
Protesti u Srbiji
Filmovi na pauzi: Otkazani Filmski susreti u Nišu i Bašta fest
Organizatori dva letnja filmska festivala u Srbiji otkazali su ili odložili ovogodišnje planove, zbog aktuelne krize u društvu. Kako politika utiče na scenu
Dva puta za manje od dve nedelje ICOMOS Srbija poslao je Vladi zahtev da ukine svoju odluku o ukidanju zaštite sa Generalštaba. I Međunarodni ICOMOS je uputio isti zahtev. Za sad, Vlada je imenovala čoveka koji će da realizuje njenu nezakonitu odluku
Nacionalni komitet Međunаrodnog sаveta zа spomenike i spomeničke celine (ICOMOS) Srbija pozvao je ponovo Vladu Srbije da poništi odluku o brisanju Generalštaba iz registra nepokretnih kulturnih dobara.
Prvi put, ICOMOS je pisao Srpskoj vladi 18. novembra, odgovor nije dobio.
Međutim, umesto odgovora ICOMOS-u, Srpska vlada šalje rečite poruke u formi imenovanja ljudi koji će realizovati njenu odluku o ukidanju statusa kulturnog dobra sa kompleksa Generlštab.
Naime, umesto Estele Radonjić Živkov, koja je u petak na sopstveni zahtev razrešena dužnosti zamenika direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, imenovan je Branislav Orlić koji jedini ovog maja nije potpisao zahtev kolega za očuvanje Generalštaba, a pre pet godina zahtev protiv zidanja gondole na Kalemegdanu.
Sada je dakle Komitet ICOMOS Srbija opet pozvao Vladu da postupi u skladu sa zakonom i potpisanim međunarodnim dokumentima i da u ceo proces uključi svoje ustanove zaštite koje u svemu mogu biti stručno kompetentni sagovornici i savetodavci.
U prvom pismu je navedeno da je odlukom o brisanju svojstva kulturnog dobra doveden u pitanje smisao i svrha Zakona o kulturnom nasleđu i odgovarajući stavovi Ustava Srbije. Tada je navedeno da su devalvirani i potpisi države Srbije kojim su usvojene i prihvaćene međunarodne konvencije i dokumenta koje se odnose na kulturu, odnosno zaštitu graditeljskog nasleđa.
Osim srpskog ogranka ove najveće svetske nevladine organizacije za zaštitu spomenika i lokaliteta, Srpskoj vladi je takođe povodom Generalštaba, pisao i Međunarodni komitet ICOMOS. Tom prilikom je upozorio Vladu da ona svojim odlukama uništava arhitektonsko nasleđe 20. veka, misleći i na Beogradski sajam.
Organizatori dva letnja filmska festivala u Srbiji otkazali su ili odložili ovogodišnje planove, zbog aktuelne krize u društvu. Kako politika utiče na scenu
Barak Obama je 2012. godine poslao svog ministra finansija da urazumi nemačkog kolegu koji je, protiv prezaduženih Grka, naglašavao moralni značaj trpljenja bola na kratke staze, zarad integriteta na duge staze. Ubeđivanje nije uspelo. U svakom slučaju, bez ordoliberalizma ne može se razumeti nastanak EU, kao ni nemačka pozicija u Evropi. Bez njega se, zapravo, ne može tumačiti ni XX vek
Pronalazak i širenje fotografije za Hoknija predstavlja trenutak u kome je optička slika samo fiksirana na papir uz pomoć hemijskih dodataka. Prateći likovne procedure, Hokni sugeriše da se modernost rađa upravo sa umetničkim oslobađanjem od optičkih aparatura i pomagala i povratkom na nesavršeni, manuelni izraz
Delajući unutar granica žanra (i zombi horora kao podžanrovskog skupa), te sopstvenih (mito)poetika, scenarista Aleks Garland i reditelj Deni Bojl nastavljaju sopstvenu priču mikrozapleta previše bavljenja uvek iritantnim eksplikatorskim zahtevima u kojima se gledaoci podsećaju na sve što je bilo u prethodnim filmovima. Pri tome, ama baš sve mora biti jasno, te, istovremeno, mora da zadovolji i nostalgičarski štimung kao nužan činilac u kreativno-poslovnim jednačinama ovog tipa
Irski bend “Fontaines D.C.” dolazi nam iz zemlje sa očiglednim viškom istorije i kulture, pa se otuda razumemo veoma dobro. Kada pevač Grijan Četen u jednom trenutku sa scene diskretno uzvikne: “Free Palestine!”, naša mlada publika spremno odgovara glasnim odobravanjem i kovitlacem palestinskih marama kefija, što ih mnogi ponosno nose oko vrata. Ali ovo zapravo uopšte nije demonstracija političkog aktivizma, kako bi neko mogao pomisliti. Samo mali podsetnik na to kako je sjajno kad ti velike nove zvezde na vrhuncu svoje karijere dođu u grad i podele sa tobom radost izuzetne muzike koju su sami stvorili, kao i svoje autentično ljudsko uverenje spram dirigovane svakidašnjice svuda unaokolo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve