
Roman
Jednostavno i nežno
Bronja Žakelj: Belo se pere na devedeset Prevela Sonja Ćirić; Laguna 2023.
Bronja Žakelj: Belo se pere na devedeset Prevela Sonja Ćirić; Laguna 2023.
Izgleda da Srbe četnici i četničke teme ipak ne zanimaju previše ili bar ne zanimaju one koji su spremni da plate bioskopsku ulaznicu
Bitef je suviše važan festival da bi mogao da trpi neizvesnost i proizvoljnost. Naša očekivanja od Bitefa su velika ne samo zbog duge tradicije već i zato što je on naš glavni pozorišni prozor u svet
Ovo je film izmontiran iz serije, uz to bez i najmanjeg izgleda za proboj u svetu (pa čak i u regionu), ostvarenje veoma skromnih umetničkih dometa koje se bioskopske distribucije dokopalo “na mišiće”
Nije kod Fosea vreme tek sila koja se odvija bez obzira šta junaci rade, već se vreme nalazi u samim junacima kao forma čulnosti koja strukturira njihov život, te su možda baš zbog toga Foseovi tekstovi, na način neuporediv, istovremeno savršeno fizički i duboko metafizički
Dva događaja sa ovogodišnjeg BITEF-a ukazuju se kao akteri (van)institucionalne diskusije o pevanju. Jedan je operska instalacija Sunce i more, drugi je predstava Raspevana mladost. Obe izvedbe su pevane i između ostalog diskutuju tradiciju institucionalnog i vaninstitucionalnog operskog i ostalih pevanja iako se ne deklarišu kao opere
Nije aktivizam to što nas može uzbuditi u pozorištu. “Nove forme, nove forme su potrebne!” Ko zna, možda će ih i biti do kraja festivala. Nadamo se da će nam novi selektorski tim pokazati kako razume sintagmu “nove pozorišne tendencije”, odnosno u kom pravcu treba dalje da se razvija festival
“Jedna je stvar osloboditi se kolonijalnog gospodara, a sasvim druga da počneš da savladavaš roba u sebi. Do tog unutrašnjeg oslobođenja još nismo došli. Oslobodili smo se Turaka, ali se nismo izgradili kao slobodni subjekti. Autoritarizam se stalno vraća. Sve boreći se protiv Turaka, tražimo i nalazimo naše sultane”
Oneohtrix Point Never spada u najvažnije umetnike koji istražuju spoljne granice pop muzike, idući u susret nepoznatom, onako kako sateliti istražuju nepregledni prostor van Sunčevog sistema
Čudni su putevi gospodnji, a glumci su njegovi zemaljski izaslanici, idoli čiji smo savremenici, ponekad i poznanici pa ih jednako tretiramo kao i sve druge ljude: ili im štošta nepotrebno zameramo ili ih nepravedno zaboravimo
Ostvarenje 3211 je kombinacija, zapravo pletenica koju tvore igrani delovi i dokumentarni, odnosno, monološki postavljeni ispovedni segmenti u kojima Stefan Đurić Rasta govori o svom životu i životopisu, kao i o svojoj nepopravljivoj naravi
Ubeđujući sebe da raspravljaju o svetskim problemima, odrasli pljačkaju, varaju i izdaju svoje bližnje. Pretpostavljamo da je ova društvena kritika bila jedan od glavnih razloga što se proslavljeni slovenački reditelj srednje generacije Sebastijan Horvat, inače vrlo sklon socijalnim temama i klasnim pitanjima (predstave Ali – strah jede dušu, Cement), posvetio pozorišnoj adaptaciji ovog romana
Pazolini po Pazoliniju; priredio Luiđi Fontanela; prevod sa italijanskog Saša Moderc Fakultet za medije i komunikacije, Beograd/ Multimedijalni institut, Zagreb, 2022.
Braća Filipu očigledno znaju šta rade, jer nude ubedljiv i veoma dobro osmišljen film. Radnja je smeštena u njihov rodni Adelejd i prati grupu srednjoškolaca koji su pronašli novu zabavu, uzbudljivu “igru” za koju će se ubrzo ispostaviti da može da bude veoma opasna, pa čak i smrtonosna
Potpuna i iskrena vera u pozorišnu emociju postajala je sa godinama sve karakterističnija za njega i njegov rad. Pozorišne slike nabijene emocijama kod Jagoša su trajale onoliko koliko je onaj ko je zanet emocijom osećao da treba da traje. Na to niko i nikada nije mogao ostati ravnodušan. Ili ste ga obožavali ili vam je išao na živce. Sredine nije bilo. A opet, i oni koji su ga voleli, ali i oni koji taj “jagoševski” pristup nisu voleli, dolazili su redovno u pozorište i gledali sve njegove predstave
“Kada je sadašnje vreme u pitanju, današnji grad – kroz knjigu se provlači ta metafora: stalni rat između svraka i vrana. Nažalost, izgleda da su vrane oterale svrake. Nije isto da li te ujutro budi veselo keketanje svraka ili turobno graktanje vrana”
“Frustracija je danas ogromna. Danas na demonstracijama može biti milion ljudi, a da to nema nikakav efekat na politiku. To znači da su mediji toliko otupili učinak te ljudske prisutnosti na manifestacijama da to više nikome ništa ne znači. Tako da umjetnost može raditi samo mikro pomake u nekim džepovima kulture koji su sve manji i sve rjeđi”
Kenet Brana je dosta davno, pre tri i kusur decenije, mogao da može i bolje i odrešitije, a Duhove u Veneciji, u celini vagano, nije uspeo da izdigne iznad uvreženog
Svetislav Basara: Rekapitulacija Službeni glasnik, Beograd, 2023.
Ferdinand Brukner: Bolest mladosti; režija Jovana Tomić; Jugoslovensko dramsko pozorište
Toliko omladine moglo se okupiti i mnogo gorim povodom, a Buč Kesidi ima ozbiljne izglede da bude sve bolji. Na engleskom, lepše: Ima dosta prostora za poboljšanje. Malo li je, na sceni s toliko nepopravljivog?
Razlozi za nemar vlasti, čak i neprijateljstvo prema filozofiji, jasni su i najmanje zanimljivi. Filozofija stvara slobodne ljude, a svaka autoritarna struktura zazire od učenih i slobodnih ljudi. Legitimnim se, međutim, može učiniti pitanje o tome gde bi se toliki filozofi i humanistički naučnici zapošljavali, šta bi oni radili? To je, međutim, slabo pitanje
Kada se sve sabere i oduzme, reklo bi se da bi Pored tebe ipak bio zaokruženiji i kompaktniji da u njemu nema toliko primetnih spona sa prethodnim filmovima (koje su se ionako mogle relativno lako izbeći), ali je važno istaći da se film može gledati bez predznanja
“Vrhunski umetnički princip je udariti ekser u glavu iz bilo kog ugla, a ne samo iz jednog i on mora ići svojim putem kako treba. A za to je potreban mnogo veći rizik, senzibilnost, fleksibilnost i mnogo bolja tehnika. Potaknut idejama o jedinstvenosti svakog događaja, promenio sam svoje shvatanje umetnosti, tehniku, kompletan pristup. Srećan sam sa tim, pristup je životniji, muzika se pravi na licu mesta, u dodiru sa realnošću”
“Zvuk slobode”, sa svim svojim mačističkim profilom, u krajnjem zbiru, a mimo sve halabuke i ideološke bagaže koju je pokupio negde tokom puta ka bioskopima i gledaocima, nudi dovoljno čisto filmskih kvaliteta da bude deo ličnog izbora sa aktuelne kino-ponude
Zabavno je (premda i zastrašujuće) da neuki zakonodavac, kome su usta puna identiteta, ne zna da je upravo jezik armatura identiteta, te ga proglašava pukim sredstvom
Srpski studenti su sto puta ponovili da je ovo maraton. Slično kao Adam Mihnjik osamdesetih u Poljskoj, kada je govorio o „dugom maršu“. Vlast u Srbiji je na putu kraja – samo treba imati strpljenja
Sa inkluzivnošću stvorenoj na plenumima, studenti bi trebalo da nastave i prilikom izbornog angažmana. Svaki glas je važan, svaki postotak dragocen. I niko tu nije suvišan, uključujući u nekom koraku i opoziciju – kakva god bila
Ko to pominje vanredne izbore kad rejting stranke na vlasti pada, a po svim istraživanjima Vučić nije najvažniji politički faktor u zemlji, već su to studenti?
Brutalno pendrečenje studenata i građana u Novom Sadu pokazuje da je režim ne samo spreman na osvetu – nego je već i sprovodi
Ako se u stvarnosti naruši princip ravnoteže - onako kako je nesposobni režim narušio odnos između betonskih elemenata na novosadskoj Železničkoj stanici – stvarnost će se ponašati kao nadstrešnica: otkazaće poslušnost
Zdravstveno stanje predsednika Srbije Aleksandra Vučića pogoršalo se tokom njegove posete SAD, te se nakon lekarskih konsultacija odlučio na povratak u zemlju
Pored „važnih i dobrih sastanaka“ u Americi, predsednik Srbije Aleksandar Vučić stigao je da najavi novi skup u Nišu 17. maja, da se osvrne na proteste, prebroji učesnike i najavi dolazak problema „u raju kod blokadera“
Pošto su studenti Pravnog fakulteta u Novom Sadu većinski glasali protiv nadoknade nastave, Miloš Vučević ih optužuje za krađu. Predsednik SNS-a najavljuje da će se u priču uključiti BIA i tužilaštvo
Aleksandar Vučić je zbog pogoršanog zdravstvenog stanja prekinuo planiranu posetu SAD i odmah po povratku u Beograd zatražio lekarsku pomoć, saopštila je Ana Brnabić, uz napomenu da je bio planiran susret sa Donaldom Trampom
Srpskom protestnom pokretu preti neuspeh, kao i mnogim sličnim širom sveta. Razlog je uvek isti: odbijanje saradnje sa političkim partijama, piše Frankfurter algemajne cajtung