Desimir Tošić, potpredsednik Demokratskog centra

06.mart 2003. Redakcija Vremena

Socijalni karakter države

Postoje društvene i političke snage koje bi htele vrlo brzo ustav i novu vladu. Ali, pošto se ustavi ne prave za period od dve do četiri godine, mora se voditi računa da je najvažnije da kvalitet ustava bude visok i da ima što širi konsenzus

Dragoljub Kavran, predsednik Saveta za državnu upravu

06.mart 2003. Redakcija Vremena

Legitimizacija vlasti

Ambijent u kome se ustav pravi nije određen unutrašnjom dinamikom, nego dinamikom spoljnih uticaja na ambijent u kome formulišemo svoju pravnu državu

Radoslav Stojanović, Pravni fakultet, Beograd

06.mart 2003. Redakcija Vremena

Vertikalna decentralizacija

Ovde je potpuno zanemarena reč o odgovornosti. Mnogo se govori o racionalizmu, o nadležnostima a pri tom se zaboravlja da svaka nadležnost podrazumeva i odgovornost

Vojislav Stanovčić, SANU

06.mart 2003. Redakcija Vremena

Podela vlasti

Ustav je da ograniči vlast, da je sabije, njenu volju, da je pod neka pravila podvede

Slobodan Samardžić, Fakultet političkih nauka, Beograd

06.mart 2003. Redakcija Vremena

Legitimnost, legalnost i efikasnost

Glavni problem uređenja vlasti po svoj prilici će se kretati na liniji odnosa zakonodavne i izvršne vlasti, a u trouglu tri organa vlasti – parlamenta, vlade i predsednika Republike

Marijana Pajvančić, Pravni fakultet, Novi Sad i CESID

06.mart 2003. Redakcija Vremena

Važnost procedure

Sa ustavnim promenama nužno je vratiti se osnovnim vrednostima: garantovanju ljudskih prava kao univerzalnim vrednostima i konceptu ograničene vlasti, odnosno političkoj volji i spremnosti da se vlast vrši u granicama prava, u čemu je neophodno postići minimalan konsenzus

Miroljub Labus, Pravni fakultet, Beograd

06.mart 2003. Redakcija Vremena

Rešivo u kratkom roku

Ali zaista ozbiljnih pitanja je mnogo manje, možda jedno-dva, koja se odnose na teritorijalnu organizaciju vlasti i na položaj Kosova i Metohije u novoj srpskoj ustavnoj vlasti

Islam u domaćim medijima

22.januar 2003. Ejub Štitkovac

Između korektnosti i negativnog naboja

Politički događaji ostavljaju malo prostora za vjerske teme. To, na neki način, "pošteđuje" pripadnike manjinskih vjerskih zajednica neprijatnih prozivki, ali ih istovremeno gura na marginu

Muftija sandžački Muamer Zukorlić, predsednik Mešihata Islamske zajednice Sandžaka

22.januar 2003. Jelena Tasić

Islam osuđuje terorizam

Bio je, a verovatno je i sada najmlađi islamski visokodostojnik u Evropi. Alžirski đak, sa dobrim vezama širom arapskog sveta, već nekoliko meseci obavlja dužnost rektora novootvorenog Univerziteta u Novom Pazaru, uz redovno staranje o, kako on kaže, blizu pola miliona

Žena u islamu

22.januar 2003. Mr Zilka Siljak

Kuranski ideal i muslimanska praksa

U današnjim raspravama o ljudskim pravima, uz islam se uglavnom vezuju ocjene o diskriminaciji žene u društvu, odnosno osporavanje temeljnih ljudskih prava i sloboda zagarantiranih u brojnim me?unarodnim i regionalnim dokumentima koji se odnose na civilna, politička, socijalna, ekonomska i kulturna prava

Koliko je islam spreman za demokratiju?

22.januar 2003. Gunter Šubert

U demokratskim i socijalnim okvirima

Činjenica da su demokratski eksperimenti u islamskom svetu često bili neuspešni i da su i u državama koje danas raspolažu demokratskim strukturama vidne znatne poteškoće u njihovom funkcionisanju usko je povezana sa kolonijalizmom i njegovim posledicama. Struje u Maleziji i Indoneziji ukazuje na to da spo sobnost islama za demokratiju, na kraju krajeva, zavisi od političkih elita

Ko je bio islamski prorok

Čovek Muhamed

Mnogo je i velikim delom protivrečno zaključivano i pisano o ljudskoj strani Muhamedove ličnosti. Tome je, pored razumljivog interesovanja koje je kod sveta budila jedna istorijska pojava takvog značaja i trajnog zračenja, svakako doprinela i činjenica da islam, u svom beskompromisnom monoteizmu, ponovljeno insistira na tome da je Alahov poslanik samo čovek, bez ikakvih atributa božanskog

Islam u Evropi

22.januar 2003. Milan Vukomanović

Andaluzija – „ukras sveta“

Jedna od sedamnaest španskih autonomnih zajednica, Andaluzija je oblast koju su pisci XIX veka nazivali "Evropskim Orijentom", a u prošlosti je bila mesto okupljanja i širenja različitih civilizacija

Odnos islama i Zapada

Islam danas

Dve globalne civilizacije su, čini se, pritisnute u složenoj konfrontaciji na različitim nivoima ljudskog delovanja. Jedna je utemeljena u muslimanskim zemljama, a druga u zapadnim (uglavnom Severna Amerika i zapadna Evropa). Radi pojednostavljivanja, koristićemo skraćene termine islam i Zapad iako oni ne zadovoljavaju i ne izražavaju raznolikost i složenost ni islama ni Zapada. Centralne ideje i jednog i drugog izražene su kroz proces globalizacije i radikalizacije, koja se vrti i kruži oko sveta kao atmosferska nepogoda. Komentatori su ovu konfrontaciju već videli u katastrofičnim terminima i nazvali je poslednjim krstaškim pohodom