Zoran Lončar, Pravni fakultet, Novi Sad

06.март 2003. Redakcija Vremena

Neposredan izbor predsednika

Osnovna dilema je regulisanje položaja i način izbora predsednika i ta dilema je više vezana za dnevno političke interese nego za suštinu stvari

Aleksandar Simić, sudija Saveznog ustavnog suda

06.март 2003. Redakcija Vremena

Nepoštovanje ustava, tradicija

Predsednik Republike se pojavljuje kao problem zato što se smatra da na ustavan i neustavan način vršilac dužnosti predsednika jeste predsednik, odnosno da nije

Desimir Tošić, potpredsednik Demokratskog centra

06.март 2003. Redakcija Vremena

Socijalni karakter države

Postoje društvene i političke snage koje bi htele vrlo brzo ustav i novu vladu. Ali, pošto se ustavi ne prave za period od dve do četiri godine, mora se voditi računa da je najvažnije da kvalitet ustava bude visok i da ima što širi konsenzus

Dragoljub Kavran, predsednik Saveta za državnu upravu

06.март 2003. Redakcija Vremena

Legitimizacija vlasti

Ambijent u kome se ustav pravi nije određen unutrašnjom dinamikom, nego dinamikom spoljnih uticaja na ambijent u kome formulišemo svoju pravnu državu

Radoslav Stojanović, Pravni fakultet, Beograd

06.март 2003. Redakcija Vremena

Vertikalna decentralizacija

Ovde je potpuno zanemarena reč o odgovornosti. Mnogo se govori o racionalizmu, o nadležnostima a pri tom se zaboravlja da svaka nadležnost podrazumeva i odgovornost

Vojislav Stanovčić, SANU

06.март 2003. Redakcija Vremena

Podela vlasti

Ustav je da ograniči vlast, da je sabije, njenu volju, da je pod neka pravila podvede

Slobodan Samardžić, Fakultet političkih nauka, Beograd

06.март 2003. Redakcija Vremena

Legitimnost, legalnost i efikasnost

Glavni problem uređenja vlasti po svoj prilici će se kretati na liniji odnosa zakonodavne i izvršne vlasti, a u trouglu tri organa vlasti – parlamenta, vlade i predsednika Republike

Marijana Pajvančić, Pravni fakultet, Novi Sad i CESID

06.март 2003. Redakcija Vremena

Važnost procedure

Sa ustavnim promenama nužno je vratiti se osnovnim vrednostima: garantovanju ljudskih prava kao univerzalnim vrednostima i konceptu ograničene vlasti, odnosno političkoj volji i spremnosti da se vlast vrši u granicama prava, u čemu je neophodno postići minimalan konsenzus

Miroljub Labus, Pravni fakultet, Beograd

06.март 2003. Redakcija Vremena

Rešivo u kratkom roku

Ali zaista ozbiljnih pitanja je mnogo manje, možda jedno-dva, koja se odnose na teritorijalnu organizaciju vlasti i na položaj Kosova i Metohije u novoj srpskoj ustavnoj vlasti

Islam u domaćim medijima

22.јануар 2003. Ejub Štitkovac

Između korektnosti i negativnog naboja

Politički događaji ostavljaju malo prostora za vjerske teme. To, na neki način, "pošteđuje" pripadnike manjinskih vjerskih zajednica neprijatnih prozivki, ali ih istovremeno gura na marginu

Muftija sandžački Muamer Zukorlić, predsednik Mešihata Islamske zajednice Sandžaka

22.јануар 2003. Jelena Tasić

Islam osuđuje terorizam

Bio je, a verovatno je i sada najmlađi islamski visokodostojnik u Evropi. Alžirski đak, sa dobrim vezama širom arapskog sveta, već nekoliko meseci obavlja dužnost rektora novootvorenog Univerziteta u Novom Pazaru, uz redovno staranje o, kako on kaže, blizu pola miliona

Žena u islamu

22.јануар 2003. Mr Zilka Siljak

Kuranski ideal i muslimanska praksa

U današnjim raspravama o ljudskim pravima, uz islam se uglavnom vezuju ocjene o diskriminaciji žene u društvu, odnosno osporavanje temeljnih ljudskih prava i sloboda zagarantiranih u brojnim me?unarodnim i regionalnim dokumentima koji se odnose na civilna, politička, socijalna, ekonomska i kulturna prava

Koliko je islam spreman za demokratiju?

22.јануар 2003. Gunter Šubert

U demokratskim i socijalnim okvirima

Činjenica da su demokratski eksperimenti u islamskom svetu često bili neuspešni i da su i u državama koje danas raspolažu demokratskim strukturama vidne znatne poteškoće u njihovom funkcionisanju usko je povezana sa kolonijalizmom i njegovim posledicama. Struje u Maleziji i Indoneziji ukazuje na to da spo sobnost islama za demokratiju, na kraju krajeva, zavisi od političkih elita

Ko je bio islamski prorok

Čovek Muhamed

Mnogo je i velikim delom protivrečno zaključivano i pisano o ljudskoj strani Muhamedove ličnosti. Tome je, pored razumljivog interesovanja koje je kod sveta budila jedna istorijska pojava takvog značaja i trajnog zračenja, svakako doprinela i činjenica da islam, u svom beskompromisnom monoteizmu, ponovljeno insistira na tome da je Alahov poslanik samo čovek, bez ikakvih atributa božanskog

Islam u Evropi

22.јануар 2003. Milan Vukomanović

Andaluzija – „ukras sveta“

Jedna od sedamnaest španskih autonomnih zajednica, Andaluzija je oblast koju su pisci XIX veka nazivali "Evropskim Orijentom", a u prošlosti je bila mesto okupljanja i širenja različitih civilizacija