Knjige
Bogat izlog, radnja još bolja
Antologija savremene rumunske priče; priredila i prevela Oana Hergenreter; Arhipelag, Beograd 2022.
Antologija savremene rumunske priče; priredila i prevela Oana Hergenreter; Arhipelag, Beograd 2022.


Fascinantno je kako ista predstava gledana od istih ljudi na dva različita festivala može imati različite recepcije! Ipak, tome se može čuditi samo onaj ko ne razume da je pozorište umetnost trenutka i da upravo trenutak boji svako izvođenje, te nijedno nije identično


Tri filma sa ovogodišnjeg izdanja festivala u znaku su manje borbenog, a više nostalgično-”komemorativnog” prikazivanja stanja stvari


Oporavljajući se, Beogradski džez festival ovako sveden, valjda će znati da uhvati optimalnu ravnotežu, a ne da se prekomerno širi kao nekad. Manje nastupa, ne predugačkih, tako da svako ima vremena za zaslužene biseve pa i ovacije, ove godine kanalisani su u glavni prostor Doma omladine Beograda i uglavnom se završavali do ponoći, ne iscrpljujući onih par hiljada ljudi koji su stalna koncertna publika džeza u Srbiji


“Ono iz čega ja izlazim je neosporno jugoslovenski novi val; najčešće kad zamišljam pjesmu, ona kreće iz tih nekih obrazaca koje su nama donijeli pokojni Divljan, Koja, Rundek, Brecelj, Bele…I šta smo onda mi svi? Neka djeca koju su roditelji ostavili i uskratili im pravo na prezime”


Dante Aligijeri: Božanstvena komedija; režija Frank Kastorf; Beogradsko dramsko pozorište


O seriji Čaki, o filmovima Gospodari pakla i Noć veštica: Kraj


Almin Kaplan: Kućni ljudi, Buybook, Sarajevo, 2022; Bojan Savić Ostojić: Varvarin u Evropi, Kontrast, Beograd, 2022.


“Jedva da postoji i Srbija na mapi sveta, a kamoli srpska književnost. Da bi jedna književnost postojala u svetskim okvirima, to mora da bude državni projekat, na tome mora da se radi sistematski. A mi smo godinama birali nekakve vlasti koje su u umetnicima videle uglavnom svoje neprijatelje. Danas smo došli do toga da sve intelektualce u Srbiji sa najviših mesta nazivaju ‘lažnom elitom’, udvarajući se tako mediokritetstvu i slaveći neznanje i primitivizam”


Tanja Šljivar: Kao i sve slobodne devojke režija: Selma Spahić; Atelje 212


Četiri premijere sa striming servisa: Athena, Potomak, Buntovnički život gospođe Roze Parks i Mamin sin


Karl-Markus Gaus: U muzeju odbačene budućnosti prevela Emina Peruničić; Akademska knjiga, Novi Sad 2022.


Dušan Marinković i Dušan Ristić: Igre opasnosti. Genealogija jedne biopolitičke kategorije Mediterran, Novi Sad, 2022.




Džonatan Litel: Eumenide; prevela s francuskog Gordana Breberina; Laguna, Beograd, 2022.


Džonatan Litel: Eumenide; prevela Gordana Breberina; Laguna, Beograd 2022.


Aleksander Kluge: Ko izusti utešnu reč, izdajnik je prevela Sanja Karanović; Kulturni centar Novog Sada 2022.




Aleksandar Davić: Poslednja dadaistička predstava; Muzej savremene umetnosti Vojvodine


Gledaoci koji očekuju će Strahinja Banović doneti vernu adaptaciju Banović Strahinje – biće razočarani. Iz književnog predloška preuzete su samo pojedine narativne linije (kao što je, na primer, motiv “potrage za voljenom”). Nova vremena zahtevaju novi tip heroja, pa je samim Strahinjina transformacija bila neminovna kako bi priča delovala sveže u novom, savremenom kontekstu


Milena Marković je i dramska spisateljica, ali roman Deca bi veoma teško mogao biti dramska predstava. Iako u njemu ima jako mnogo ljudske drame, on je pre svega sazdan od emocija koje se valjaju i stižu do nas preko poezije. Zato je zaista pravi izbor da ovo, ako već treba da bude predstava, bude opera, jer je opera od svih izvođačkih vrsta najbliža poeziji


Trag divljači se ne samo u hronološkom aspektu svoje osnovne priče obraća zrelijoj publici. Mlađi naraštaji će imati poteškoća da prepoznaju njegov širi društveni okvir


Kiki Smit “Ljudi i ostale životinje”; Galerija DOTS, Beograd, 16. 9. – 29. 10. 2022; Kustoskinje: Mirjana Dušić i Ljuba Jovićević


To find our resonance where we do connect (Björk, Atopos)


Ovog leta je na luksuznom vinilu reizdata jedna od najboljih ploča jugoslovenskog roka, koja već dugo očekuje zasluženu revalorizaciju. Kad je godine 1984. grupa Haustor izdala “Treći svijet”, new wave je već odavno prošao, a publika nije više marila za strepnje i nade te generacije, želela je više razbibrige. Neshvaćeno u svoje doba, ovo umetničko delo koje mitologizuje borbu potlačenih za slobodu – bilo kad i bilo gde, a naročito u bivšoj Jugoslaviji – stalno se vraćalo u modu, ostajući aktuelno sve do današnjih dana, nadahnjujući mnoge potonje grupe


Kada forma ostane bez pratnje, protivteže i bez samokontrole, razočaranje finalnim filmskim proizvodom je neizbežno


Bosiljka Zirojević Lečić: Vibrantne forme – Galerija Ogranka SANU u Novom Sadu, Platoneum


„U ime naroda, proglasite ih nevinim“ - ovaj transparent objavljen je u Prištini u objektu EULEX-a, pred izricanje prvostepene presude Hašimu Tačiju i ostalima u Hagu. Kampanju vodi ćerka poginulog pripadnika OVK, ali novcem podržava i vlast u Prištini


Delije koje slave svoje „pravoslavlje“ i Zvezdan Terzić koji ljubi ruke vladikama kada god ih sretne u gradu, trebalo bi da znaju da se neke stvari naprosto ne rade, piše za novi broj „Vremena“ Slobodan Georgiev o slavljenju Ratka Mladića na stadionu


Izvesni mladić je u jednom danu osnovao tri udruženja građana koja imaju skoro isti naziv kao ono pod kojim nastupa originalna Studentska lista


Ministar kulture Nikola Selaković zapretio je da će oboriti konkurs Ekspa za kulturno stvaralaštvo ukoliko podršku ne dobiju kandidati koje favorizuje Ministarstvo, tvrdi izvor „Vremena“ blizak jednom članu komisije, što je zakočilo objavljivanje rezultata konkursa


Sporazum o formiranju koalicije potpisali su Miroslav Aleksić, Miloš Parandilović i Aleksandar Jovanović Ćuta