
Vesti
Studenti objavili ekonomski plan: Šta će menjati?
Studentska lista objavila je program „Privreda i finansije“, u kojem najavljuje velike promene
Nafta_04Kako je moguće da nafta pojeftinjuje, ali da benzin ostaje skup?
Prvi put od izbijanja rata u Iranu, ponuda nafte je u oktobru nadmašila tražnju, dok je cena Brenta za pet nedelja izgubila skoro trećinu vrednosti. Ipak, Međunarodna agencija za energiju (IEA) u najnovijem izveštaju upozorava da je olakšanje zasad uglavnom na papiru – zalihe na kopnu najniže su u poslednjih deset godina, dok je evropski dizel 77 odsto skuplji nego pre rata.
Novembarski Oil Market Report, koji je IEA u petak objavila u Parizu, nosi podnaslov „Ispravljanje“ („Straightening out“). On zvuči obećavajuće, ali brojke pokazuju da se tržište, posle najdubljeg poremećaja ponude u modernoj istoriji, tek oporavlja – i to oprezno.
U oktobru je globalna ponuda nafte porasla za 2,3 miliona barela dnevno, dostigavši 105,4 miliona. To je, nakon septembarskog skoka od tri miliona barela, ukupno 5,3 miliona barela dnevno više nego u avgustu.
Motor oporavka je Persijski zaliv. Uprkos napadima na tankere koji se nastavljaju, izvoz iz zalivskih zemalja (bez Omana) dostigao je 18,4 miliona barela dnevno. To je, ipak, i dalje 26 odsto ispod predratnog nivoa.
Bolja je slika kada je reč o sirovoj nafti: izvoz od 15 miliona barela dnevno odgovara 82 odsto predratnih tokova. Zbog toga je IEA podigla procenu ponude za četvrti kvartal za 3,3 miliona barela dnevno.
Oporavak se jasno vidi i u proizvodnji vodećih članica OPEC+.
Tražnja, međutim, ne prati taj tempo. IEA i dalje očekuje da će svetska potrošnja nafte ove godine pasti za 2,7 miliona barela dnevno, na 102,3 miliona. U četvrtom kvartalu međugodišnji pad trebalo bi da se smanji na 2,7 miliona barela dnevno, nakon minusa od pet miliona u drugom i 3,8 miliona u trećem kvartalu.
Rast potrošnje očekuje se tek oko marta, dok agencija za celu 2027. godinu predviđa povećanje od dva miliona barela dnevno.
Sastav oporavka tražnje biće neobičan – na petrohemijske sirovine, odnosno TNG, etan i naftu (primarni benzin), otpadaće gotovo 80 odsto rasta u 2027. godini. Upravo je te proizvode rat najviše pogodio. Goriva za saobraćaj zabeležiće mali rast, jer su visoke cene, kako navodi IEA, ubrzale elektrifikaciju i štednju goriva u globalnom voznom parku.
Zalihe su u oktobru, prvi put od juna, zabeležile rast od 52 miliona barela, odnosno 1,7 miliona barela dnevno. Međutim, taj rast gotovo u celosti nalazi se na moru: količina nafte na tankerima povećana je za 86 miliona barela, dostigavši najviši nivo od januara.
Na kopnu je nastavljen pad zaliha, koje su sada najniže od 2016. godine. U zemljama OECD-a smanjene su za 47 miliona barela, dok je od početka rata ukupni pad svetskih zaliha dostigao 462 miliona barela.
Prerada nafte u oktobru je, zbog sezonskih faktora, pala za 1,3 miliona barela dnevno, na 81,3 miliona. U decembru bi, međutim, trebalo da se oporavi na 84,7 miliona. Rafinerijske marže oslabile su gotovo svuda, a rekordne cene vozarina posebno su pogodile azijske rafinerije.
Cena nafte tipa Brent pala je za 32 odsto – sa maksimuma od 136 dolara po barelu, zabeleženog 8. oktobra, na oko 93 dolara u trenutku pisanja izveštaja. Ipak, to je i dalje 22 dolara više nego pre rata.
U istom periodu dizel u Evropi pojeftinio je za svega 11 odsto. Njegova cena sada je blizu 180 dolara po barelu, što je 77 odsto iznad predratnog nivoa. I vozarine za transport sirove nafte sa Bliskog istoka do Azije i dalje su blizu rekordnih vrednosti.
Prema oceni IEA, ozbiljna nestašica derivata, pre svega dizela, trenutno predstavlja glavnu brigu tržišta i potrošača.
Izvoz rafinisanih proizvoda i TNG-a iz Zaliva i dalje je na polovini predratnog nivoa, dok napadi na rusku energetsku infrastrukturu dodatno smanjuju ponudu ruskog dizela na međunarodnom tržištu. Agencija navodi da će ubrzano puštanje hitnih zaliha dizela zemalja članica IEA u narednim mesecima predstavljati „ključni most“ do oporavka rafinerijskog sistema.
Za kupce u Evropi, pa i u regionu, to znači da će se pojeftinjenje sirove nafte do pumpi prenositi sporije i u manjem iznosu nego što bi naslovi o padu cene Brenta mogli da nagoveste.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Studentska lista objavila je program „Privreda i finansije“, u kojem najavljuje velike promene

Oko 17,5 miliona evra skrivene gotovine pronađeno je tokom pretresa u Budimpešti i još tri mađarske županije. Istraga se vodi protiv bivšeg ministra za nacionalni razvoj Mikloša Šestaka, osumnjičenog za primanje mita i nezakonitih provizija

Predstavnici Studentske liste optužili su odlazeću vlast za pokušaje da pred formiranje nove vlade zaposli svoje partijske aktiviste u javnom sektoru. Sindikalni aktivista Jugoslav Ristić istovremeno je ukazao na probleme u fabrici „Zastava kovačnica“

Kvar komunikacione opreme doveo je do nacionalnog prekida aviosaobraćaja kakav nije zabeležen od neposredno posle terorističkih napada 11. septembra 2001. godine.

Narodna banka Srbije povećala je referentnu kamatnu stopu na šest odsto, prvi put posle više od dve godine. Šta ova odluka znači za građane koji otplaćuju kredite, one koji planiraju da se zaduže i štediše?
Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva
Crna slika i slom pravne države Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve