

Fenomen Zafranović
Hronika zla, surovosti i bezumlja
Zlatni rez’42 – Djeca Kozare, režija Lordan Zafranović


Pored insignija kralja Petra I Karađorđevića koje su već deo izložbe „Čekajući stalnu postavku“, Istorijski muzej Srbije će izložiti i kraljev presto, a povodom 120 godina njegovog krunisanja
Istorijski muzej Srbije je uspostavio izložbu „Čekajući stalnu postavku“ kako bi po temama i zbog raznih povoda, pokazivao šta sve ima i čuva a nema gde da u celosti pokaže.
Ovog petka, a povodom 120 godina od krunisanja kralja Petra I Karađorđevića, pored kraljevskih insignija koje su već deo ove izložbe, pokazaće i rekonstruisani presto kralja Petra I Karađorđevića, koju su po originalnoj skici izradili Milan Andrić, konzervator Muzeja primenjene umetnosti, i kostimografkinja Jelena Stokuća, kao i skice pet predloga za krunu i dva za presto koja je za potrebe krunisanja 1904. godine uradio profesor Mihailo Valtrović, čuveni arheolog, arhitekta i istoričar umetnosti.

Insignije kralja Petra I Karađorđevića – šar, žezlo, kopča za plašt, krunidbeni plašt od venecijanskog pliša i svile oivičen hermelinom i jedina sačuvana srpska kruna, ubrajaju se u najvrednije predmete koje čuva Istorijski muzej Srbije.
U Istorijskom muzeju objašnjavaju da je kruna izlivena od bronzane ručke topa Karađorđa Petrovića, kraljevog dede, u radionici braće Faliz u Parizu, po nacrtu profesora Mihaila Valtrovića.
Pozlaćena je i dekorisana sintetičkim dragim kamenjem, i ima ne samo veliku istorijsku važnost već i simbolički značaj, jer upravo osnovnim materijalom od koga je napravljena povezuje dva važna događaja i ličnosti u srpskoj istoriji: vožda Karađorđa, rodonačelnika dinastije Karađorđević, i pokretanje Prvog srpskog ustanka 1804. godine, i krunisanje njegovog unuka kralja Petra I Karađorđevića na stogodišnjicu podizanja Prvog srpskog ustanka 21. septembra 1904. godine u Sabornoj crkvi u Beogradu, dok je miropomazanje upriličeno u manastiru Žiča.
Krunisanje kralja Petra I Karađorđevića bilo je jedino krunisanje u novovekovnoj srpskoj istoriji. Naime, prethodni novovekovni srpski kraljevi – kralj Milan Obrenović i kralj Aleksandar Obrenović bili su samo miropomazani na svečanim ceremonijama, dok je sin i naslednik kralja Petra, kralj Aleksandar Karađorđević položio svečanu zakletvu budući da više nije bio samo vladar Srba, već i drugih jugoslovenskih naroda, različitih veroispovesti.


Zlatni rez’42 – Djeca Kozare, režija Lordan Zafranović


Memoari dece koju su usvojile ustašama naklonjene i izrazito katoličke porodice pokazuju da se ovaj proces nije razlikovao od onoga što se događalo u Španiji posle građanskog rata, pod režimom Fransiska Franka, kada su deca ubijenih ili zatvorenih republikanaca smeštana u frankističke porodice kako bi bila odgajana kao “dobri” španski fašisti


Povodom ponovljenog izdanja: Mihael Bulgakov,
Život gospodina De Molijera, Bratstvo licemera,
Zepter Book World, Beograd, 2026, prevod Milan Čolić


Za novo izdanje „Vremena“ o filmu Lordana Zafranovića pišu naš kritičar Zoran Janković i britanski istoričar Rori Jeomans


Osam premijera, četiri jubilarna izvođenja predstava, četiri nagrade za pozorišta u Beogradu samo u ovom mesecu. Kao da je sve kako treba da bude
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve