
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Direktori srednjiš škola do poslednjeg trenutka su držali nastavnike u neizvesnosti - da li će im udeliti otkaz. Više stotina njih naprednjaci su otpustili širom Srbije uoči početka nove školske godine
U znaku protesta po školama i parcijalne borbe nastavnika – ovako protiče 1. septembar, odnosno početak nove školske godine.
Datum koji je ranije bio muka samo za roditelje koji imaju školarce, danas je državni problem. Jer se broj nastavnika koji su imali ugovore na određeno, a otpušteni su po školama širom zemlje, meri u stotinama, kaže za „Vreme“ sidikalac Dušan Kokot.
„U Mladenovcu je ostalo bez posla 12, u Petoj gimnaziji 19 ljudi, a broj se samo uvečava. Neki ljudi će dobiti tek krajem nedelje obaveštenje da li će nastaviti da rade ili ne jer tek tada imaju časove“, govori on ovog 1. septembra. „Gde će ti ljudi je prvo pitanje, a već drugo – ko je došao na njihova mesta? Sistem nema pravo da angažuje nestručne ljude, dok god su na birou stručni, ali se plašim da će takvi krenuti da niču po školama u zemlji. “
Osvetnički otkazi i raspored u sitne sate
Ljudi koji rade na neodređeno u nekim školama u zemlji nisu znali do poslednjeg dana da li će nastaviti da rade, govore izvori redakcije. Morali su da čekaju rasporede koje su im, najčešće novi direktori škola, dostavili u poslednji čas. Tako je u jednoj beogradskoj školi raspored za ovaj ponedeljak stigao tek u subotu i to kasno uveče.
Nastavnici su šokirani jer kažu da se nešto slično nikada nije dešavalo, pogotovo ako se uzme u ozbir da su direktori imali celo leto da prave plan i program, ukoliko su to želeli. Na pitanja kadra o tome kada će stići raspored i da li će ljudi koji su na određeno uopšte imati posla, jedna direktorka je odgovorila u petak, tri dana pred početak školske godine, na zvaničnom sastanku zaposlenih – „ima vremena, samo polako“.
Ovakav protokol nije ni po zakonu, jer radnici koji rade smenski rad moraju unapred da znaju kada će biti raspoređeni. Ipak, na ovaj način su ih novi direktori ostavljali u neizvesnosti. Ovo je i poruka za one koji su se prošle školske godine bunili, a nemaju ugovor za stalno – pogledajte, u samo jednom kliku na rasporedu možete da ostanete bez posla.
Od kako je SNS masovno počeo da ulazi u škole po zemlji, dovodi za direktore svoje ljude, koji opet sa sobom nose čitav bataljon naprednjačke mašinerije, prethodnih dana su mnogi već dobili otkaze.
Učenici i roditelji na ulici
Zato ovaj početak školske godine u mnogim školama protiče sa protestima.
Građani, roditelji i učenici Pete beogradske gimnazije okupili su se ujutru ispred te škole kako bi na protestu osudili mere v.d. direktorke škole Danke Nešović, kojima je otpustila nastavnike, i zatražili poštovanje prava nastavnog osoblja i učenika.
Trećini učenika drugog, trećeg i četvrtog razreda je ovim merama zamenjen odeljenski starešina, objavili su na stranici koja okuplja deo kolektiva Pete gimnazije.
Прикажи ову објаву у апликацији Instagram
Protest je organizovan i u osnovnoj školi „Pavle Savić“ na Mirijevu zbog promene direktorke. Veliki broj roditelja učenika Gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj“ okupio se ujutru 1. septembra ispred te škole u znak protesta zbog toga što će njihova deca nastavu pohađati u drugim školama.
Naime, učenici te škole privremeno će nastavu pohađati u Srednjoj mašinskoj i Tehničkoj školi „Pavle Savić“. To će važiti sve dok traje provera statičke bezbednosti zgrade gimnazije.
Kako su istakli roditelji, ali i nastavnici, ova odluka doneta je u poslednji momenat, uprava škole ih je obavestila samo kratkom porukom, bez detaljnijeg obrazloženja. Direktor škole ne komunicira sa nastavnicima i roditeljima, pa su detalji u vezi sa nastavom u novoj školskoj godini potpuno nepoznati.
Protest je organizovan dan ranije ispred Mladenovačke gimnazije, jer je 12 njihovih profesora dobilo „osvetnički otkaz“ zbog podrške studentskim blokadama .

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve