
Poezija
O činjenicama suvim kao piškota
Vladimir Skočajić: Ponekad se probudiš u Beogradu Booka, Beograd, 2023.
Vladimir Skočajić: Ponekad se probudiš u Beogradu Booka, Beograd, 2023.
Babaroga i Hipnotisan su filmovi koje svakako možete da preskočite a da vas zbog toga ne grize savest, pogotovo ako ste planirali da ih pogledate na velikom platnu
Pozorje protiče u vremenu koje je zahtevno, ne znaš hoće li kiša ili će biti mirno. U susretima. U onoj vrsti tromosti koju donosi boravak u traumi koja je ostavila traga od 3. maja naovamo. I to se ne previđa, čak i kada to pokušavamo, jer sve bruji od tragedije
Tokom dogovaranja za pisanje teksta o Pozorju, Teofilu kažem: “Hoću da pišem po asocijacijama, služeći se citatima i delovima razgovora koje ću voditi. Da bude prljavo”
Askanio Čelestini: Obraćanje naciji režija Bojan Đorđev; Atelje 212
U današnjem usijanom svetu razbijenom pandemijom, ratom i ogoljenim grabežom za resursima, očigledno je potrebna nova vrsta zajedništva. Kao i uvek, muzika ima odgovor na pitanje kako povezati ljude
Dušan Kovačević: Urnebesna tragedija; režija Jagoš Marković; Narodno pozorište
Pobednik festivala u domaćoj selekciji je, za mnoge neočekivano, dvadesetpetominutno ostvarenje Vodič za obalska utvrđenja (A Field Guide to Coastal Fortifications). U pitanju je američko-srpska koprodukcija koja je premijerno prikazana početkom 2023. godine na prestižnom festivalu u Roterdamu, specijalizovanom za prve i druge filmove mladih autora koji obećavaju
Milica Stojanov: Penal i seksualni život Ane Đ.; Apollon
Sva dokumentarna ostvarenja su u svojoj biti i na jasnom tragu svog usmerenja u nužnoj vezi sa (naravno, na ovaj ili onaj način shvaćenim, obrađenim ili korišćenim) naturalizmom, a koji može da nam, na prvom mestu u onim najvaljanijim slučajevima, posluži i kao orijentir za kontemplaciju na temu sveta u kome živimo
Anđelka Nikolić: Rasvetljavanje slučaja serije ubistava trovanjem u Ćuprijskom okrugu sedamdesetih godina 19. veka; dramaturg Dimitrije Kokanov; koprodukcija
Unutar naturalističkog izraza, a sa podosta takta na planu ubedljivog račvanja i priče i njenih značenja, Korieda se Brokerom vratio na postavke znane iz fundusa učinkovitih rešenja iz američkog nezavisnog filma
"Diplomatkinja" se, uprkos nešto lakšim tonovima ne sasvim karakterističnim za žanr političke serije, sasvim lepo može upisati na ovu listu
“Za razliku od politike, izgradnja mira kaže sledeće: ili ćemo da naučimo da živimo jedni s drugima ili ćemo zauvek da živimo jedni protiv drugih. I onda kako može jedan režim koji nas okreće jedne protiv drugih da ti kaže kako ćeš sa nekim drugim narodom da živiš zajedno? Nema ništa od toga. Na sreću ili na nesreću, taj režim se ne pita šta bi ti ljudi voleli nego su im došli na vrata neki malo moćniji od njih pa su rekli ‘Dobro, dosta smo se igrali, sad dža ili bu’. I mi sad živimo čekajući da vidimo da li je dža ili bu”
Semezdin Mehmedinović: Me’med, crvena bandana i pahuljica; Laguna, 2021. Ovo vrijeme sada, Laguna, 2022.
Kad je već pomenuta Italija, podsetimo i na ovaj citat vazda autentično mudrog Umberta Eka. On je jednom prilikom iskazao i sledeće: “Svako od nas je ponekad kreten, budala, moran, ludak. Normalna osoba je razumna mešavina tih komponenti, ta četiri idealna tipa”
“Ne ide se u borbu samo zato što je zagarantovano da ćeš pobediti, jer to onda ima neke elemente kukavičluka i komfora. U bitke ideš zato što moraš, zato što osećaš da tako treba, makar to značilo da si budala (a kod nas jednim delom najčešće znači). Ili tako, ili postaneš cinik. A cinici su u prednosti jer su uvek u pravu. Šta god da radiš, cinik stoji sa strane i govori: ‘Propašće ti to.’ I zaista, sve jednoga dana i propadne... ali zar je vredno biti u pravu na takav način?!”
Nenad Makuljević: Memorija i manipulacija. Spomenička politika u Srbiji 1989–2021 Izd. Biblioteka XX vek, Beograd 2022.
Iako Krešo Golik i Fadil Hadžić nisu bili koncert majstori jugoslovenske kinematografije, produkcionim crossover-om kroz četiri različite decenije postavili su autorski i bioskopski standard društvenog i političkog konteksta kakav godinama nedostaje novom srpskom i hrvatskom filmu
Gvadalupe Netel: Posle zime; Booka, Beograd, 2023; prevod sa španskog Branko Anđić
Sve što postoji pre same završnice u svemiru zapravo je izgovor da se do te tačke dođe; ako se to čak i na novija gledanja dalo tolerisati Kameronovom Titaniku, malo dobrovoljnog slepila možemo da darujemo i u slučaju ovog vrlo dobrog i sasvim funkcionalnog bioskopskog hita Klima Šipenka
Srpski studenti su sto puta ponovili da je ovo maraton. Slično kao Adam Mihnjik osamdesetih u Poljskoj, kada je govorio o „dugom maršu“. Vlast u Srbiji je na putu kraja – samo treba imati strpljenja
Sa inkluzivnošću stvorenoj na plenumima, studenti bi trebalo da nastave i prilikom izbornog angažmana. Svaki glas je važan, svaki postotak dragocen. I niko tu nije suvišan, uključujući u nekom koraku i opoziciju – kakva god bila
Ko to pominje vanredne izbore kad rejting stranke na vlasti pada, a po svim istraživanjima Vučić nije najvažniji politički faktor u zemlji, već su to studenti?
Brutalno pendrečenje studenata i građana u Novom Sadu pokazuje da je režim ne samo spreman na osvetu – nego je već i sprovodi
Ako se u stvarnosti naruši princip ravnoteže - onako kako je nesposobni režim narušio odnos između betonskih elemenata na novosadskoj Železničkoj stanici – stvarnost će se ponašati kao nadstrešnica: otkazaće poslušnost
Zdravstveno stanje predsednika Srbije Aleksandra Vučića pogoršalo se tokom njegove posete SAD, te se nakon lekarskih konsultacija odlučio na povratak u zemlju
Sa inkluzivnošću stvorenoj na plenumima, studenti bi trebalo da nastave i prilikom izbornog angažmana. Svaki glas je važan, svaki postotak dragocen. I niko tu nije suvišan, uključujući u nekom koraku i opoziciju – kakva god bila
Pored „važnih i dobrih sastanaka“ u Americi, predsednik Srbije Aleksandar Vučić stigao je da najavi novi skup u Nišu 17. maja, da se osvrne na proteste, prebroji učesnike i najavi dolazak problema „u raju kod blokadera“
Pošto su studenti Pravnog fakulteta u Novom Sadu većinski glasali protiv nadoknade nastave, Miloš Vučević ih optužuje za krađu. Predsednik SNS-a najavljuje da će se u priču uključiti BIA i tužilaštvo
Srbija je na indeksu slobode medija za 2025. godinu rangirana dva mesta bolje nego prošle i sada zauzima 96. mesto od ukupno 180 zemalja. Međutim, u stvarnosti je rezultat Srbije najgori otkako se ovaj indeks meri, navode Reporteri bez granica (RSF)