img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nuspojave

Seo na politiku

02. februar 2022, 20:54 Teofil Pančić
Copied

Tamo gde ima politike i političkog života, kao fundamentalnih delova zdrave društvene dinamike, tamo ima i smene vlasti

Pokušavam da zamislim ovdašnje portale i televizije u izbornu nedelju, trećeg aprila uveče, kao i dnevne novine sutradan ujutru: na naslovnim stranama, kao i na “houm pejdžovima”, sigurno će biti mnogo uzvičnika – pitanje je samo šta će to pisati pre njih.

Jedna je mogućnost da sve ostane manje-više po starom, a da truležni i degenerativni procesi nakon toga dobiju ubrzanje. A zašto da ga i ne dobiju – ako se pokaže da im ništa i niko ne stoji na putu? Druga mogućnost je, ne nužno da dođe do promene vlasti, ali barem da se politika i politički život ponovo vrate u Srbiju. A tamo gde ima politike i političkog života, kao fundamentalnih delova zdrave društvene dinamike, tamo ima i smene vlasti.

Naime, već negde od 2013–2014. odmetnuta uzurpatorska struktura koju predvodi lice Vučić Aleksandar počela je vrlo sistematski da radi na ubijanju i iskorenjivanju svih sastavnih elemenata politički živog društva i države: jake i relevantne opozicije kadre i spremne da uistinu ugrozi i smeni vlast (kakvi su i sami bili sve vreme, a naročito poslednjih godina svog opozicionarstva – dobrim delom zato što u tome nisu sistematski, kulovski i džukački sprečavani!), nezavisnog javnog medijskog servisa i elementarno upristojenih i pouzdanih ostalih medija, širokog javnog konsenzusa oko kompetentnosti kao osnovnog načela na kojem počiva “nepolitička” baza društva (to je ono kad ćevabdžija ne vodi elektrosistem zemlje, i slično) i možda implicitnog, ali široko usvojenog i u praksi poštovanog donjeg praga demokratičnosti i sveopšte dostupnosti javnih institucija i ukupnog javnog života.

Kako je to radio “Vučić”, kojeg ovde stavljam među navodnike jer se ne radi samo o istoimenom pojedincu, mada nema sumnje da je on na vrhu uzurpatorske ili otmičarske piramide? Između ostalog tako što je samu politiku proglasio i ozloglasio nečim prljavim, poslom kojim se bave samo varalice i pokvarenjaci, sa svetlim izuzetkom Njega; a i on bi se radije bavio nečim drugim (čime, jbt? Pa, u životu ništa nije radio!), ali eto mora da se bavi politikom da bi u tome za naše dobro sprečio sve druge, one “što ne misle dobro Srbiji”, “one što bi da ponovo pljačkaju Srbiju”, “one što bi hteli da pobedi korona” etc. A možda još važnije: time što je, malo po malo, ukinuo, odnosno učinio potpuno nevažnom svaku ideologiju, sistem vrednosti, “pogled na svet”. Kako je to učinio? Lepo: tako što je seo na sve njih, sve ih prekrio, sve ih zauzeo. Ne morate ići dalje od susednih zemalja, od Hrvatske, Rumunije, Makedonije, da vidite da pojmovi levo i desno tamo i dalje nešto znače; ili socijalizam i kapitalizam, nacionalizam i kosmopolitizam, partizani i kvislinzi, liberalno i konzervativno i tako dalje. Zato ta društva, uprkos ogromnim nedostacima, daju znake života.

Struktura zvana “Vučić” ovde je sve to pokrila, apsorbovala, preradila i ispljunula bedni, gotovo ništavni ostatak u vidu širokog dijapazona Ničega: od “đuke” do “brnabe”, od “šešelja” do “zorane” i unakrst i u svim mogućim ćorsokačnim pravcima. Tu tobože ima za svakoga ponešto, ali je sve tako formatirano da je zapravo samo za sebe sasvim neupotrebljivo, a da je ključ kojim se pokreće ili zaustavlja uvek u samo jednim rukama, zna se čijim. A On stoji na sredokraći svih zamislivih interesa, potreba i uverenja, pa birka, čapka i arbitrira danas ovako, sutra onako, ne bivajući dosledan ni u čemu jer bi doslednost već bila neka sadržajna politika, a ceo gvint je u tome, rekosmo, da politike (čak ni vladajuće, kamoli opozicione) više ne bude, nego da preostane samo On. Pa neka u njega svako učitava i projektuje šta god hoće, njemu je svejedno sve dok je on na vrhu.

Tako je vrlo brzo, negde najkasnije u drugoj-trećoj godini njegove besmislene vladavine, došlo do toga da je “Vučić” već u dubinama i širinama kao ona poslovična kuvana žaba anesteziranog javnog mnjenja doživljavan i kao onaj “koji će nas odvesti u Evropu” i onaj “koji nas čuva od izdajnika koji bi nas prodali Evropi i NATO-u i odvojili od braće Rusa”, i onaj “koji jedini može da reši (čitaj: prizna) Kosovo” i “onaj koji će sačuvati Kosovo u Srbiji” i onaj koji je neoliberalni kapitalistički modernizator i onaj koji je jedina “narodna, sirotinjska majka” i tako u beskraj.

A koji je Vučić pravi? Pa, nijedan. Cela ideja ovog “projekta” je u tome da “Vučić” trajno zasedne i zauzme sve pozicije (e ne bi li svi drugi bili u tome onemogućeni), a da sam ostane izvan i iznad njih. I da, posledično, sve što nije On postane: 1. nebitno; 2. nepotrebno; naposletku 3. nezamislivo.

Dobro, a kakve veze sa svim tim ima treći april? Videćemo, možda nikakve… Ako je društvo i dalje većinski anestezirano, onda će i ovi izbori biti paraizbori, održani u aistorijskom vakuumu, kao što je bilo nekoliko prethodnih, inače izazvanih veštačkim kontrakcijama nerezonske “prevremenosti”, a održavanih u uslovima neproglašenog, a sveprisutnog vanrednog stanja sa elementima vrlo stvarne i konkretne banditsko-huntaške pretnje.

A ako anestezija ipak ozbiljno popušta? Ako se “kremaljski mraz” topi? Onda bi treći april mogao zaista da bude buđenje jednog proleća. Ako nam se i dalje čini da to naposletku zavisi od “njega”, onda smo izgubljeni. Ako poverujemo da zavisi od nas, onda ulazimo u područje neizvesnosti, rizika i šansi, dakle, u zonu života.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

01.maj 2026. Filip Švarm

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
27.april 2026. Nemanja Rujević

Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

24.april 2026. Filip Švarm

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Nikola Selaković

Komentar

21.april 2026. Sonja Ćirić

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Pregled nedelje

17.april 2026. Filip Švarm

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure