznu izdržava u zatvoru u Lipovici, pušten je na uslovnu slobodu
Donald Tramp je upozorio Iran da bi SAD mogle da nastave napade ukoliko Iran ne pristane na mir. Opisao je američke vojne udare na tri nuklearna postrojenja u Iranu kao „spektakularan vojni uspeh“ i dodao da su objekti „potpuno uništeni“
Donald Tramp sa crvenim kačketom sa natpisom „Učinimo Ameriku ponovo velikom“ i državni sekretar SAD Marko Rubio, koji oduševljeno stiska palčeve – ovako je američki državni vrh u noć između subote i nedelje (21. na 22. jun) pratio napade SAD na nuklearna postrojenja u Iranu. Amerika je prvi put napala Iran, zemlju od 90 miliona stanovnika.
Tramp je upozorio Iran da bi SAD mogle da nastave napade ukoliko Iran ne pristane na mir. U napadu su korišćeni američki bombarderi B-2, a izvori CNN govore da su SAD takođe koristile bombu „bunker buster“ od gotovo 15 tona, što se prvi poznati slučaj upotrebe ove bombe.
Šta nam napad govori
Benjamin Netanju više od 30 godina poziva saveznike, pre svega SAD, da napadnu Iran, sa obrazloženjem da je ova zemlja najveća pretnja po svetski mir. Konačno mu je to pošlo za rukom. Dok prvi čovek Izraela, zemlje koja je prva napala Iran, sada verovatno slavi jer je pokrenuo SAD na istorijsku odluku, ostaje pitanje – kako će Iran reagovati? Da li će uslediti napadi na više od 40.000 američkih vojnika i 19 vojnih baza, koje su raspoređeni u zemljama oko Irana na Bliskom istoku?
Istorijski napad SAD na Iran je pokazao i do koje mere Evropska unija nema nikakvog uticaja na Bliskom istoku. To he bila američka solo akcija koju su neposredno koordinisali Tramp i Netanjahu.
„Donald Tramp je gurnuo Iran, Bliski istok, Sjedinjene Države i svoje predsedništvo preko sudbonosnog praga, napadom na nuklearni program Teherana“, piše Stiven Kolinson, izveštač za CNN-a za Belu kuću i politiku širom Sjedinjenih Država. „Letnja noć u junu 2025. mogla bi da ostane upamćena kao trenutak kada se Bliski istok zauvek promenio; kada je strah od nuklearnog uništenja uklonjen iz Izraela; kada je iranska moć sterilisana, a američka skočila.“
On dodaje da „postoji rizik da iranski režim reaguje napadom na američke snage, mete ili civile u regionu i sukob eskalira u rat mnogo većih razmera“.
„Predsednik je stavio na tas globalnu bezbednost i sopstveno nasleđe. On nema načina da zna kakve će se poteze Iran povući“, kaže reporter CNN-a, dok novinar BBC-ja navodi da Velika Britanija može da odahne jer je izbegla potencijalno tešku odluku.
„Najrealnija baza za napad je bila ona pod upravom Britanaca u Indijskom okeanu. Da su SAD zatražile da koriste taj objekat, a vlada Velike Britanije je pristala – onda bi Iran to sigurno smatrao kao da se i Ujedinjeno Kraljevstvo pridružuje ratu. Činjenica da se napad dogodio bez našeg učešća je olakšanje za kreatore britanske politike“, kaže reporter britanskog javnog servisa.
Tramp: Istorijski trenutak za SAD
Tramp je pre samo nekoliko dana rekao da Iranu daje rok od dve nedelje da potpiše novi Atomski sporazum jer da će u suprotnom da razmotri vojnu opciju. Očigledno nije govorio istinu ili je smatrao da je taj rok prošao.
„Završili smo veoma uspešan napad na tri nuklearna postrojenja u Iranu, uključujući Fordo, Natanz i Esfahan. Svi avioni su sada van iranskog vazdušnog prostora“, napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth social.
Dodao je da se svi avioni koji su učestvovali u napadu vraćaju u SAD i poručio da je „ovo istorijski trenutak za Sjedinjene Američke Države, Izrael i svet“.
Na osnovu Trampove izjave, gde kaže da Iran mora da pristane na mir, može se zaključiti da se SAD neće zaustaviti na ovom bombardovanju.
Iran: Udarac nije veliki
Potvrda napada stigla je i iz Irana.
Najpre je portparol Kriznog štaba provincije Kom Morteza Hejdari izjavio da je „deo područja nuklearnog postrojenja Fordo bio pod vazdušnim napadom“, da bi potom zamenik guvernera Ishafana Kbar Salehi saopštio da se „nekoliko eksplozija čulo u blizini nuklearnih postrojenja u Natanzu i Isfahanu“, prenosi BBC.
Zamenik političkog direktora iranskog javnog servisa Hasan Abedini rekao je da je da su sva tri nuklearna postrojenja „pre izvesnog vremena“ evakuisana.
Čak i ako je tačno to što je saopštio Tramp, Iran „nije pretrpeo veliki udarac jer su svi materijali već izneti“, naveo je Abedini.
Izrael oduševljen
Advokatica Efrat Eldan Šekter iz severnog Izraela je za BBC rekla da joj je „laknulo i da je zahvalna” što su SAD „preduzele odlučnu akciju protiv iranskog nuklearnog programa”, dodajući da se nada da to „označava prekretnicu ka sigurnijoj budućnosti za sve”.
U Tel Avivu, učiteljica Rene je rekla za britanski javni servis da su joj pomešana osećanja.
„Nadam se da će stvari biti bolje, ali dobro je što imamo podršku – uvek je dobro imati podršku“, kaže ona. Upitana kako se oseća u vezi sa rizikom od eskalacije, Rene kaže:
„Ne znamo šta oni imaju u torbi. Nadamo se da stvari neće eskalirati još dalje. Moraćemo da sačekamo i vidimo. Ovde smo svi na ivici.”
Odlukom Županijskog suda, nekadašnji hrvatski premijer Ivo Sanader, koji kaznu izdržava u zatvoru u Lipovici, pušten je na uslovnu slobodu
U trenutku kada u Americi nema ozbiljnog odgovora opozicije, Bela kuća se našla na udaru onih koji su aktuelnog predsednika doveli na vlast i traže objavljivanje čitavog dosijea Džefrija Epstina, osramoćenog milijardera
Iako civilno društvo u Srbiji već ima značajnu ulogu u razotkrivanju manipulativnih praksi, potreban je sistemski pristup koji uključuje snažniju institucionalnu podršku, unapređenje zakonskih okvira i širu edukaciju javnosti o mehanizmima prepoznavanja i prijavljivanja obmanjujućih podataka
U životopisu tog unuka industrijalca, pionira ruskog Dalekog istoka, unuka koji je izneverio očekivanja pa postao brodvejska i holivudska ikona, istorijske drame jedne revolucije, izbeglištva, dalekoistočnog azijskog ritma Budenbrokovih dramatično se prepliću sa umetničkim dostignućima i opsenama zvezdane prašine
U Nemačkoj je vožnja bez karte krivično delo pa hiljade ljudi završava na robiji jer nemaju da plate kaznu. Tu na scenu stupa Fond slobode
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve