„Kiklop“ je knjiga jugoslovenskog a zatim hrvatskog pisca Ranka Marikovića koju treba čitati onda kada postoji stvarna opasnost od požara. Nedavno ju je objavio beogradski „Kontrast“
Posle dvadeset godina, u Srbiji je opet objavljen „Kiklop“ Ranka Marinkovića, nekada jugoslovenskog a sada hrvatskog pisca. Objavio ga je „Kontrast“ u biblioteci „Balkanon“, jedan od nedovoljnih srpskih izdavača koji objavljuje hrvatske pisce.
„Kiklop“ je važna knjiga a Ranko Marinković je veliki pisac.
Ko zna zašto je to tako, ne treba ga ubeđivati, a ko ne zna, sad ima priliku da otkrije ako to želi. Podsetimo samo da je „Kiklop“ dobio Ninovu nagradu jednoglasnom odlukom žirija u kome su bili (vredi se podseti se ovih imena): Miloš I. Bandić, Velibor Gligorić, Borislav Mihajlović Mihiz, Muharem Pervić, Eli Finci i Petar Džadžić.
U predgovoru, objašnjavajući zašto „Kiklop“ može biti važan savremenom čitaocu, Vladan Bajčeta navodi da mu „može pomoći da jasnije artikuliše vlastite misli i osjećanja povodom opšteg stanja u kome se svijet zatekao, može ga podstaći da preispita etičke i filozofske pretpostavke kojima premjerava stvarnost i sopstveno iskustvo, može mu pružiti utočište u komičkoj vedrini koja ne nestaje sa zemlje ni u trenucima sveopšteg civilizacijskog pomračenja.“
Najzad, kaže Bajčeta, „može mu dati vrhunski estetski doživljaj, jer je riječ, nadasve, o velikom romanu koji se uvijek, kako kaže jedan Marinkoviću blizak autor, „piše samo kada kuća gori“. Zato se može reći i da se takvi romani čitaju onda kada postoji stvarna opasnost od požara.“
Ako na promociju dođe eventualno dva-tri novinara, a izdavač nema vremena i kapaciteta da posveti pažnju vašoj knjizi, kako će ona stići do čitalaca. Ili: zašto se izdavač ponaša kao da ne želi da je proda
Sekretarijat za kulturu je procenio da programi Udruženja dramskih umetnika Srbije ne zaslužuju ni dinar iz gradske kase, za razliku od nekih nepoznatih pravnih lica. Nije objasnio -zašto
Na fotografijama koje objavljujemo je scenografija predstave "Očevi i oci", najnagrađenije predstave Narodnog pozorišta - dokaz o odnosu uprave prema onome što baštini
Uz povećanje budžeta, Spasoje Ž. Milovanović izabrao je predstave za Bitef. Kaže da je birao ansambl predstave i da dolaze iz „belog sveta“
U Muzeju primenjene umetnosti otvara se izložba „Linija života“ na kojoj je izbor iz 40 godina stvaralaštva Aleksandra Zografa, jednog od najcenjenijih evropskih autora stripova
Na Slaviji je održan najveći predizborni miting u istoriji. O tačnim brojkama niko ne treba da brine, jer je većina tu – samo sada to treba preliti u glasačke kutije
Kako su studenti memorandumom o Kosovu i Metohiji ućutkali „svakosatno klepetalo” Aleksandra Vučića
Zašto gore poznati lokali? Kakva je tu uloga Ćacilenda, najvećeg skupa kriminogenih osoba na otvorenom posle dvorišta Centralnog zatvora? I kako je MUP postao krovna organizacija konfederacije mafijaških klanova
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve
