Filozofija
O poreklu politike
Zoran Dimić: Političke životinje i zveri. O Aristotelovom zasnivanju filozofije politike; Akademska knjiga, Novi Sad, 2022.


Zoran Dimić: Političke životinje i zveri. O Aristotelovom zasnivanju filozofije politike; Akademska knjiga, Novi Sad, 2022.


Angel Olsen: Big Time (Jagjaguwar) Regina Spektor: Home, Before and After (Sire/Warner)


Povodom 40-godišnjice “najboljeg Yu albuma svih vremena” – jubileju o kome se ovih dana mnogo govori, a u susretu reizdanju te ploče – pred nama je sasvim neobičan susret starih znalaca. Pitanja postavlja jedan od prvih koji je onomad u zagrebačkoj štampi jasno i glasno pisao o VIS Idolima. Njegov sagovornik, međutim, suprotno od gotovo opšte saglasosti, to tako hvaljeno izdanje ne vidi u samom vrhu domaće muzičke istorije


Ovo je priča o burnom putu (punom krivina i prepreka) ka zvezdama, baš kao i priča o bolnoj samoemancipaciji, zloupotrebi, pohlepi onih vidno manje kreativnih, prolaznosti i poroznosti slave, manje ili više dragovoljnom prodavanju duše (manje ili više) đavolu


Tenesi Vilijams: Tramvaj zvan želja; režija Lenka Udovički; koprodukcija Beogradskog dramskog pozorišta, Teatra Ulysses sa Briona i festivala BELEF


Na kraju još jedne pozorišne sezone, nametnulo se uporedno “čitanje” triju predstava sa zajedničkim motivom kuće, stana, doma; kao mesta identiteta ili manipulacije njim, kao nestalne imovine i kao još nestalnije domovine


Jasno je da je Dijego de Brea hteo da postavi jednu modernu Antigonu. U tu svrhu glumci sa savremenim kostimima, imaju savremene geste koje treba da pokažu kako danas izgledaju i kako se ponašaju ljudi iz vlasti (Kreont), a kako savremeni buntovnici (Antigona). Ali to nismo dobili, jer Sofoklov tekst se opire ovakvom tumačenju i glavna žrtva tog opiranja, pored Kreonta, sama je Antigona


Tvorci Borgena bili su očigledno svesni da su u prve tri sezone u dobroj meri iscrpeli potencijal danskih “dvorskih” intriga, nadmetanja i pripetavanja, i da im je potreban neki širi pogled, a da istovremeno zadrže izvorni, domaći štih (“svetsko, a dansko”!). I pronašli su ga na najbolji mogući način. Njihova zlatna žila zove se – nafta, ali ne u arapskoj pustinji ili tako negde nego na – Grenlandu


Autor za biografskom građom o Godaru poseže samo onda kada je preko potrebno i nužno postaviti i osnažiti faktografski kontekstualni okvir, a u kome opet naglasak biva na onome što u žiži i srcu ima film


Mirne duše se može ustvrditi da je Trentinjan ne samo u vremenskom smislu nadživeo i prevazišao široke okvire francuskog Novog talasa


“Mi ljudi se kroz vekove u emocionalnom smislu nismo mnogo promenili, usprkos tehnološkom napretku, koji nas je potpuno promenio u racionalnom smislu. To znači da su zli ljudi ostali zli na isti način, dobri dobri, glupi glupi, naivni naivni itd. Historija se ponavlja, a mi nismo ništa naučili mada nas latinska izreka uverava da Historia mater vitae est. Kao i ona o laži koja ima kratke noge. Baš obrnuto. Laž ima danas najduže noge otkako postoji”


Dankan Mekmilan: Pluća; režija IvanVuković; Madlenianum, Zemun


Kada indi autori (s)krenu u mejnstrim, stvari mogu da krenu po zlu... Ali, ni to nije nužno


Sinan Gudžević: Bendžo u Grabu; Službeni glasnik, Beograd, 2020.


Šajzerbiterlemon su etnici grada. Toponime iz prirode zato ovde treba shvatiti samo uslovno: oni su metafizički pojmovi iz urbanog vokabulara. Ta, nekada davno, i bukvalno spoljašnja područja naših egzistencija, netaknuto naturalna i zastrašujuće neistražena, sada su istetovirana iznutra po našem biću, poput pećinskih crteža


Hoće li ubuduće biti moguće pozivati eks-jugoslovenska pozorišta da dođu na Pozorje, bilo u takmičarski program ili u Krugove? Možda bi poziv mogao glasiti ovako: “dođite da nas malko zabavite, a posle ćemo vam pokazati i prikazati kakva ste zapravo govna, što pojedinačno, što kolektivno”




Na planu izraza, ovo ipak u većoj meri jesu konvencionalni radovi o naoko nekonvencionalnim likovima (u, ako ćemo pošteno, dovoljno uobičajenoj misiji), što za neke možda može da bude povod za razočaranje; ipak, ima tu dosta toga da se pohvali i izdvoji


Wilco su jedan od ključnih “amerikana” bendova, začetnici ovog žanra autorske rok muzike. Njihov novi, dupli album, u širokom zamahu nudi presek stanja duhova u post-pandemijskoj Americi, zatečenoj na neželjenoj raskrsnici


Andreas Lukner: Martin Hajdeger: “Biće i vreme” (uvodni komentar); preveo Željko Radinković; Ultimatum.rs, Beograd, 2021.


Talentovani momci osvajaju divlje prostore Sjedinjenih Amerika, vraćajući sjaj pomalo zaboravljenim metropolama rokenrola. Njihovi osvrti na dušu i srce izgubljenog čovečanstva, iako se naizgled čine uzaludnim stvaralačkim trudom, pretvaraju ovog proleća autorsku muziku potencijalnih autsajdera u možda najuzbudljiviju zvučnu avanturu 2022.


Mimo funkcionalnosti koju niko pri zdravoj pameti ne bi trebalo da pokuša da ospori, Top Gan – Maverik prevashodno je rutinsko ostvarenje, uz podosta povoda da mu se pridoda i epitet suštinske rudimentarnosti


Bez regionalne i svetske dramske konkurencije, Pozorje kao da je osuđeno na glavinjanje između odavno istrošene hipereksploatacije šačice “naših večnih klasika” na jednoj strani, i već ubitačno dosadnog parazitiranja na mediokritetskoj hiperprodukciji šačice “naših mladih, progresivnih snaga”, mahom spisateljica i onih koji se tako osećaju, a koje već dobrano ne znaju kuda udaraju, ali se drže temeljnog kapitalističkog principa da se proizvodnja nipošto ne prekida sve dok konjuktura traje. A njima baš traje


Pošteno govoreći, čime smo to zaslužili ovakvo obilje zanimljivih ostvarenja, među kojima se svako malo udene i nekoliko istinski odličnih novih serija. A tu kvalifikaciju bez daljnjeg zaslužuje ovaj trolist novih dramskih serija – WeCrashed, Tokyo Vice i Severance


Mada se krije pod imenom The Smile, “A Light for Attracting Attention” po svemu je – tajni Radiohead album. Do vrha je pun osećaja svetske bede. Samoispitivanje je njegov razlog postojanja. Apel za ljudskošću je njegov poklič




“Čarobna knjiga” će uskoro objaviti nekoliko romana najnovijeg nobelovca Abdulrazaka Gurne, tanzanijsko-britanskog pisca koji piše na engleskom jeziku. Ekskluzivno objavljujemo odlomak iz romana Život posle života (Afterlives). Oprema teksta je redakcijska


Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu


Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu


Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji


Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.


Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora


Skupština grada Beograda je, sve po zakonu, imenovala Ljubišu Ristića za v.d. direktora „Ateljea 212“. Zašto je, međutim, smenjena Gordana Goncić


Gradske patrole, komandno-bezbednosni centri i komunalno-bezbednosne stanice već postoje u Beogradu, iako je plan za njihovo finansiranje kroz javno-privatno partnerstvo povučen. Stručnjaci upozoravaju da nije jasno po kom zakonskom osnovu ova služba funkcioniše


Izborna utakmica će se igrati do poslednjeg zvižduka, piše Đorđe Vukadinović u novom dvobroju „Vremena“, gde ekskluzivno predstavlja istraživanje javnog mnjenja Nove srpske političke misli


Dva puta su u samo nekoliko nedelja u dva aviona različitih avio-kompanija popucali prozori. Koliko su česte ovakve nesreće? Da li ove dve imaju veze jedna sa drugom? Kome građani mogu da se žale


Nakon priznanja gradskih vlasti da je prilikom pada krana na gradilištu novog Savskog mosta oštećen čelični luk konstrukcije, otvorena su nova pitanja o bezbednosti projekta i odgovornosti nadležnih. Inicijativa Beograd ostaje tvrdi da vlast pokušava da umanji ozbiljnost incidenta i traži objavljivanje svih detalja