Domovinski pokret traži od Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu da skine s repertoara predstavu koja je urađena po kolumnama Viktora Ivančića, a koji je režirao beogradski reditelj Kokan Mladenović
U Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu, u sredu 20. novembra odigrana je premijera predstave „Robi K. / Crvenkapa je mrtva“ Viktora Ivančića u režiji beogradskog reditelja Kokana Mladenovića. Aplauz je bio izuzetno veliki, svi su zadovoljni, osim – Domovinskog pokreta.
Kako pišu zagrebačke „Novosti“, Domovinski pokret je odmah nakon premijere (ne zna se da li su joj prisustvovali) sastavio saopštenje kojim traži da HNK ovu predstavu skine s repertoara.
Predstava očima DP-a
Kažu da Ivančićev komad „predstavlja ruganje svemu što je Hrvatima sveto i vrijedno“, te da „otvoreno omalovažava žrtve Vukovara, izruguje se Gospom iz Međugorja te se koristi kao platforma za neskrivenu jugonostalgiju i agitaciju za propalom državom“.
Tvrde i da je ovo „plitki pamflet koji vrijeđa nacionalne vrijednosti, osjećaje hrvatskog naroda i temelje moderne Hrvatske, sprda se „s Domovinskim ratom, koji je simbol borbe za slobodu i neovisnost, prelazi sve granice prihvatljivog“. Ocenjuju i da je predstava „negledljiva i uvredljiva, daleko od bilo kakvog umjetničkog izraza“.
Već napisno u Ivančićevim kolumnama
Kokan Mladenović za portal „Vremena“ kaže da bi ga „čudilo da nisu reagovali, zašto bi hrvatski desničari bili drugačiji od srpskih“.
„U predstavi nema ničeg čega nema u već objavljenim kolumnama Viktora Ivančića. Dakle svi znaju šta on misli o crkvi, o Vukovaru, o zloupotrebi domoljublja i žrtava rata. Na njih to deluje kao što bi delovalo na srpske desničare da se u nekoj predstavi ovde govori o Srebrenici“, kaže Mladenović.
Podseća da je maja 2012, dok je bio direktor „Ateljea 212“, nakon premijere predstave „Zoran Đinđić“ u režiji Olivera Frljića u jednom tabloidu objavljena njegova fotografija uz tekst da je on vođa ustaškog lobija u Beogradu.
„Tamo kažu da sam četnik, a ovde da sam ustaša. Znači, sve je u redu“, kaže Mladenović.
Demokratski pokret nije u splitskoj Skupštini, a u hrvatskoj jeste „i ljudi su se navikli na njihove ispade. To neće uticati ni na HNK u Splitu, niti publiku. Znam da je svih šest repriza, za narednih mesec i po, rasprodato“, zaključuje Kokan Mladenović.
Devetogodišnji Robi K.
Za katalog ove predstave Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, Kokan Mladenović je napisao:
„Robi K, Viktora Ivančića, najpoznatiji devetogodišnjak na našim prostorima, pokušava shvatiti svijet i sebe u njemu u okolnostima koje su krajnje neshvatljive zrelim i formiranim osobama, a kamoli nekome tko u život tek ulazi.
Robi K, dakle, živi svoje anksiozno djetinjstvo u stalnom grču da je kriv za nešto, a taj se grč prenosi i u snove. Tamo se multiplicira do nevjerojatnih razmjera, a onda se vraća u stvarnost, apsurdniju od monitpajtonskih skečeva.
Robi će učiniti sve da dokaže kako je lojalan, dostojan i ’pravi dječak na pravom mjestu’, a pokušavajući to upada iz jedne apsurdne situacije u drugu te razotkriva besmislenost, apsurdnost i hipokriziju koje čine njegov svijet. Budimo mu suputnici na tom putu, mi, ostarjeli devetogodišnjaci koji smo jednom zamišljali svijet kao bolji i pošteniji od onoga u kojem sada moramo živjeti.“
U organizaciji Konzulata Jamajke, a po ideji počasnog konzula gospodina Mirka Miljuša, YU Grupa je u martu spakovala kofere i odletela na Jamajku. Tamo je snimala stare pesme u rege žanru, a nikad mlađi Jelići dali su svoj doprinos već aktuelnom projektu pod nazivom “Prekookeanski most”.
Cela priča o Brajanu Vilsonu, nedavno preminulom geniju pop muzike i lideru The Beach Boys-a, prelama se kroz priču o njihovom apstraktnom hit singlu za sva vremena Good Vibrations
U drugom činu Leone i Glembaj zarili su se jedan u drugog ko kobac u kopca. Taj surovi obračun završio je Glembajevom smrću. U samrtnom hropcu uz pojavu barunice Kasteli, stari Glembaj završio je u naručju sina. To je omaž Mikelanđelu i njegovoj skulpturi “Pijeta”. Scenu “Pijeta” smislio je Danilo Marunović
Ivan Antić, Kajzermilen glič (mikroputopis u tri glasa), PPM Enklava, 2025 Kajzermilen je četvrt u Beču, svakako ne prva koja pada na pamet kada se pomisli na ovaj grad, ali, sa svojim golim i sivim distopijskim prostorima, otuđenim “totalitarizmom dimenzija”, možda paradigmatična za savremeni svet. U tom okruženju troje Antićevih lirskih junaka ostavlja utisak postflanera, besciljnih uličnih hodača, koji se kreću gradskim prostorom u kome, uprkos precizno popisanim tragovima ljudskog prisustva, kao da nema ničega
Završna predstava Instituta za umetničku igru „Human design“ bavi se pitanjem identiteta zadatog rođenjem i čovekovom potrebom da sam izabere ono što oseća da jeste
Ako se akcije brzopoteznog postavljanja barikada i blokada istovremeno na mnogo lokacija i povlačenja kada dođe policija nastave, režim je nagrabusio
Nikad se još nije desila istovremena blokada svih većih gradova u zemlji za puka dva sata. Sada jeste. Studenti i građani tu neće stati, jer osim otpora nemaju drugog izbora. Kako će teći narodno blokiranje Srbije i što se dalje može očekivati
Pobunjeni studenti i narod mogu da bace pokoju kamenicu, ali ne mogu biti zbilja „nasilni“. Jer, Srbija je odavno u modusu samoodbrane od režimskog nasilja, onog koje uništava i briše živote
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve
