

TV manijak
Smrt televizije?Televizija ostaje zabava, ali ovu izbornu kampanju mogao bi obeležiti prelazak borbe za glasove u sajber prostor
Nuspojave
Džaba, ali skupoPoslednje što očekujem od nekoga za koga bih glasao je da se razmeće populističkim obećanjima. Populizam je zlo uvek i svugde, a posebno je zlo u ovoj zemlji, koju je devastirao bar dva puta samo za naših života


Komentar
Ruski svet: Srpski sanPutin na očigled celog sveta sa Ukrajinom može da se igra kao mačka sa ulovljenim mišem: može da pošalje „mirovne trupe“ u novostvorene proruske nezavisne republike i obezbedi granicu razdvajanja sa ostatkom Ukrajine; može da zauzme dodatni pojas razdvajanja, čisto reda radi; može da uspostavi kopneni pojas između već formalno anektiranog Krima i Donbasa; može da naredi invaziju na Kijev i uspostavi proruski režim. I niko ne može da ga spreči


Komentar
„Informerom“ na Ponoša: Predizborno pljuvanje do poslednjeg slovaAleksandar Vučić izjavio je u intervjuu televiziji Tanjug „da mu se kampanja smučila pre nego što je i počela“. Nije, naravno, mislio na „Informer“, naprotiv, ali pogodio je suštinu. Ova predizborna kampanja preti da obori sve srpske rekorde u pljuvanju u vis i u dalj


Pregled nedelje
Hajka na „đilasovce“: Šta spaja naprednjake i komunisteZbog čega je najteža javna diskvalifikacija ista sada, kao i pre pola veka, mada vremena Milovana i Dragan Đilasa nisu ista, niti se mogu porediti njihov životni put i politika
Navigator
Moji digitalni ostaciNuspojave
Saznanja bez kojih smo mogliSlušajući Đokovića, gledajući taj njegov kao-mangupski izraz lica u stilu “evo, ja ću tako i ko mi šta može”, uhvatio sam sebe da razmišljam u kakvom bismo svetu živeli 15. februara 2022. da nije bilo pandemije koronavirusa


TV manijak
Pakovanje čudnih idejaIzgleda bizarno kada političari najavljuju beskompromisnu borbu protiv organizovanog kriminala na istim televizijama gde posle toga u bloku reklama filmski likovi krimosa pakuju robu ili doturaju “domaćicu” drugarima na mardelju


Sećam se
Kubanska i ukrajinska kriza: Smak sveta nekad i sadJeste Ukrajina “rusko dvorište”, kao što je Kuba “američko dvorište”, ali niti je Bajden Kenedi, niti je Putin Hruščov, a ni Zelenski nimalo ne podseća na Kastra. Tokom Kubanske krize pre šest decenija ceo svet je napeto iščekivao da li će doći do Trećeg svetskog, nukleranog rata. Opasnost se osećala u vazduhu i bila je realna. Hirošima i Nagasaki su bili sveži u pamćenju. Mnogi ljudi su imali noćne more, sanjali onu karakterističnu pečurku. Danas su se Vašington i Moskva iz uporedivih geostrateških razloga zaigrali oko Ukrajine, ali ni jedan ruski i zapadni vojnik neće zapucati ni iz pištolja jedan na drugog, a kamoli lansirati raketu sa nukleranom bojevom glavom


Pregled nedelje
„Principi“ i Vučić: Osveta Zorana ĐinđićaRadikali ni od čega nisu prezali u kriminalizaciji ubijenog premijera. Zato ima neke više pravde što se slučaj Belivukove bande vraća kao bumerang u lice predsednika Srbije
Nuspojave
Slučaj Barinkove MareJezik ima svoje zakonitosti i jezik nas odvodi tamo kuda on hoće, ne mareći ni za političku korektnost ni za standarde uvoštene (malo)građanske ozbiljnosti
Navigator
Vordl, sedmocifrena rečTV manijak
Olimpijada Titova parada…Simbol otvaranja ZOI je bila – politički neutralna – pahuljica! Ovom kristalnom formom izbegnuta je svaka negativna konotacija, a noseća poruka manifestacije je budućnost – kroz omladinu


Komentar
Srpska sloboda govora: „Šiptar, Hrvat, Balija, nisu moja bratija“U transparentu sa gore citiranim natpisom na vaterpolo utakmici Crvena zvezda - Šabac Više javno tužilaštvo nije prepoznalo elemente nacionalne i verske netrpeljivosti. To mu u interpretaciji Tužilaštva dođe, valjda, kao malo agresivniji izraz nekog nesviđanja, tipa „ne sviđa mi se tvoja frizura“, pa na toj osnovi i „ne sviđa mi se hrvatsko poreklo“ trenera crveno-belih Mirka Vičevića, pa nećemo sa njim da se bratimimo, a čije je značenje zapravo nedvosmisleno: marš iz Zvezde Hrvatu jedan


Pregled nedelje
Srbija pred izbore: Zemlja mržnje i tenisaDokle se stiglo u duboko podeljenom društvu pod naprednjacima, osetio je na svojoj koži i Novak Đoković


Komentar
Dobrica i Vladeta: Za Kalemegdan bez gondoleUpravo zbog svega što ih razlikuje imaju veliku šansu da zajedno pokupe dovoljan broj glasova da se vlast u Beogradu promeni, jer se na beogradskim izborima zalažu za isto: da se zaustavi ruženje grada i popravi, što se popraviti može
Nuspojave
Seo na politikuTamo gde ima politike i političkog života, kao fundamentalnih delova zdrave društvene dinamike, tamo ima i smene vlasti


TV manijak
Besni potrošačiJa bih samo mogao, bez trunke ironije, da poželim da birači u Srbiji sa istom pažnjom sa kojom biraju veličinu gaća, za koji mesec izaberu i političare na izborima
Navigator
Rokanje u slobodnom svetu

Komentar
Pravi ljudi na pravom mestu: Miriše na ulicuDobrica Veselinović i Vladeta Janković su veoma različiti, ali obojica „smeju da vas pogledaju u oči“, Beograđanima ulivaju poverenje da bi nakon izbora mogli brzo i lako da se dogovore o postizbornoj koaliciji i biračima pružaju mogućnost izbora iz ubeđenja. Na predsedničkoj sceni opozicija ne deluje nimalo usaglašeno, ali bi Zdravko Ponoš mogao da pokrene ljude. Mimo prethodnih očekivanja, izbori 3. aprila bi mogli da budu veoma zanimljivi


Komentar
Ponoš i Vučić: Dve karijereDa je u Srbiji sasvim prosečno stanje demokratije i parlamenatarizma ne bi se postavljalo pitanje faovorita na ovim predsedničkim izborima. Dovoljno bi bilo samo uporediti minuli rad kandidata


Komentar
Vladetin ulog: Železnička stanicaVladeta Janković je rekao da bi „vratio železničku stanicu na staro mesto, gde i pripada“. Svesno ili ne on je ovom izjavom dramatično podigao ulog svoje moguće kandidature, ali i očekivani standard za neke druge. Svako ko bi, nakon ovoga, išao ispod toga, ne bi bio dostojan nikakve pažnje, a kamoli budućeg glasa


Pregled nedelje
Politički očevi i sinovi: Kad je teško, ŠešeljDa li je i kako radikalski Vojvoda postao direktor specijalnih operacija Službe


Sećam se
Sveti Sava: Kako je mogao da sretne BarbarosuNemački car Fridrih fon Hoenštaufen zvani Riđobradi – Barbarosa – na svom krstaškom pohodu se 27. jula 1189. sreo sa trećim sinom Stefana Nemanje, mladim princem Rastkom. Radoznali dečak je od careve pratnje želeo što više da sazna o severu i zapadu Evrope. Tako sam ja u romanu „Barbarosin Jevrejin u Srbiji“ opisao četrnaestogodišnjeg Rastka koji će kasnije kao duhovni vođa Srbije ući u istoriju kao najznačajnija istorijska ličnost sa ovih meridijana, a za koga me vežu i druge uspomene


TV manijak
DecaPorodica je ljubav po cenu velikog bola, bilo da ste roditelj ili dete. Za tu porodicu i decu i kroz njih živimo i tragamo za smislom. Najmanje što bismo onda mogli da očekujemo jeste da to najdublje osećanje mediji tretiraju s poštovanjem





















