Pozorište
Nepodnošljivo prisustvo neispunjenih želja
Tenesi Vilijems: Tramvaj zvani želja, režija Jug Đorđević, Narodno pozorište Sombor


Tenesi Vilijems: Tramvaj zvani želja, režija Jug Đorđević, Narodno pozorište Sombor




Njegova filmografija i teatarski opus ostaju naša zajednička kultura sećanja, pa je tako i ovaj lament tek nešto više nego pokušaj da Borisa Komnenića ne svedemo na Bolji život, jer svih prethodnih trideset godina nipošto nije bilo tako


Četiri filma snimljena tokom pandemijskog "lokdauna" koji su se, sa raznolikim uspehom, othrvali naizgled nesavladivim ograničenjima


Đorđe Pisarev: Velika očekivanja, režija Dušan Mamula, Srpsko narodno pozorište; Saša Radonjić: Čaj sa Kublaj-kanom, adaptacija i dramaturgija Aleksandar Milosavljević, produkcija "Upalimo reflektore", podrška Bitef teatar


"Miša Vasić me je jednog dana, početkom 1990. godine, obavestio da se osniva prvi privatni nedeljnik u Jugoslaviji i da bi bilo lepo da se pridružim. Rekla sam dobro, dobro, ali prvo idem Transsibirskom železnicom u Kinu, gde sam ostala dva meseca"
Adriana Zaharijević: Život tela, politička filozofija Džudit Batler; Akademska knjiga, Novi Sad, 2020


Rajner Verner Fasbinder: Kišne kapi na vrelom kamenju; režija Jug Đorđević, Beogradsko dramsko pozorište




Kada autoritarna država odluči da nešto uradi, nema te procedure ili "struke" koja je može sprečiti u realizaciji. Negde gore je doneta odluka da Dara iz Jasenovca ima biti kandidat Srbije za Oskara za najbolji strani film, pa se tako i desilo. Kakva sad pravila kada je stradanje u pitanju! Kada je film, za mnoge očekivano, ispao iz trke za Oskara, režiser Antonijević je konstatovao otprilike da je u pitanju antisrpska zavera i da "na Zapadu nema ništa novo"
Zoran Popnovakov, Aleksandar Tepić: Priče iz poštanske torbe, Dotkom – Nepolitikin zabavnik, Novi Sad 2020, 155 str.
Milovića je obeležila sudbina Jugoslavije i nemogućnost da se ona pretvori u "zajednicu razlike", umesto u mnoštvo sukobljenih identitetskih politika koje su je odvele u rat i raspad
Srđan Damnjanović, Rehabilitacija budućnosti,
Kulturni centar Vojvodine "Miloš Crnjanski", Novi Sad 2019.


Ana Đorđević: Smrt gospodina Goluže;
režija Patrik Lazić; Pozorište mladih, Novi Sad




Dva filma koja su se gotovo istovremeno našla u kino-ponudi Srbije, reklo bi se, dragovoljno upadaju u zamku uopštavanja, insistirajući na srednjačenju i stopostotno proverenim zahvatima kao prečici


Povodom 40 godina izdavanja kompilacije Paket aranžman, objavljujemo redak dokument – dosad nepoznatu, anonimnu recenziju izašlu u malo poznatom fanzinu "Raison d’être", koji je tog februara 1981. u svega pet primeraka umnožila istoimena beogradska grupa (poslednji poznat sačuvan je u kolekciji Dejana Anastasijevića)
Havijer Serkas: Kralj senki;
Arhipelag, Beograd 2020, prevod Biljana Isailović
Savo Stijepović: Prekrasne ruševine; Dereta, 2020


Otresita starica seća se svoje revolucionarne mladosti, dana provedenih u partizanima u Jugoslaviji za vreme Drugog svetskog rata, kao i perioda života koji je protekao u logorima na Banjici i u Aušvicu


"Pošto smo se mi, mladi kulturni radnici, okupljali na nezavisnoj, levo orijentisanoj sceni, principi Sonjine priče su postali nešto što moramo ponovo da naučimo. To su: solidarnost, samoorganizacija, socijalna pravda, internacionalizam, antiimperijalizam… Tada je Marta odlučila da napravimo film"


"Ne može niko da vam zabrani da pišete muziku i tekstove koji nude istinsku sliku stvarnosti. Pitanje je koliko nekoga to više uopšte interesuje da sluša, naročito mlađu publiku, i gde bi ona takvu muziku i mogla da čuje. Lično, jedino mogu da, sa manje ili više uspeha, pokušam da opišem neke delove ovog vremena, kao što sam i ranije činio, i dam svoj prikaz kako se odavno prevareni pojedinac oseća u njemu"


Luka Tripković, Studija slučaja, Umetnički prostor UIO, Beograd, od 14. do 30. januara 2021.
Žil Delez, Po čemu se prepoznaje strukturalizam?,
Karpos, Loznica 2020, prevod Milica Rašić i Goran Bojović


Njujork i London, igrano i dokumentarno, juče i danas: u svakom slučaju, ovo su priče koje kroz pretežno queer oqueer ispituju granice slobode u našoj epohi




Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra


Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare


Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama


Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti. Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao


Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda


Italijanska firma za sportsko klađenje „Lottomatica“ je u kancelariji u Beogradu otpustila u jednom danu i usred radnog vremenena 348 ljudi. Sindikati iz Italije misle da je uzrok veštačka inteligencija, ali je verovatnije je da su vlasnici samo iskoristili radnike dok su im trebali


Čačak nije hteo da ugosti „Naše dane“ a Niš „Bilo jednom na Brijunima“ iako su obe predstave bile rasprodate. Razlozi nisu obrazloženi, ali je ipak jasno koji su


Dok je Hrvatska prošle nedelje dobila još jedno poboljšanje kreditnog rejtinga i sada se nalazi na nivou „A“, Srbija i dalje ima investicioni rejting samo kod jedne od tri velike agencije. Analitičari upozoravaju da to može značiti skuplje zaduživanje i manji pristup zapadnim finansijskim tržištima


Šta sve može da se zaključi iz cene jedne banane na aerodromima u Beogradu, Frankfurtu i Talinu


Aleksandar Samuilović, advokat konzorcijuma privatnih prevoznika „Arriva Litas“, za „Vreme“ objašnjava kako je grad Beograd izgubio spor protiv njih vredan 900 miliona dinara. Razlog spora je što su, kaže on, privatni prevoznici mesecima prevozili Beograđane „na svoju štetu“ zbog direktnih odluka Grada