Odlazak - Ljubomir Muci Draškić (1937–2004)
Muci…
U Beogradu je u 67. godini preminuo Ljubomir Muci Draškić, pozorišni reditelj i dugogodišnji upravnik pozorišta Atelje 212
Knjige - Oni ne bi ni mrava zgazili
Skaredno bratstvo
Slavenka Drakulić prilično radikalno primenjuje metod tretiranja zločinca kao Jednog od Nas; ono što zapahnjuje čitaoca svih tih trećerazrednih biografija stanoviti je, teško nosivi "višak normalnosti"
Ninova nagrada Vladanu Matijeviću
Žiri bez dileme
Mada je u proteklih pet decenija bilo povremenih lutanja i spoticanja, Ninova nagrada bila je i ostala jedino pravo književno priznanje na ovim prostorima čiji su laureati, uz nekoliko izuzetaka, postali deo književne istorije
Koncertna sezona 2004 pod znakom pitanja
Ko to tamo svira
Dosadašnji pregovori najvećih ovdašnjih koncertnih agencija Komune, B92, Sava centra, Exita, o gostovanju najvećih imena svetske popularne muzike u Srbiji, među kojima su i Metalika, Dejvid Bouvi, Sting, Djuran Djuran, Kardigans, sada su pod znakom pitanja
TV manijak
Treperave haške kockice
Beogradska postnovogodišnja razglednica
Pod baldahinom sijaličica
Uvek obećam sebi da ovog puta neću pisati o Beogradu a onda me to uzme pod svoje i ja se pretvorim u učesnika i svedoka polifonije grada
Pozorišna provokacija sezone
Bambi u zemlji pornografije
Da li je stvarnost toliko odvratna da pozorišne provokacije više ne mogu šokirati čak ni dežurne moraliste
Premijere domaćih filmova u 2004 - kriza srpske kinematografije
Uzimala – davala
Ministarstvo kulture i medija Srbije je na prošlogodišnjem konkursu odlučilo da sufinansira devet igranih filmova. Njihovo snimanje trebalo je da počne do isteka jedne godine od raspisanog konkursa. Od tih devet filmova, do danas njih sedam nije ni počelo da se snima
Najbolja izložba 2003
Prva srpska fotografkinja
Goranka Matić, urednica fotografije u nedeljniku "Vreme", dobitnica je Politikine nagrade iz fonda "Vladislav Ribnikar" za likovno stvaralaštvo – njena izložba "Tiho teče Sutjeska...", koja je nedavno održana u beogradskom Salonu Muzeja savremene umetnosti, proglašena je za najuspeliju izložbu tokom 2003. godine
TV manijak
Optimizam ere pečenih prasića
Intervju - Laslo Blašković, pisac
Priča o istinitim anđelima
Nemam sklonosti ni ka navijačkom bratstvu i bedno aristokratski se gnušam svakakve gomile. Ali, na sreću ili na žalost, čovek se na kraju na sve navikne. I ravnodušno sluša onaj jedan zvuk. Uostalom, dojadila su mi i patetična građanska vajkanja nad sveopštom prostotom
Savremena klasika - Dušan Kovačević u Narodnom pozorištu
Robna marka srpskog teatra
Predstava Sabirni centar Narodnog pozorišta u Beogradu uvodi Dušana Kovačevića i formalno u red nacionalnih klasika, a predstava Profesionalac Teatra Vidy iz Lozane, koja skoro koincidira s beogradskom premijerom, predstavlja Kovačevića kao evropskog pisca
TV manijak
Kreativna novogodišnja sirotinja
Otvaranje španskog kulturnog centra u Beogradu
„Servantes“ u Knez Mihailovoj
Na mestu na kojem je nekada bio Američki kulturni centar, u najstrožem centru Beograda, ubrzano se završavaju pripreme za otvaranje još jednog kulturnog centra – i to španskog. Institut "Servantes" počeće s radom polovinom sledećeg meseca

Oto Bihalji – Merin (1904–1993)
Lepi život u paklu
Na današnji dan pre 120 godina rođen je pisac, likovni kritičar, komunista Oto Bihalji, jedna od legendarnih ličnosti Pariza i Berlina 1930-tih. Bio je svedok pakla i ideala koji su obeležili XX. vek
Rekapitulacija. Muzika u 2003
Ništa veliko
Ako je suditi po dobroj muzici objavljenoj prošle godine, bila je ovo jedna od najintrospektivnijih godina do sada. Ili najintrovertnijih. Ili najintimističkijih. Kako god
FAK, odjavna špica
Kraj „orgije kreativnog druženja“
Festival A Književnosti se završio kao što se sve završava i nad tim ne vredi roniti suze, jer je bilo bolje da se cela stvar ugasi dok je na vrhuncu, nego da dodija Bogu i narodu. Nevolja je jedino u tome što gašenje FAK-a vremenski koincidira sa vrhuncem jedne žestoke, a u mnogim svojim aspektima ne preterano suvisle i korisne polemike, koja za povod ima lik i delo Vedrane Rudan