Celog leta su se sportski portali pozivali na kojekakve „insajdere“ i pisali kojeg to košarkaša dovode Partizan i Zvezda. Od toga mahom ne bude ništa, ali klik se beleži, para kaplje
Kao gornji naslov, tako su nekako izgledali naslovi sportskih portala u Srbiji celog leta. Čitalac bi mogao da se zapita da li se košarkaški klubovi Partizan i Crvena zvezda, učesnici Evrolige, bave sportom ili terorizmom.
Pljuštale su „bombe“, „detonacije“ i „eksplozije“, „treslo se“ i navijači su padali u „trans“ pri svakom mogućem pojačanju dva vodeća košarkaška kluba regiona… osim što je većina najava ostala samo na portalima, a od pojačanja nije bilo ništa.
„Ko je Partizanova ‘bomba’“, zapitao se Informer krajem jula, najavljujući dolazak gruzijske zvezde Toka Šengelije. „Partizanova ‘bomba’ je Luni Voker?“, pisao je portal Nova. B92 je pisao o „’Bombi’ u Humskoj“ jer se vraća Zek Ledej… nijedan od trojice nije došao, kao ni mnogi drugi.
Što se tiče Zvezde, Alo je u junu javio da se „sprema bomba na Malom Kalemegdanu“ jer stiže legenda Efesa Šejn Larkin. Srbija Danas je pak pisala o „bombi nad bombama“ pošto Zvezda tobože hoće Žana Montera, jednog od najboljih igrača Evrope koji je otišao u Olimpijakos.
Pretraga ključnih reči „Partizan/Zvezda“, „košarka“ i „bomba“ daje oko trideset hiljada rezultata…
Dok je ovaca…
Više sportskih novinara koji svakog dana „detoniraju“ ovakve ćorke pričalo je za „Vreme“ pod uslovom da im se ne pominje ime.
Priznaju da je ovakva praksa čemerna i jadna, ali sve pravdaju klikovima, algoritmima i promenjenim navikama publike.
„Mogu se truditi koliko hoću da napišem smislenu analizu, kakve su pre bile najčitanije … nema više niko vremena za to, ne zanima ih ništa što ima dubinu, traže se fleš, prasak, ‘bomba’“, navodi urednik jednog sportskog portala.
„Čitaoci su dresirani da samo traže neko ludilo, skandal, haos, minus… Lako je to primetiti“, dodaje.
Odakle njima to?
Pred ovu sezonu, više je glasina kolalo o sastavu Partizana. Jer, em je Partizan zbilja menjao skoro ceo tim, em je situacija u sportskom sektoru kluba haotična. Isuviše je „insajdera“, poluinformacije kolaju, a javna je tajna da nekoliko Instagram stranica direktno „pumpa“ u ime uprave kluba.
„Sportski direktor potura jedno, predsednikovo okruženje drugo, skaut po mrežama treće, dok su posebna priča raznorazni ‘insajderi’ željni pažnje i klikova“, kaže jedan drugi novinar.
On ocenjuje da je Zvezda ovog leta, dolaskom sportskog direktora Miloša Teodosića, postala nešto nedostupnija za „insajdere“, mada je i tamo pitanje podele uloga između Teodosića, Milana Tomića i Milana Dozeta.
Urednik sportskog portala kaže da, u hiperprodukciji drame, posebnu pažnju budi letnji prelazni rok otkako Partizan i Zvezda daju milione na tim.
„Samo se priča ko će koga dovesti i zahvaljujući društvenim mrežama sad imamo milijardu ‘izvora’ jer svako nekoga zna, agenta, trenera, domara koji je čuo ovo ili ono… I ti što i znaju sami direktno guraju to etar pre i nego što se ostvari.“
Stvar je u parama
Navijači su u čudnoj situaciji – koja je ipak tipična za današnje brzo i površno praćenje medija.
Uglavnom znaju da „vesti“ na portalima danas vrede jednako kao glasine na društvenim mrežama, ali ipak sve prate i upijaju, razvijaju teorije, nadaju se i nerviraju. Pa čak i pokušavaju da sami „provere“ šta je istina.
Autor ovog teksta je u nekoliko čet-grupa u kojima su navijači Partizana i da mu je dinar za svaki put kad je neko napisao da mu javlja „izvor iz kluba“ ili „moj čovek koji poznaje tog i tog“…
Urednik sportskog portala za „Vreme“ dodaje da je bolno svestan svega, ali da nema „luksuz“ da radi kako treba.
„U ovom svetu ludila, bukvalno ne postojiš ako nemaš vest koju su svi drugi preneli, a njima je nebitno je li istinita ili ne. Ispadneš glup… Nema klikova, nema ni sajta. Pakao“, navodi on.
Jer, dodaje, iako postoje „alternativni“ izvori finansiranja – posebno za režimske medije – portali mahom prihoduju od reklama, a oglašavaju se uglavnom kladionice. „A niko neće da se reklamira tamo gde nema klikova.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Onaj ko ostane zaglavljen u sferi traumatičnih doživljaja, ko stalno misli da, evo, dok razgovaramo o knjizi, nekom daju pogrešnu dijagnozu, nekog traljavo operišu, neko je na terapiji koja mu ne treba, nekom opada kosa, taj ima problem jer prestrašeno životarenje nije život, a psihoterapija je skupa stvar”
U potrazi za Tašanom premijera je Pozorišta “Bora Stanković” u Vranju, kojom 21. oktobra počinju “Borini dani”, u godini kad se obeležava 150 leta od rođenja pisca. U predstavi se prepliću Stankovićeva sudbina, njegova potraga za izgubljenom Tašanom, za dramom koju pokušava iznova da napiše, ali i za likom žene koja se iz lokalne vranjske mitologije preselila u literaturu. Tekst i režiju potpisuje Nebojša Bradić
Goran Bare, frontmen grupe Majke, preminuo je u Zagrebu 9. oktobra u 62. godini. Iza sebe je ostavio ne samo muzičko nasleđe od desetak albuma nego i, što je možda i važnije, pravoveran rokerski stav kao zalog budućim generacijama muzičara da mogu još uvek pevati i voleti i na našem jeziku
Željko Obradović vraća se u Beograd, ovog puta kao trener Panatinaikosa, u prvom susretu protiv Partizana od odlaska s klupe crno-belih. Arena je rasprodata, a večerašnji evroligaški duel donosi susret bivšeg trenera i kluba čiji je jedan od najznačajnijih ljudi u istoriji
Razgovarao je sa kamenom za kupus i fotografijom Ilije Srdanovića. Požar u Niškoj tvrđavi proglasio je za delo veštačke inteligencije. Pohvalio se da mu ne bi bilo prvi put da nekom otima pištolj iz ruku
Režim neće da otvori biračka mesta u inostranstvu i tera ljude da glasaju – noću! Odsecanjem velikog broja birača, izbori su već sada i zvanično neregularni
Predstavnici bivšeg predsednika Srbije u dosadašnje dve TV debate na N1 su se dokazivali u tome ko će biti dostojan proslavljenog naprednjačkog bukača Vladimira Orlića. Nisu došli da razgovaraju, nego na verbalnu šutku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.