

Republika Srpska
Rafting bez rakije
Republika Srpska planira da zakonom zabrani korišćenje alkohola na raftingu. Šta o tome misle vlasnici rafting centara




Šta sve može da se zaključi iz cene jedne banane na aerodromima u Beogradu, Frankfurtu i Talinu
Aerodromske cene svugde su veće od regularnih. Ipak, ako je suditi po ceni jedne banane na aerodromu “Nikola Tesla” u Beogradu, moglo bi se zaključiti da Srbiji ide mnogo bolje nego zemljama Evropske unije. Ili da su banene kod nas luksuzna roba.
Ovo, međutim, nije tekst o poređenju standarda per se. Ovo je tekst o jednoj običnoj banani i njenoj ceni na aerodromima u Beogradu, Frankfurtu i Talinu.
Banana na Aerodromu Nikola Tesla ne može se naći na mnogo mesta, ali tamo gde je ima cena joj je 250 dinara – po komadu. U marketima u Beogradu prosečna cena za kilogram banana je oko 160 dinara, tako da je ovo zaista fantastičan biznis.
Na najprometnijem nemačkom aerodromu, u Frankfurtu, banana košta jedan i po evro, dok se u vazdušnoj luci u Talinu, glavnom gradu Estonije, za isti iznos mogu kupiti dve banana – jedna košta 90 centi.
Drugim rečima, banana na aerodromu u Beogradu skuplja je nego u Nemačkoj, a više nego dvostruko veća nego u Estoniji.
Ako se ovaj egzotični pokazatelj životnog standarda uzme zdravo za gotovo, ispada da su građani Srbije, ili bar putnici koji lete iz Beograda, značajno platežno sposobniji od građana dve države članice Evropske unije i onih koji putuju sa njihovih aerodroma.
Problem je samo u tome što statistika kaže nešto drugo.
Prema zvaničnim podacima, prosečna neto zarada u Srbiji iznosi oko 124.000 dinara, što je nešto više od hiljadu evra. U Estoniji je prosečna zarada oko 2.000 evra mesečno, dok je u Nemačkoj višestruko veća i prelazi 2.500 evra, u zavisnosti od metodologije računanja i poreskog razreda.
Drugim rečima, građani Estonije i Nemačke u proseku zarađuju znatno više od građana Srbije.
A banane su svuda iste. Sve tri zemlje ih uvoze uglavnom iz Latinske Amerike, pa su banane koje završe na policama aerodromskih prodavnica u Beogradu, Frankfurtu i Talinu prešle sličan put od plantaže do police.
Razlika je samo u tome koliko ko misli da putnik može ili je spreman da plati. Ili u proceni da putnici koji poleću sa aerodroma u Beogradu baš mnogo vole banane.


Republika Srpska planira da zakonom zabrani korišćenje alkohola na raftingu. Šta o tome misle vlasnici rafting centara


Kroz celokupan svoj stvaralački opus, Goran Babić je ispisivao ogroman hipertekst, koji se sastojao iz bezbroj poveznica, kroz koje se ulazilo u najrazličitije oblasti. Njegov će odlazak za sve one koji znaju da se pravo promišljanje stvarnosti dešava na margini – značiti veliku prazninu


Hoće li Evropska unija graditi centre veštačke inteligencije i šta to znači u tehnološkoj trci sa Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom


Uzbuđivanje stopalima je najčešći seksualni fetiš. Zovu ga fut-fetiš, stručno se kaže podofilija. Odgovor daju neuroni


Hrvatska bi u narednim godinama trebalo da dobije novi superkompjuter, čija investicija iznosi 50 milijardi evra. Gde su danas Srbija i Hrvatska na mapi superračunara
Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve