Izložba povodom 75 godina Grafičkog kolektiva, autorski projekat Ljiljane Ćinkul „Telo galerije – Identitet mesta“, je priča o lamperiji koja je bila zaštitni znak pređašnjeg prostora ove Galerije, i priča o trajanju misije Grafičkog kolektiva
Grafički kolektiv svoje jubilarne rođendane proslavlja radno, u formi kulturnog događaja, pa tako i sad, 75. rođendan, obeležava izložbom s namerom da generiše novu kreativnu energiju i istakne profesionalni identitet ove jedinstvene institucije u nacionalnoj kulturi. U tom kontekstu i projekat Telo galerije – Identitet mesta predstavlja deo koncepta ovogodišnjeg jubileja, autora Ljiljane Ćinkul.
Naslov projekta referiše na situaciju preseljenja Grafičkog kolektiva sa njegove kultne adrese – Kuće grafike na Obilićevom vencu 27 i jedinstvenog toposa na kulturnoj mapi Beograda (što bi u naslovu bio identitet mesta), kao i gubitka lamperije sa njenih zidova po kojima je ovaj prostor bio prepoznatljiv (tela galerije), zaštitnog znaka i dela identiteta ove Kuće.
Ljiljana Ćinkul objašnjava u katalogu izložbe da „projekat Telo Galerije – Identitet mesta fokusira delikatnu situaciju iseljenja iz prizemlja Ninčićeve višespratnice u kojoj je Grafički kolektiv osnovan 1949. godine. Ideja je da se zajedničkom kreativnom energijom sačuva (makar i) u fragmentima suština životne i duhovne supstance te paradigmatske tačke Beograda.“
Stvaralački period
Bio je to prostor, kaže, „u kojem se odvijao izuzetan višedecenijski stvaralački period Grafičkog kolektiva, zato se iseljenje sa Obilićevog venca, i zbog svoje kulturne, umetničke, istorijske i socijalne misije, smatra gubitkom.“
Dragoslav Knežević
U novom prostoru nema čuvene lamperije. Ona je demontirana, a daske uredno obeležene brojevima – Ljiljana Ćinkul kaže da je to „aktivnost Rastka Ćirića sa ekipom umetnika i prijatelja. Po Ćirićevom posredovanju lamperija je prevezena u magacin Avala filma, a Grafički kolektiv je plaćao magacinski prostor.“ Porodica Peđe Ristića tražila je lamperiju, njegovo autorsko delo iz 1963. „i to je učinjeno… Da li je to bilo pravno i moralno opravdano, nismo sigurni, ali u tim vanrednim situacijama niko nije mogao da se poziva na pravo korišćenja dugo 55 godina. Drugi deo lamperije, koji je sad postao umetnički rad, nalazio se u jednom od depoa, nije bio u funkciji galerijskog prostora“, priča Ćinkul.
Artefakt
Svojim realnim nestankom, lamperija je dobila vrednost artefakta.
„Danas, u svom novom kreativnom životu, ona simbolizuje Telo galerije i njeno aktivno učešće u umetničkim postavkama“, kaže Ćinkul.
Foto: GKRad Nevenke Stojsavljević
„Jedan umetnik ju je nazvao i Relikvijom koju čuva u svom ateljeu. Svedočanstvo o tome kako jedan predmet dobija drugu konotaciju u rukama umetnika koji ga dobro poznaju kao deo sopstvene istorije, i kako se preobrati u umetnički rad jake simbioze kreativnog, simboličnog i emocionalnog. Tako fragmenti tela galerije predstavljaju fizičke i duhovne slojeve identiteta mesta i energetskih potencijala koji revitalizuju delove prepoznatljivog enterijera Galerije, Isusovog autorskog dela (nadimak Peđe Ristića). Spomenik arhitekture i kulture. Dom.“
Čitav projekat posvećen je Novom životu u Novom prostoru sa verom da će misija Grafičkog kolektiva živeti u novom milenijumu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Tri sindikata zahtevaju od Ministarstva kulture i Vlade Srbije da povuče imenovanje Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta. Deo zaposlenih smatra da će im on, ako Goncić ode u penziju, postati upravnik
Direktorka Šabačkog pozorišta je odredila izuzetno visoke honorare za nove projekte, ali nije rekla kome će ih dati. Odbila je da primi i delegaciju UDUS-a koja je došla na ranije zakazani sastanak
U organizaciji Konzulata Jamajke, a po ideji počasnog konzula gospodina Mirka Miljuša, YU Grupa je u martu spakovala kofere i odletela na Jamajku. Tamo je snimala stare pesme u rege žanru, a nikad mlađi Jelići dali su svoj doprinos već aktuelnom projektu pod nazivom “Prekookeanski most”.
Umesto in memoriam: Good Vibrations i Brajan Vilson (1942‒2025)
Cela priča o Brajanu Vilsonu, nedavno preminulom geniju pop muzike i lideru The Beach Boys-a, prelama se kroz priču o njihovom apstraktnom hit singlu za sva vremena Good Vibrations
U drugom činu Leone i Glembaj zarili su se jedan u drugog ko kobac u kopca. Taj surovi obračun završio je Glembajevom smrću. U samrtnom hropcu uz pojavu barunice Kasteli, stari Glembaj završio je u naručju sina. To je omaž Mikelanđelu i njegovoj skulpturi “Pijeta”. Scenu “Pijeta” smislio je Danilo Marunović
Nikad se još nije desila istovremena blokada svih većih gradova u zemlji za puka dva sata. Sada jeste. Studenti i građani tu neće stati, jer osim otpora nemaju drugog izbora. Kako će teći narodno blokiranje Srbije i što se dalje može očekivati
Pobunjeni studenti i narod mogu da bace pokoju kamenicu, ali ne mogu biti zbilja „nasilni“. Jer, Srbija je odavno u modusu samoodbrane od režimskog nasilja, onog koje uništava i briše živote
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!