img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Nova ekonomija: Kreditni rejting Hrvatske „A“, Srbije samo „BBB“

16. mart 2026, 16:20 I.M.
Srpska i hrvatska zastava Foto: Ilustracija napravljen uz pomoć AI
Hrvatska dobila „A“ kreditni rejting, Srbija daleko iza komšija
Copied

Dok je Hrvatska prošle nedelje dobila još jedno poboljšanje kreditnog rejtinga i sada se nalazi na nivou „A“, Srbija i dalje ima investicioni rejting samo kod jedne od tri velike agencije. Analitičari upozoravaju da to može značiti skuplje zaduživanje i manji pristup zapadnim finansijskim tržištima

Standard & Poor’s (S&P) je pozitivno iznenadio prošle nedelje i podigao kreditni rejting Hrvatske za jedan stepen na „A“, a izgledi su vraćeni na stabilne. Ovo produžava niz poboljšanja, stavlja rejting na još jedan rekordno visok nivo i otvara razliku od jednog stepena u poređenju sa Fičom i Mudisom, saopštili su analitičari Erste grupe, prenosi Aleksandra Nenadović na portalu Nova ekonomija.

U Srbiji je slična situacija, ali sa malo više napetosti što se tiče razlika u rejtingu između agencija. S&P je dodelio Srbiji najniži investicioni rejting (BBB-) 2024. godine, ali se od tada ne oglašava, dok je Fič zadržao rejting, a Mudis umanjio potencijal izgleda sa zadržanim rejtingom. Hrvatska je i članica Evropske unije, a investicioni rejting od sve tri agencije joj omogućava da se zadužuje povoljnije u inostranstvu. Srbija pokušava dugo da postigne isto, ali sa investicionim rejtingom od samo jedne agencije, jasnim odustajanjem od EU puta, nerešenim pitanja Kosova i podrškom Rusiji, biće joj skuplje, a potencijlano i teže kreditiranje na Zapadu.

Obrazloženje agencije naglašava solidne i otporne ekonomske izglede za Hrvatsku (prosečan rast 2,7 odsto u periodu 2026-29), dok se integracija i reforme vezane za Mehanizam za oporavak i otpornost i predstojeće članstvo u OECD-u smatraju pozitivnim aspektima rejtinga, naglašavaju bankari.

Uprkos rastućim pritiscima na bilans tekućeg računa, spoljna pozicija se vidi kao pokretač podrške usred povoljne kombinacije finansiranja i neutralne pozicije neto spoljnog duga, kažu iz Erste grupe.

„Sa negativne strane, S&P očekuje ekspanzivniju fiskalnu politiku (prosečan budžetski deficit od 2,7 odsto BDP-a u periodu 2026-29), zbog većih socijalnih rashoda i izdataka za plate, zajedno sa rastućim vojnim budžetom. Negativno odstupanje od fiskalne putanje, zajedno sa globalnim faktorima rizika koji ometaju izglede BDP-a, očekivano se vide kao ključni rizici u budućnosti“, navode iz Erste grupe.

U tom smislu, kako objašnjavaju iz ove grupacije bili su konzervativniji u pogledu putanje rejtinga, očekujući da još uvek neće biti promena u 2026. godini, uglavnom zbog izazovnijih fiskalnih i izgleda tekućeg računa, zajedno sa nedavnim globalnim geopolitičkim previranjima koja doprinose profilu rizika.

Kako eknomisti napominju, za 2026. godinu ostaje da će Fič i Mudis sačekati sa pomeranjima izgleda, tj. da će sačekati da vide da li članstvo u OECD-u i pomenuti reformski napori signaliziraju potencijal za rast u budućnosti.

Analitičari Erste grupe su pred ovu odluku koja je trebala da usledi i za Hrvatsku i za Srbiju, naglasili da je za zvanični Beograd moguća čak i negativna odluka, odnosno da se investicioni rejting umanji. Agencija nije odgovorila u poslednjih nedelju dana na pitanja naše redakcije zašto se nisu oglašavali o Srbiji više od godinu dana.

Izvor: Nova ekonomija

Tagovi:

Hrvatska Kreditni rejting Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Prazni lokali

Trgovina

13.avgust 2026. B. B.

Milion kvadrata neiskorišćenog poslovnog prostora: Zašto u Beogradu lokali zvrje prazni

Internet prodaja više nije dodatak klasičnoj prodavnici. Za sve veći broj trgovaca ona je osnovni ili jedan od osnovnih kanala prodaje. To je samo jedan od razloga zašto je u Beogradu oko milion kvadrata lokala zvrje prazni

Kupci

Poskupljenja

12.avgust 2026. A.P.

Koliko su poskupeli restorani, a koliko hrana

Cene ugostiteljskih usluga poskupele su za 5,6 odsto, dok je cena hrane poskupela za 7,4 odsto. Alkoholna i bezalkoholna pića poskupela su za 6,8 odsto

Evropska unija od 1. januara uvodi porez na emisije ugljenika (CBAM).

Energetika

12.avgust 2026. Marija L. Janković

Koliko Srbija gubi novca zbog požara u Kostolcu

Koliko Srbiju dnevno košta što je izgubila 4,5 odsto ukupne proizvodnje struje zbog požara koji je izbio na tek otvorenom bloku u Kostolcu?

Skladište za zapakovanom robom

Izvoz u EU

12.avgust 2026. B. B.

Srbija i standardi EU: Da li srpski izvoznici ispunjavaju novi pravilnik za ambalaže

Uredba EU o ambalaži i ambalažnom otpadu stupila je na snagu 12. avgusta 2026. i primenjivaće se bez ikakvog prevoda u nacionalno zakonodavstvo identično u svim članicama EU

Beograd, 7.08.2026. - Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Djedovic Handanovic docekala je danas na Aerodromu

Energetika

12.avgust 2026. Marija L. Janković

Izvoz Srbije u Ukrajinu porastao za 92,4 odsto, glavni adut je struja

Srbija je za šest meseci 2026. godine izvezla u Ukrajinu struju za 57,8 miliona dolara, iako pre toga nije izvozila gotovo uopšte. Iz Ministarstva energetike za „Vreme“ kažu da „pomažu Ukrajini u oporavku energetskog sistema“

Komentar
Protest

Komentar

Desnica i Vučić: Kalif umesto kalifa

Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla

Ivan Milenković
Izbori

Komentar

Posle izbora nema kajanja

Političke partije i organizacije koje su protiv režima Aleksandera Vučića sve drže u svojim rukama. Ako na izborima, kad god da budu bili, budu poražene, biće same krive

Andrej Ivanji
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1858
Poslednje izdanje

Klimatske promene: Biblijsko leto i njegove pošasti

Srbija u plamenu Pretplati se
Intervju: Vujo Ilić, politikolog

Nije režim toliko oslabio koliko su studenti ojačali

Političko nasilje, sezona leto 2026.

Počinilac nepoznat, nalogodavac svima znan

Javna rasprava o nacrtu izmena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Strogo kontrolisano obrazovanje

Intervju: Svetozar Cvetković, glumac

Rekvijem za umetnike koji menjaju svet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure