img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Prvo izvođenje Betovenove 9. simfonije u Srbiji

Opojna moć krasote

07. april 2010, 19:48 Zorica Janković
Prvi izvođači Betovenove 9. simfonije u Srbiji
Copied

"Tako impozantan broj članova zbora i orkestra na pozornici (126 pevača i 73 svirača) nije se do tada video u Beogradu"

Bilo je već kasno jesenje popodne kada je kapelnik Muzike kraljeve garde, horovođa Muzičke družine „Stanković“ i dirigent pozorišnog orkestra Stanislav Binički ušao u kancelariju novog upravnika nacionalnog teatra Milana Grola. Zauzet poslednjim pripremama za sutrašnju svečanost povodom četiri decenije od prve predstave odigrane u novoj zgradi Narodnog pozorišta na istoimenom trgu (Posmrtna slava Kneza Mihaila, 30. oktobar 1869), Grol je našao vremena da sa prvim čovekom tadašnje srpske muzike prokomentariše upravo završeno gostovanje pozorišnog ansambla u Skoplju, ali i da s pažnjom sasluša njegovu ideju da se u Beogradu na proleće izvede 9. simfonija Ludviga van Betovena.

MONUMENTALNO DELO: „Evo jeseni moga života. Hteo bih da budem sličan onim plodnim drvetima, koja treba samo da se zatresu, pa da sa njih padne čitava kiša ukusnih i zrelih plodova“, izgovorio je pred kraj 1818. godine tada četrdesetosmogodišnji Betoven posle poziva da komponuje simfoniju za Kraljevsko filharmonijsko udruženje iz Londona. Šest godina kasnije, u petak 7. maja 1824, Betoven je u Bečkom Kerntnertor teatru (Kärntnertortheater) lično dirigovao orkestrom koji je prvi put izveo naručenu simfoniju. Ali, kao što to obično biva, monumentalnost ovoga dela nije bila shvaćena od šire javnosti za života autora (Betoven je umro tri godine posle premijernog izvođenja), već deceniju kasnije, kada je mladi Rihard Vagner dirigovanjem 9. simfonije jasno ukazao na njenu istorijsku vrednost.

Ona predstavlja i rezime i krunu Betovenovog simfonijskog stvaralaštva iako je njenu obimnu partituru od 575 stranica autor napisao kada je već bio potpuno gluv; ima četiri velika stava, traje 66 minuta, a po pravilu se izvodi kao celovečernje delo. Prva tri stava su instrumentalna, dok u završnom stavu genijalni kompozitor uvodi kvartet vokalnih solista i veliki mešoviti hor. Finalno razrešenje obeležavaju varijacije na temu Ode radosti (nem. Ode an die Freude), koje je Betoven komponovao prema tekstu Fridriha Šilera iz 1785. godine. U veličanstvenoj završnici solisti, hor i orkestar kliču: „Budite zagrljeni milioni.“

PODUHVAT: Nakon što je Grol podržao ideju i dao pristanak da prvo izvođenje Betovenove 9. simfonije u Srbiji bude u dvorani nacionalnog teatra, Binički je odmah krenuo u realizaciju projekta. Članovima Pevačke družine „Stanković“ poverio je solo i horske numere, a instrumentalni deo profesionalnim sviračima Muzike kraljeve garde i pozorišnog orkestra. Ali, za izvođenje ovog monumentalnog dela ukupan broj angažovanih vokala i svirača nije bio dovoljan. „Gde god se znalo i čulo da u Beogradu postoje domovi u kojima se neguje muzička umetnost, zakucalo se na vrata i molilo se za prijateljsko sudelovanje“, pisala je „Politika“ o aktivnosti Stanislava Biničkog i njegovih saradnika.

I zbilja, za kratko vreme pevački ansambl brojao je potrebnih 126 članova: 42 soprana, 27 altova, 25 tenora i 32 basa. Probe su započele s početka 1910. godine, a održavane su u tadašnjoj Višoj ženskoj školi u ulici Kraljice Natalije, jer u to vreme nije bilo veće dvorane za ovakve potrebe. Hor i orkestar uvežbavao je sam Stanislav Binički, dok je soliste spremala njegova supruga Miroslava (i sama će učestvovati kao izvođač). Velika većina pevačkog ansambla nije bila muzički obrazovana (ni note nisu znali), pa su pripreme za prvo izvođenje grandioznog Betovenovog dela u Srbiji potrajale, uz svakodnevan rad, puna tri meseca. Dopunu Muzičke družine „Stanković“ činili su učenici gimnazije, činovnici, advokati, inženjeri, profesori, oficiri, trgovci, po jedan apotekar, arhitekt i bogoslov, kao i tadašnji austrougarski konzul u Beogradu dr Hajnrih Vildner.

PRVO IZVOĐENJE U SRBIJI: Poslednjeg dana marta došlo je do smene na čelu Srpskog kraljevskog narodnog pozorišta. Umesto Milana Grola, kormilo nacionalnog teatra preuzeo je iskusni glumac i reditelj Milorad Gavrilović, tako da je i ovaj čovek od struke dao svoj doprinos da se za izvođenje Betovenove 9. simfonije obezbedi termin, u situaciji kada se na sceni igralo i dva puta dnevno.

I najzad, u ponedeljak 5. aprila 1910. godine, prepuno gledalište nacionalnog teatra pozdravilo je ulazak u salu dirigenta Stanislava Biničkog iza koga je stajalo 126 pevača i 73 člana orkestra (50 gudača i 23 duvača), da prvi put u Beogradu i Srbiji izvede u svetu čuvenu Betovenovu 9. simfoniju. Naravno, duge, temeljne i stručno vođene pripreme i probe urodile su plodom, pa je muzičko delo uspešno izvedeno: „Ono što se mislilo, da Beograd neće doživeti – doživesmo; ono što se smatralo za nedostižno, postignuto je. Deveta simfonija je odsvirana“ – pisalo je u uvodu prvog izveštaja „Politike“ sa ovog muzičkog događaja. Sutradan 6. aprila Betovenova 9. simfonija je ponovo uspešno izvedena.

BINIČKI: U Narodnoj biblioteci Srbije s pažnjom se čuva gramofonska ploča izdavača „Concert Gramophone Record“ iz okvirno 1910. godine, sa snimkom vojne muzike kojom diriguje Stanislav Binički. Uspomenu na Biničkog, koji je umro u okupiranom Beogradu u zimu 1942. godine, s pažnjom čuva i Narodni muzej grada Kruševca u čijoj je okolini (selo Jasika) 1872. godine on rođen, Muzej pozorišne umetnosti u Beogradu, kao i nekoliko muzičkih ustanova koje nose njegovo ime. Ovim tekstom mi im se pridružujemo, uz podsećanje da je Binički tvorac prve srpske opere Na uranku (1903), kao i svima poznatog marša Na Drinu (1914), komponovanog na samom bojištu Cerske bitke.

ODA RADOSTI: Centralna horska partija iz finalnog stava Betovenove 9. simfonije je Oda radosti, koju je Savet Evrope 1972. godine proglasio za himnu Evropske unije, a u upotrebi je od 1986. Aranžman za himnu napisao je jedan od najvećih kompozitora i dirigenata prošlog veka Austrijanac Herbert fon Karajan, koji je i dirigovao orkestrom kada je prvu put izvedena.

Iste godine (1824) kada je u bečkom Kerntnertor teatru prvi put izvedena Betovenova 9. simfonija, u Srbiju je dopremljen prvi klavir. Kupio ga je lični lekar kneza Miloša, Italijan iz Napulja Vito Romita, a na njemu je učila svirati i Miloševa mlađa ćerka, tada desetogodišnja Jelisaveta (Savka).

Iste godine (1910) kada se u Srbiji prvu put čula Oda radosti, kralj Petar I Karađorđević je primljen u Petrogradu i Carigradu, posle čega je sledio i prijem i na ostalim evropskim dvorovima, što je značilo da je Srbija, posle višegodišnje izolacije usled svirepog ubistva kraljevskog para (Aleksandar i Draga Obrenović), ponovo u Evropi.

Autorka je istoričar i kustos Istorijskog muzeja Srbije

Ludvig van Betoven
Ludvig van Betoven
Fridrih Šiler
Fridrih Šiler
Prvo izvođenje 9. simfonije: Bečki Kartnerhol
Prvo izvođenje 9. simfonije: Bečki Kartnerhol
Zastava EU
Zastava EU
Herbert fon Karajan
Herbert fon Karajan
Narodno pozorište iz vremena prvog izvođenja Betovenove 9. simfonije u Srbiji
Narodno pozorište iz vremena prvog izvođenja Betovenove 9. simfonije u Srbiji
Stanislav Binički
Stanislav Binički
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Ekstremne vrućine

08.avgust 2025. K. S.

Toplotni talas: RHMZ izdao novo upozorenje

Danas i narednih dana očekuje se između 34 i 38 stepeni Celzijusa, a lokalno i više, upozorava RHMZ

Velike vrućine

07.avgust 2025. N. M.

Sledi još jedan toplotni talas, temperature i preko 38 stepeni

Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) već od sutra (8. avgust) se očekuje porast temperature koja će ići i do 35 stepeni Celzijusa. Za vikend u nekim mestima i preko 38 stepeni

Ludo vreme ovog leta

Klima

06.avgust 2025. Katarina Vilhelm / HR

Svuda pakao, samo u Nemačkoj – lije kiša

Dok Balkan, Italija ili Španija gore, nad Nemačkom se poslednjih nedelja sastavilo nebo. Zašto?

Alergije

06.avgust 2025. M. L. J.

Prvi slučaj alfa-gal sindroma u Srbiji: Ko su ugroženi i kako se zaštititi

U Srbiji je zabeležen prvi slučaj alfa-gal sindroma, odnosno alergije na crveno meso koja nastaje nakon ujeda krpelja. Postoje načini za prevenciju, ali i lečenje

Letnje prevare

06.avgust 2025. F. M.

Kako turističke agencije varaju ljude veštačkom inteligencijom?

Pojavi vam se na nekoj društvenoj mreži bajkovita plaža. Ili restoran. Hteli biste baš tu da odete. Postoji samo jedan problem – ne postoje

Komentar

Pregled nedelje

Hoće li Vučić pomilovati Dodika

Može li Vučić nešto da učini za Dodika? Naravno. Može da ga pomiluje. Ali ne u pravnom smislu, već u onom ljudskom – po kosi i obrazu

Filip Švarm

Komentar

Građanski sukobi

Srbija srlja u građanske sukobe na jesen kada se oni koji su otišli na odmor vrate orni i poletni da se više ne povlače pred golom silom koja brani bezakonje

Andrej Ivanji
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure