img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Nemačka smanjuje broj radnih viza za Zapadni Balkan: Šta čeka radnike iz Srbije?

05. oktobar 2026, 19:07 R. V.
Fabrika Foto: AP Photo/Michael Probst
Smanjivanje kvota za radnike iz Srbije
Copied

Nemačka od 1. januara 2027. planira da prepolovi broj viza za radnike sa Zapadnog Balkana – sa 50.000 na 25.000 godišnje. Promena bi obuhvatila i državljane Srbije, dok nemački građevinari upozoravaju da bi zbog manjka radne snage mogli da trpe infrastrukturni projekti

Nemačka vlada najavila je da od sledeće godine planira da promeni pravila za zapošljavanje radnika sa Zapadnog Balkana i prepolovi godišnju kvotu, pa bi već od januara umesto dosadašnjih 50.000 moglo da bude izdato svega 25.000 odobrenja godišnje, objavio je portal Biznis.rs.

Prema važećim pravilima, državljani Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Severne Makedonije, Srbije, kao i stanovnici Kosova*, mogu da rade u Nemačkoj ako imaju ugovor o radu. Međutim, kao deo reformskog paketa nemačka vladajuća koalicija CDU/CSU i SPD planira da od 1. januara 2027. godišnju kvotu smanji sa 50.000 na 25.000, obrazlažući ovaj potez rastom nezaposlenosti u zemlji.

Tamošnja industrija je u prvim odjecima reagovala negativno. Centralni savez nemačkog građevinarstva (ZDB) upozorava da bi takav potez mogao da dovede do nedostatka radnika i problema u realizaciji brojnih infrastrukturnih projekata.

„To bi bio težak udarac za građevinsku industriju. Oko 30 odsto viza odlazi u građevinski sektor. Nijedna druga privredna grana ne koristi ovu regulativu u tolikoj meri“, saopštio je ZDB.

Foto: Unsplash / Markus Winkler
Nemački pasoš

Stanić: Odluka pre svega političke prirode

Pomoćnik direktora Sektora za strateške analize Privredne komore Srbije (PKS) Bojan Stanić za Biznis.rs kaže da bi ovakva odluka bila pre svega političke prirode, ali da je svakako moguća bez obzira što ekonomski nema mnogo opravdanja.

On podseća da su neke prethodne odluke nemačke vlade o sprovođenju zelene tranzicije, ograničenju uvoza ili stimulisanju korišćenja dizela bile kontraproduktivne po nemačku privredu, navodeći da se slično sada dešava sa ograničenjem odobrenja za radnike sa Zapadnog Balkana.

Prema njegovim rečima, ove novine su uvođene sa opravdanjem da će to povećati konkurentnost nemačke privrede, a desilo se upravo suprotno jer je porast cena energije poskupeo proizvodnju i doveo do pada konkurentnosti, Slični efekti bi se mogli očekivati i od ograničenja dolaska radne snage.

Ova odluka je, kako kaže, rezultat potrebe nemačke vladajuće koalicije da odgovori na politiku imigracije desničarskog AFD-a, koja dobija sve više pristalica.

Međutim, što se same ekonomije tiče, njegov je stav da je reč o odluci koja nema utemeljenje u stvarnosti jer Nemačkoj nedostaje ta vrsta radne snage. S obzirom na trend depopulacije, ne očekuje se da se situacija bitno popravi u dogledno vreme.

„Nemačkoj su radnici potrebni, vidimo da se i kod njih dešava krunjenje bejbi bum generacije, a zemlja već dve godine beleži pad broja stanovnika. Ako se pogledaju dugoročne projekcije, prognozira se najveći pad broja stanovnika u Nemačkoj u odnosu na druge najveće privrede u EU. Pitanje je na koji način će oni kasnije održavati svoju privredu, ali sigurno je neće bazirati na veštačkoj inteligenciji i robotizaciji”, smatra Stanić.

Nemačka zastava vijori se a u pozadini je staklena kupola i plavo nebo
Foto: AP Photo/Michael Probst
Ilustracija / Nemačka

„Svaki sedmi radnik u građevinarstvu ima strani pasoš“

Prema podacima Savezne agencije za zapošljavanje, takozvano Pravilo za Zapadni Balkan u načelu važi za gotovo sve vrste zaposlenja, čak i za poslove za koje nisu potrebne formalne kvalifikacije. Izuzetak su regulisane profesije, poput lekara, kod kojih je neophodno prethodno priznavanje stručne kvalifikacije.

„Svaki sedmi radnik u građevinarstvu ima strani pasoš. Za našu industriju ova regulativa predstavlja najuspešniji model za privlačenje radnika i stručnjaka iz trećih zemalja. Snažno upozoravamo na posledice prepolovljavanja kvote. Građevinska industrija bi već do kraja godine mogla da ostane bez oko 8.000 radnika“, izjavio je generalni direktor ZDB-a.

Potražnja za vizama u okviru Pravila za Zapadni Balkan izuzetno je velika. Kvota za 2025. godinu bila je iscrpljena već krajem novembra, pa su pojedini zahtevi morali da budu odbijeni.

Prema podacima ZDB-a, Savezna agencija za zapošljavanje prošle godine izdala je čak 105.000 odobrenja. Razlog je to što zbog dugog čekanja u viznim odeljenjima svako izdato odobrenje ne dovodi i do stvarnog ulaska radnika u Nemačku.

„Pravilo za Zapadni Balkan predstavlja useljavanje radi rada, a ne radi korišćenja socijalne pomoći. CDU/CSU i SPD su ga sami uveli 2016. godine. Ne bi sada trebalo da ruše sopstveni uspešan model“, naglasili su iz ZDB-a.

Gradilišta česta mesta stradanja radnika
Foto: Milovan Milenković News Magazine VREME
Ilustracija

Zadržavanje kvote na najmanje 50.000 radnika godišnje

Nemačka građevinska industrija zato je pozvala Saveznu vladu da kvotu zadrži na najmanje 50.000 radnika godišnje, da digitalizuje i ubrza procedure za izdavanje viza, kao i da razmotri proširenje ovog programa na radnike iz drugih zemalja.

Bojan Stanić objašnjava da je reč pre svega o privremenim poslovima, detašmanima koje izdaje PKS, i može se reći da je otprilike između 20.000 i 30.000 ljudi godišnje iz naše zemlje odlazilo u Nemačku da radi po tom osnovu.

Ukoliko se kvota od 50.000 prepolovi, a Srbija je ispunjavala oko polovine te brojke, znači da će se taj broj prepoloviti na 12.000 do 13.000 hiljada radnika.

Stanić smatra da ovo smanjenje kvote ne bi izazvalo neke materijalne probleme za našu zemlju jer i u Srbiji postoji pojačana potreba za zapošljavanjem radnika ovakvog profila, pogotovo sledeće godine zbog aktivnosti na organizovanju EXPO2027.

„Ne bi to izazvalo neki veliki pritisak ovde, malo bi pale doznake, ali mi imamo nedostatak radnika i ovde se povećavaju zarade. Imamo situaciju da ne samo da i ovde može da se pronađe posao u toj branši, nego dnevnice mogu da iznose i po 150 evra za kvalifikovane zanatske poslove”, smatra pomoćnik direktora Sektora za strateške analize Privredne komore Srbije (PKS) Bojan Stanić.

Vreme izbora! A neko mora da Vas izveštava nezavisno. Zato je u oktobru godišnja pretplata na digitalno izdanje „Vremena“ čak 2.500 dinara jeftinija. Izaberite odmah!

Tagovi:

Nemačka Zapadni Balkan Radnici
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Biznis

16.novembar 2026. M. L. J.

Sukob interesa u stečaju Alta banke: Porodica direktorke AOD povezana sa kreditima

Dever direktorke Agencije za osiguranje depozita u Alta banci podigao je tri kredita ukupne vrednosti 1,6 miliona evra, za koje garantuje i njen suprug, piše Forbs. Agencija je imenovana za stečajnog upravnika banke

Putnički voz Soko na stanici

Voz

15.novembar 2026. M. L. Janković

Brzi voz Beograd–Budimpešta: Hoće li Mađari ikada pustiti u rad kinesku prugu

Putnički vozovi između Beograda i Budimpešte trebalo je da krenu još u februaru 2026. godine, ali su rokovi više puta pomerani. Ko je nepoverljiv? Da li Mađari „dlaku u jajetu“ ili samo ukazuju na brojne nepravilnosti u kineskom poslu?

Dva traktora sa tanjiračom na njivi

Poljoprivreda

15.novembar 2026. M. L. J.

Glamočić: Nema novca za drugu ratu subvencija po hektaru

Ministar poljoprivrede u tehničkom mandatu tvrdi da raspisivanje poziva bez obezbeđenog novca ne bi bilo u skladu sa zakonom, dok Studentska lista navodi da subvencije za ratarsku proizvodnju nisu isplaćene

Energetika

15.novembar 2026. M. L. J.

Nafta pojeftinjuje prvi put od početka rata

Kako je moguće da nafta pojeftinjuje, ali da benzin ostaje skup?

Vesti

15.novembar 2026. M. L. J.

Studenti objavili ekonomski plan: Šta će menjati?

Studentska lista objavila je program „Privreda i finansije“, u kojem najavljuje velike promene

Komentar
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Narodna skupština

Komentar

Šta znači odgovorna kritika?

Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.

Ivan Milenković
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure