img
Loader
Beograd, 36°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Veštačka inteligencija

Roboti u šesnaestercu

28. novembar 2007, 22:41 Slobodan Bubnjević
Copied

Da li će posle Brazila, Nemačke, Francuske i drugih fudbalskih sila, jednog dana svetski prvaci u fudbalu zaista biti – roboti

SELEKTOR I FUDBALERI: Šejla Tejada…

Tokom bilo koje utakmice RoboCupa, roboti se sudaraju, jure i šutiraju na golove: neki od njih postaju zvezde, drugi su samo miljenici publike. No, u senci njihove fudbalske slave ostaje selektor i stručni štab koji ih priprema za nastup. Ko i kako pravi ovakve robote? Jedna od trenutno najpoznatijih „robotskih selektorki“ na svetu je Sheila Tejada, ugledna robotičarka iz Bruklina čiji je tim malih robota pobedio još na prvom RoboCupu, Svetskom prvenstvu u fudbalu za robote, 1997. godine u Nagoji, u Japanu.

„Roboti inspirišu i razvijaju maštu“, kaže za „Vreme“ Sheila Tejada deset godina kasnije, tokom kojih su Tejadini roboti osvojili čitav niz turnira. Sada ona dolazi u Beograd kao gošća prvog beogradskog Festivala nauke (vidi okvir), što će biti prilika da Beograđani vide četvoronožne robote koji se odlično snalaze u prostoru, rade timski, rešavaju složene dinamičke probleme svake sekunde i igraju – fudbal.

…i veštački četvoronožni igrači

Profesorka Tejada predaje Veštačku inteligenciju (AI) na Odeljenju za računare i informatiku na Gradskom univerzitetu u Njujorku (City University of New York). Doktorirala je kompjuterske nauke na Univerzitetu Južne Kalifornije i predavala na više univerziteta, a sa svojim robotima fudbalerima osvojila je razna takmičenja.

CRVENA LOPTA: „Rad na robotima fudbalerima objedinjuje mnoge oblasti robotike i AI istraživanja“, kaže Tejada. „Dok igraju fudbal, roboti moraju da prepoznaju različite objekte na terenu. Trenutno, igralište je obeleženo jarkim bojama kako bi se robotima olakšalo snalaženje u prostoru. Sama lopta je crvena, a golovi su žuti i plavi“, objašnjava Tejada, dodajući da uslovi igre sa godinama postaju sve realističniji, a da roboti sve bolje igraju.

Razvoj robota fudbalera je jedan vrlo popularan, ali i izuzetno zahtevan zadatak za robotičare. „Pošto je fudbal dinamična, brzopotezna igra, svaku odluku o narednoj akciji ili potezu robot mora da donese u vrlo kratkom vremenskom intervalu“, objašnjava Tejada. „Tokom tog kratkog vremena, robot mora da prikupi informacije o svojoj okolini, da napravi dogovor sa saigračima u timu i na kraju, da izabere najbolju akciju koju će izvesti. Zato je i RoboCup postao tako izazovno takmičenje. U njemu roboti reaguju i razmišljaju u dinamičnom okruženju koje se ne može unapred predvideti i sve se to događa – potpuno nezavisno od ljudske asistencije“, kaže Tejada i dodaje da, s druge strane, „šira publika lako razume zadatak koji roboti rešavaju“.

Mada vam se možda čini da je razvoj robota sasvim logična pojava u XXI veku, do njihove skorašnje ekspanzije nije došlo ni brzo ni lako, pri čemu je Svetsko prvenstvo u fudbalu za robote bilo vrlo važno za popularizaciju daljih istraživanja. Razvoj i popularnost robotike bili su bitno opali pre dvadeset godina zbog relativno skromnih uspeha uprkos velikim izdacima koja su zahtevala istraživanja u ovoj oblasti. To je pratila i sumnja da je veštačka inteligencija možda sasvim nemoguća, pa su istraživanja u AI oblasti postala neizvestan izazov.

Danas je ipak sve drugačije. Savremeni roboti su i dalje izuzetno skupi, ali polako ulaze u kuće, imaju razne oblike i mnoge primene, u industriji i istraživanjima, o čemu je „Vreme“ više puta pisalo. S druge strane, ne mora se neizostavno razgovarati o Mocartu sa kućnim androidom kakav je japanski robot Asimo da bi se koristila veštačka inteligencija – danas skoro svakodnevno upotrebljavamo neku od inteligentenih informacionih tehnologija, bilo da podižemo novac na automatu, kucamo u Wordu ili pretražujemo internet.

BLADERUNNER: Robotičari smatraju da je 1997. godina bila prelomna za istoriju robota. Te godine je u maju mesecu slavni IBM-ov superačunar Deep Blue pobedio svetskog šampiona u šahu Garija Kasparova. Dva meseca kasnije, prvi autonomni robotski sistem NASA spustio se na površinu Marsa. U međuvremenu, dovršene su pripreme za prvo svetsko prvenstvo u fudbalu za robote koje je te godine održano u Nagoji u Japanu.

RoboCup je uspostavljen kao organizacija još 1994. godine, pošto su mnogi robotičari smatrali da je robotima potreban izazov koji će ponuditi ista pravila i zahteve za sve robote. „Nije čudno što je RoboCup postao najpopularnije takmičenje za robote. Pa, i fudbal koji ljudi igraju najpopularniji je sport na svetu“, objašnjava Tejada, dodajući da je robotski fudbal uzbudljiv za običnu publiku, ali i za same istraživače. „RoboCup pomaže i podstiče dalji razvoj AI i robotskog hardvera. Tako ostvaren napredak se kasnije primenjuje kod robota u svemirskim istraživanjima ili kod robota spasilaca.“

Na prvom RoboCupu, na kom su pobedili Tejadini roboti, učestvovalo je više od 40 robotskih timova iz celog sveta, ali je ovo takmičenje sa godinama postalo znatno popularnije, tako da je na poslednjem RoboCupu održanom u Atlanti, učestvovalo više od 340 timova u raznim kategorijama.

„Ultimativni cilj RoboCupa je da se do 2050. godine razvije potpuno nezavisan robotski tim koji će uspeti da pobedi ljudski tim svetskih šampiona u fudbalu“, kaže Tejada i dodaje da to, pre svega, zavisi od brzine razvoja humanoidne robotike. Da li će roboti u narednim decenijama zaista dostići taj stadijum?

Nema sumnje da će put do ovog cilja omogućiti razvoj novih, kvalitetnijih i jeftinijih robota, što će povećati sveukupni kvalitet života. No, ostvarenje ovog cilja već sad podstiče strahove od dominacije robota nad ljudima, koji zasad imaju smisla samo u svetu naučne fantastike. Možete se pitati šta će biti sa drugim oblastima života ako roboti mogu da pobede ljude u fudbalu. Ko će uopšte sedeti u publici na Svetskom prvenstvu u fudbalu 2050. godine? To je, naravno, sasvim bezazleno pitanje, ali uzbudljivo je setiti se da su neki ratovi počeli upravo na fudbalskom stadionu.

Festival nauke

Beograd je dobio i svoj prvi Festival nauke. Ovaj neuobičajeni dvodnevni događaj održaće se tokom vikenda u zgradi Geozavoda. Mada vas ime festivala verovatno podseća na nešto jako ozbiljno, na prvom beogradskom Festivalu nauke se neće okupljati naučnici, profesori i doktori da na nerazumljivom jeziku predstavljaju svoja istraživanja ili da vode duge, jedva shvatljive rasprave. Na Festivalu nauke će istraživači, uglavnom mlađe generacije, pokušati da predstave šašave oglede i uzbudljiva predavanja namenjena pre svega široj nenaučnoj publici.

To je ideja Festivala nauke – spoj zabave i naučnog načina razmišljanja o svetu. Slične manifestacije su tokom poslednje decenije organizovane u više evropskih gradova, o čemu je „Vreme“ već pisalo. Poslednjih godina se i u Srbiji pojavilo nekoliko sličnih ideja, ali se stvar pokrenula kad su inicijativu preuzeli ljudi iz organizacije „Noć muzeja“, koja već pet godina organizuje istoimenu i vrlo uspešnu gradsku manifestaciju.

„Ovaj festival će pokušati da zainteresuje, objasni i uputi publiku XXI veka u značaj nauke i tehnologije u svakodnevnom životu na nov, zabavan i prijemčiv način“, kaže za „Vreme“ Ana Jovanović, osnivač „Noći muzeja“, objašnjavajući da Festival ima edukativni karakter, ali da će posetiocima pružiti dobru zabavu.

Festival se organizuje u saradnji više naučnih ustanova – Institutom za fiziku, Hemijskim fakultetom, Laboratorijom za eksperimentalnu psihologiju Filozofskog fakulteta, Institutom za biološka istraživanja, Geološkim savezom Srbije, Muzejom „Nikole Tesle“ i Astronomskim društvom „Ruđer Bošković“. Na festivalu će biti mnogo gostiju, ukljućujući i ugledne predavače iz inostranstva, kao što je Sheila Tejada sa Univerziteta u Njujorku.

Posetioci će moći da razgledaju razne čarolije na demonstracijama koje će biti prikazane u staroj, prekrasnoj zgradi Geozavoda, koja se nalazi u Karađorđevoj 48. „Svi posetioci će biti iznenađeni spojem tradicije i kulturnog nasleđa ovog zdanja i nauke koja nas uvek vodi napred“, kaže Ana Jovanović. Festival će i u subotu i nedelju biti otvoren od 12 do 20 časova, a organizatori kažu da su na njega pozvani „svi mladi, malo mlađi, najmlađi, kao i oni koji će zauvek ostati mladi duhom“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure