
Prvi slučaj
UN zvanično proglasio glad u Gazi
UN je zvanično 22. avgusta proglasio glad u gradu Gazi i naveo da je to prvi put da glad pogodi Bliski istok
Bombu od 15 tona, koju samo Amerika poseduje, bacile su SAD na poslednji netaknuti nuklearni objekat u Iranu
Novo bombardovanje Irana nije samo glavna vest zbog prvog napada na Iran u istoriji SAD, već je i oružje koje je korišćeno upotrebljeno po prvi put.
U napadu su korišćeni američki bombarderi B-2, a izvori CNN govore da su SAD takođe koristile bombu „bunker buster“ od gotovo 15 tona, što se prvi poznati slučaj upotrebe ove bombe. Ova bomba je verovatno bila potrebna za uništenje poslednjeg netaknutog nuklearnog objekta u Iranu, a samo je SAD poseduju.
Ovako snažno oružje, najveća nenuklearna bomba u arsenalu SAD, bilo je potrebno jer je cilj, postrojenje za obogaćivanje nuklearnog goriva Fordo, izgrađen oko 90 metara unutar planine blizu grada Koma, dva sata južno od Teherana.
Prodiru u zemlju
Teška eksplozivna bomba poznata je kao GBU-57A/B Massive Ordnance Penetrator, a dizajnirao ju je Boing za Vazduhoplovne snage Sjedinjenih Američkih Država. Njena ogromna težina znači da može biti isporučena samo sa stelt bombarderom B-2, avionom koji izraelske vazduhoplovne snage ne poseduju, piše Gardijan.
„Sjedinjene Države kontrolišu bombarder i bombu“, rekao je nedavno za Post Džon Spenser, predsednik studija urbanih ratova na Institutu za moderni rat na Vojnoj akademiji Vest Point.
Razvoj rakete koštao je američku vojsku preko 500 miliona dolara, a izgrađena je prema specifikacijama koje bi omogućile prodor dovoljno duboko u postrojenje Fordo da uništi nuklearne centrifuge u kompleksu, prema izveštaju Wall Street Journala iz 2013. godine, koji je tada naveo da je 20 bombi proizvedeno za američku vojsku.
Zato se ovi razarači bunkera zovu penetratori, jer prodiru u zemlju pre nego što eksplodiraju. Na taj način, eksplozija je strateški odložena.
Iako su SAD prodale manje snažne bombe razarače bunkera Izraelu, odbile su da podele Massive Ordnance Penetrator sa bilo kojim od svojih saveznika.
UN je zvanično 22. avgusta proglasio glad u gradu Gazi i naveo da je to prvi put da glad pogodi Bliski istok
Predsednik Rusije Vladimir Putin traži da se Ukrajina odrekne istočnog Donbasa, članstva u NATO-u i prisustva zapadnih trupa na svojoj teritoriji, a u slučaju da Kijev ne pristane na te uslove, rat će biti nastavljen
Nakon što je američka vlada sankcionisala četvoro sudija MKS-a zbog istraga protiv američke i izraelske vojske, sud je poručio da će nastaviti rad u interesu žrtava međunarodnih zločina.
Trebalo je da pregovarači u Enkoridžu razreše Gordijev čvor u kome su zapletene tri decenije rusko-ukrajinskih sukoba, krvavi rat među braćom i opasni dijagram američko-ruskih odnosa, čije sinusoide oštro laviraju: raspad SSSR-a, denuklearizacija Ukrajine (1994), pregovori o Crnomorskoj floti (1991–1997), ekspanzija NATO (2004–2010), Evromajdan, Krim, pobune i antiterorističke operacije u Donbasu, Minsk I i II (2013–2015), rat u Ukrajini, propali pregovori
Američki predsednik Donald Tramp je istakao da su Francuska, Nemačka i Velika Britanija među onima koji „žele da imaju vojnike na terenu“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve