Diplomirao novinarstvo u Beogradu i kao student počeo na radiju Studio B. Od 2009. radi za nemački javni servis Dojče vele, a od 2013. piše za "Vreme" gde takođe uređuje njuzleter "Međuvreme". Istraživačke priče je objavljivao za BIRN, "Zidojče cajtung", "De Grune Amsterdamer", "Dejli Maverik". Dobitnik nagrade NUNS-a za istraživačko novinarstvo.
Režim u Srbiji inflatorno govori o „ustašama“, a to su svi koji mu se ne dopadaju i koji nešto vrede, piše istoričar Dragan Popović u letnjem dvobroju „Vremena“. To ima strašne posledice
Kad zatvori sva poglavlja, Crnu Goru čeka mukotrpna ratifikacija u svakoj članici EU. Možda zato kancelar Fridrih Merc govori o ulasku u Uniju do 2030. godine
U vreme kada je počinio teroristički napad u Berlinu, nemački državljanin Abdul B. je bio pod policijskom istragom kao potencijalno opasan islamski ekstremista. Da li su institucije potpuno zakazale?
Berlinska policija traga za Abdulom B. (21), osumnjičenim za smrtonosni napad automobilom tokom parade ponosa. Jedna osoba je poginula, a 16 je povređeno
Interpol i zapadne države neće više da hapse ljude optužene za „rušenje države“ po poternicama iz Srbije. A sve je počelo sumanutim slučajem „vođe ustanka“ koji je pretio Vučiću „tucanjem dok ne pozeleni“. O tome ovaj novinar, na sreću ili nažalost, zna sve iz prve ruke
“Ne želim da ja, kao predsednik opozicione stranke, uđem na studentsku listu. Ako su studenti završili listu, to nas ne sprečava da budemo saveznici, da imamo neophodnu koordinaciju”, kaže za “Vreme” poslanik Miroslav Aleksić, predsednik Narodnog pokreta Srbije
Distopijski krug se zatvara ovako – mediji koji se još bave svojim poslom ne mogu da izdrže nepoštenu konkurenciju onih koji se oslanjaju samo na veštačku inteligenciju i botove i najbolje slede zahteve algoritma. Čitaoci ostaju da prate veštačke “vesti” ili od toga sasvim dižu ruke. Ali, postoji izlaz iz toga
Nakon prodaje N1, Nove S, Danasa i Radara, osnovano je novo preduzeće na Vračaru. Izvori „Vremena“ kažu da su iza toga verovatno pokušaji da se dobije televizijska licenca u Srbiji
Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu
Dok se skoro kao javna tajna tretira da će rektor Vladan Đokić biti nosilac Studentske liste, on je već krenuo u svojevrsnu kampanju. A to je i logično, ocenjuje Đorđe Vukadinović
Vrhuška režima stalno poziva rektora Vladana Đokića da podnese ostavku jer se „bavi politikom“. No, Đokić prema važećim propisima može da bude kandidat na Studentskoj listi i rektor u isto vreme
“Studenti me jesu pitali da li bih hteo da budem na listi i ja sam potvrdno odgovorio”, kaže rektor Vladan Đokić u razgovoru za “Vreme”. Pričali smo o udarima na univerzitet, njegovim odlascima u Brisel i tome da li se boji da studentski pokret skreće udesno. A na konstataciju da će morati otići sa mesta rektora ako postane poslanik ili, ko zna, premijer, profesor Đokić kaže: “Videćemo da li će i kada doći taj trenutak. Može da bude pre, a možda i posle završetka mog rektorskog mandata”
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavljuje da će na jesen prvo glasanje za Skupštinu, pa onda za predsednika. Kakvu šansu u tome miriše i šta to znači za protivnike vlasti
Jalovo, letargično, dosadno… tako je Nemačka igrala na ovom Svetskom prvenstvu pa je prvi od favorita kojima je uzet skalp. Mada, pitanje je da li su Nemci bili ikakvi favoriti…
Ugledni nemački list Frankfurter algemajne cajtung objavio je opširnu analizu u kojoj dovodi u pitanje kredibilitet ključnih izvora za priču o navodnom „Sarajevo safariju“, ocenjujući da film i knjige na kojima se zasniva ne nude dovoljno pouzdane dokaze
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić opet zove sve službe – osim hrvatske – da sprovode istrage na tlu Srbije u vezi sa navodnom upotrebom zvučnog topa. Do sada se u istragu uključila samo ruska FSB koja je vršila eksperimente na psima
Dnevnik RTS-a i dalje je ključna informativna emisija na televiziji. A on glavne vesti prećutkuje ili zatrpava propagandom, kaže za „Vreme“ novinarka i istraživačica Mirjana Stevanović koja je detaljno analizirala Dnevnik
Ubedljiva većina zaposlenih u Srbiji bi promenila posao odmah ako može, a njihovi pretpostavljeni žive u zabludi kako je radnicima super, pokazuje novo istraživanje
Desničarska Alternativa za Nemačku je po anketama najjača stranka u zemlji. Kao da sudbinski ide ka vlasti jer su ekonomski i drugi problemi Nemačke dublji nego što se mislilo. U toj atmosferi, ne pomaže ni sanitarni kordon koji ostale stranke prave oko desnice
Utanačena je prodaja N1, Nove S, Danasa i Radara. Ceo cirkus ne bi se pravio da režimu nije baš stalo da ih ućutka. Ako stvarno do toga dođe, to će biti lako vidljivo
Na Slaviji je održan najveći predizborni miting u istoriji. O tačnim brojkama niko ne treba da brine, jer je većina tu – samo sada to treba preliti u glasačke kutije
Kako i zašto onda, pita se, srpske vlasti rutinski koriste epitet „ustaše“ za svakog ko ih kritikuje?
„Društvo je pred pucanjem, a od političkih protivnika napravljeni su neprijatelji i to takvi da je na njih u redu i pucati. Razbijene glave, pozivi na etničko čišćenje, izgovaranje rečenica od kojih je ljude sramota čak i kad im se otmu uz pivo ispred zadruge – sve je to danas realnost Vučićeve Srbije“, piše Popović u članku.
[caption id="attachment_5007800" align="aligncenter" width="2560"] Naslovna strana novog broja Vremena[/caption]
Radikali opet sakate istoriju
Dodaje da postoji još jedna strašna posledica – pojam „ustaše“ je toliko bagatelisan da više nema gotovo nikakvu težinu.
„Ako su ustaše svi koji nešto vrede – od rektora, profesora, studenata, pa do kulturnih radnika, civilnog društva, novinara i kritički orijentisanih političara – onda to verovatno i nije nešto mnogo strašno.“
Proces zabašurivanja pravog značenja reči je, piše, počeo još osamdesetih godina označavanjem svih Hrvata kao ustaša. „Danas, kada im se u 'ustašluku' pridružila i većina građana Srbije, pojam je skroz izgubio težinu. Tako su radikali, ne prvi put, osakatili i istoriju“, piše Popović.
',
title: 'Šta znači „ustaša“ ako su svi „ustaše“?',
pubdate: '2026-07-29 18:59:42',
authors: authors,
sections: "Vesti",
tags: "Propaganda,SNS,Ustaše,Vlast",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Šta znači „ustaša“ ako su svi „ustaše“?',
'pageContent': 'Partizani nisu automatski streljali uhvaćene domobrane i četnike, ali jesu ustaše, podseća istoričar Dragan Popović u autorskom tekstu za „Vreme“.
„Važila je pretpostavka da je već pristupanjem takvom pokretu osoba odbacila sopstvenu ljudskost, pa su takvi zarobljenici nemilosrdno streljani“, piše on za veliki dvobroj „Vremena“ (četvrtak, 30. jul).
Kako i zašto onda, pita se, srpske vlasti rutinski koriste epitet „ustaše“ za svakog ko ih kritikuje?
„Društvo je pred pucanjem, a od političkih protivnika napravljeni su neprijatelji i to takvi da je na njih u redu i pucati. Razbijene glave, pozivi na etničko čišćenje, izgovaranje rečenica od kojih je ljude sramota čak i kad im se otmu uz pivo ispred zadruge – sve je to danas realnost Vučićeve Srbije“, piše Popović u članku.
[caption id="attachment_5007800" align="aligncenter" width="2560"] Naslovna strana novog broja Vremena[/caption]
Radikali opet sakate istoriju
Dodaje da postoji još jedna strašna posledica – pojam „ustaše“ je toliko bagatelisan da više nema gotovo nikakvu težinu.
„Ako su ustaše svi koji nešto vrede – od rektora, profesora, studenata, pa do kulturnih radnika, civilnog društva, novinara i kritički orijentisanih političara – onda to verovatno i nije nešto mnogo strašno.“
Proces zabašurivanja pravog značenja reči je, piše, počeo još osamdesetih godina označavanjem svih Hrvata kao ustaša. „Danas, kada im se u 'ustašluku' pridružila i većina građana Srbije, pojam je skroz izgubio težinu. Tako su radikali, ne prvi put, osakatili i istoriju“, piše Popović.