

Astana Hub
U februaru 2026. Astana Hub i SEE UP potpisali su sporazum o saradnji. Mažan Madijev, izvršni direktor kazahstanskog Astana Huba opisuje njihov rast, kao i šta ovo partnerstvo znači za osnivače kompanija u oba regiona
Svetski lideri su na Milenijumskom samitu u septembru 2002. posebno istakli demokratsko upravljanje naglasivši da se „neće štedeti napori u promovisanju demokratije i vladavine prava, kao i međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda, uključujući tu i pravo na razvoj“. Samit je rezultirao definisanjem tzv. milenijumskih ciljeva razvoja (MDGs), koji predstavljaju ambiciozan plan za smanjivanje siromaštva i unpređenje kvaliteta života. Ovi ciljevi, istovremeno, predstavljaju okvir aktivnosti Programa za razvoj Ujedinjenih nacija.
Koncept demokratskog upravljanja uključuje odgovarajuću politiku i kapacitete za političku koordinaciju. Za primenu date politike potrebne su delotvorne institucije. S druge strane, karakter samih institucija zavisi od politike institucionalnih reformi. Opšte je poznato da su moderna ekonomska politika i zakonodavstvo osnov razvoja i stabilnosti. U Srbiji i Crnoj Gori, Program za razvoj Ujedinjenih nacija podržava ekonomske reforme kroz različite programe od kojih je najvažnji Fond za izgradnju kapaciteta (CBF). Ovaj program rezultat je koordinirane podrške više donatora. Takođe je opštepoznato da ekonomska i socijalna politika imaju željene rezultate samo pod uslovom da postoji odgovarajuca strategija, kao i politika institucionalne reforme.
Važna polazna tačka u promovisanju demokratskog upravljanja je i tzv. pristup sudu. Pristup sudu smatra se ljudskim pravom i predstavlja praktično sredstvo za smanjivanje siromaštva kroz obezbeđivanje ekonomske i socijalne jednakosti. Postizanje ovog cilja uključuje i pravne aspekte zaštite životne sredine, institucionalnu dimenziju državne i javne sigurnosti, pravnu sigurnost za strane i domaće preduzetnike i klijente, kao i ukupno poboljšanje upravljanja pravosuđem.
Srbija i Crna Gora su otpočele proces definisanja osnovne politike institucionalne reforme u oblasti pravosuđa, kao i u ostalim oblastima upravljanja. Tamo gde je postignut društveni konsenzus, potreban za uspešnu realizaciju postavljenih ciljeva, Program za razvoj Ujedinjenih nacija je, u saradnji sa ostalim donatorima, spreman da pomogne u završetku i primeni neophodnih institucionalnih reformi. Sada je nužno da se nastavi započeti proces. Važan faktor u tom procesu ima i vreme. Institucionalne reforme moraju biti sprovedene na vreme da bi povoljno uticale na ekonomsku politiku. S druge strane, regionalno i globalno takmičenje za donatorska sredstva postaje ključna odlika zajednice aktera na polju razvoja.
U Srbiji Program za razvoj Ujedinjenih nacija kroz Pravosudni centar podržava sudije, tužioce, kao i pravosudno administrativno osoblje sredstvima obezbeđenim velikodušnim doprinosima vlada Švedske i Holandije. Ova vrsta intervencije biće uspešna ukoliko doprinese unapređivanju rada pravosuđa i pravilnoj primeni novih propisa u oblasti ekonomije i socijalne politike. Međutim, neophodna je i reakcija partnera da bi se postiglo znatno poboljšanje performansi sistema čime bi se privukla domaća i strana ulaganja od vitalne važnosti za ovu zemlju.


U februaru 2026. Astana Hub i SEE UP potpisali su sporazum o saradnji. Mažan Madijev, izvršni direktor kazahstanskog Astana Huba opisuje njihov rast, kao i šta ovo partnerstvo znači za osnivače kompanija u oba regiona




U vremenu u kojem se domaće tržište rada menja brže nego ikada, visina zarade, iako izuzetno važna, odavno je prestala da bude jedino merilo dobrog poslodavca. Savremeni radnik, ali i nove generacije zaposlenih traže nešto mnogo teže nadoknadivo: stabilnost, predvidivost, brigu o zdravlju i balans između posla i privatnog života. Pitanje koje se postavlja pred velike sisteme i poslodavce više nije samo koliko plaćaju, već kako tretiraju čoveka iza radne pozicije


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve