

Svemirska istraživanja
Povratak na Mesec: Nova svemirska trka na putu do Marsa
Više od pola veka pošto je čovek poslednji put kročio na Mesec, nova posada kreće ka Zemljinom prirodnom satelitu. Ovaj poduhvat održava i borbu za nadmoć na Zemlji


Putopis Viktora Lazića o Grenlandu objavljen je baš kad je Tramp saopštio da mora imati to ostrvo. Zato, iako u njemu ima malo politike, čitate ga misleći kako će jednog dana sva ta lepota postati Las Vegas
Nekako baš u vreme kad je Tramp saopštio da mora imati Grenland i time ga lansirao na vrh svetskih tema, “Laguna” je objavila putopis Viktora Lazića Grenland zaleđeno srce planete. Mora se priznati: u pravi čas!


Grenland je priča o lepoti ledenih gromada, o Inuitima i njihovom životu, i o onom što je autor ove knjige video i osetio tokom mesec dana provedenih sa njima. Iako u njoj Trampa ima samo u neophodnim tragovima, vi je sve vreme čitate misleći na ono šta im se sprema. Knjizi to, naravno, ne smeta. Naprotiv.
“Kada sam krenuo ka Grenlandu, ta ogromna ledena pustopoljina malo kome je bila zanimljiva. Neposredno pred moje poletanje ka gradiću Narsarsuak, Donald Tramp je prvi put ispoljio interesovanje za ovo ostrvo, sa željom da ga kupi od Danske, a sada, nakon pet godina, upravo kada knjiga izlazi iz štampe, događa se pravi deža vi – ponovo je predsednik Sjedinjenih Američkih Država potencijalni kupac Grenlanda, koji, uostalom, niko i ne prodaje!”, napisao je Lazić u uvodu knjige.
Takođe i da mu je prijateljica Inaućanka Ulunnguak rekla da su “Amerikanci već preuzeli Grenland, premda to još nije ozvaničeno”. Ispričala mu je da su sasvim slučajno, ispod debelih naslaga leda, otkriveni ostaci tajne vojne baze iz vremena hladnog rata. Ispostavilo se da je to tajni grad ispod leda sa 21 podzemnim tunelom od tri kilometra iz koga je1959, u slučaju svetskog sukoba, planirano ispaljivanje nuklearnih bojevih glava, a sve na osnovu sporazuma između SAD i Danske. Baza je zatvorena 1967. i sve do slučajnog otkrića – ostala nepoznata javnosti.
“Ni Danska, ni Amerika, već nezavisni Grenland!” rečenica je koju Lazić citira na početku jedinog poglavlja koje je odvojio za Trampa, Dansku i politiku mada provejava kroz svih 550 strana knjige, a koju je izgovorio njegov stari prijatelj Nanurđuk. Poglavlje se zove “Ne prodajemo se Trampu i nismo Eskimi!” drugo je u knjizi, odmah nakon onog u kom Lazić objašnjava zašto se na Grenlandu ljubi nosem, što mu je nekako prirodno i logično mesto s obzirom da ovdašnju listu asocijacija o Grenlandu.
Poglavlje o Trampu se takođe dešava na odgovarajućem mestu, u kafani, gde sa Nanurđukom (Zvezdar na srpskom) i njegovim društvom piju pivo od “glečernjače”, vode dobijene topljenjem sante koje je najskuplje na svetu – konzerva košta čak deset i po evra. Kafana je zapravo sobica u metalnom kontejneru koju je njih osmoro pivopija ispunilo, a turu za turom im donosi oniska punačka dama s istaknutim dekolteom. U jednom momentu Lazić pita: “Koliko mislite da bi koštao Grenland”, što je doskora bilo uvredljivo pitati, a od Trampa na ovamo – uobičajeno. Prvi odgovor je bio: “Neke stvari nisu na prodaju. A nekim ljudima je sve na prodaju”. Zatim da im je još “1946. nuđeno sto miliona dolara, što bi danas bilo oko jedna i po milijarda”.
“Čitao sam da bi realna cena bila trideset do sedamdeset milijardi dolara. Samo mi nije jasno ni šta bi oni radili sa nama i našim Grenlandom, niti šta bismo mi radili sa njihovim parama. Bilo bi strašno ako bi napravili severni Las Vegas, pa da pored jedne pustinjske kockarnice, naprave i jednu ogromnu na ledu”, rekao je Terhoronijanhen, što na srpskom znači “Prekriven snegom”. Tukutok (Darežljivac) je rekao da bi u tom slučaju sigurno oni platili trostruko “samo da vratimo svoju zemlju”.
Lazić priča da su tada, 2019, američke zastave bile gde god bi bacio pogled. Kad je nakon dugog leta stigao na Grenland, zbunile su ga. S obzirom da je u to vreme Tramp izjavio da bi rado kupio Genland, pomislio je: “Možda je ovo sad ledeni Trampland?” Moji inuitski prijatelji brzo su me razuverili. Zastave su bile tu zato što je taj aerodrom nekada bio američka vojna baza, pa ceo grad svoje postojanje duguje Amerikancima. Rekli su mu i da su “Amerikanci izgradili vojne baze i mnogo objekata, mnoga naselja ne bi postojala bez njihovih ekonomskih resursa i rada. Zato se na mnogo mesta u znak poštovanja često uz grenlandsku i dansku vijori i njihova zastava”.
Ispričali su mu da je na severu smeštena velika američka baza za koju im “ne plaćaju ni cvonjka! A ta baza je njihov glavni centar za održavanje vojne ravnoteže na Arktiku. Čak ne dozvoljavaju ni da ih naši brodovi snabdevaju, sve dovoze njihove kompanije iz Amerike. Zamisli bezobrazluka!”
O Danskoj Lazić kaže da je ubedila Inuićane kako je nezavisnost Grenlanda nemoguća jer bi odmah bankrotirali, i pita se zašto su Danci priznali “nezavisnost samoneodrživog Kosova kada je to razlog da Grenlandu ne daju državnost”. Navodi i da je prema istraživanjima iz prošle godine. 84 odsto stanovnika za nezavisnost, kao i da danas među Inuitima i Dancima vlada razumevanje i poštovanje. Citira ih da kažu: “Mi razmišljamo srcem, Danci mozgom”, ali i da “oni nama sve lepo objasne – zašto za koga treba glasati, ali kada Inuit dođe na glasanje, papirić uvek zaokružuje srce, nikad mozak!”
Dugo su ostali u kafani, mnogo popili. “Kako da ne pijem kada sve što moja duša želi jeste da vozi sanke po ledu i lovi među ledenim santama, a ja sada rintam u fabrici ribe? Šta mi vredi novac kada su mi oduzeti sunce i more? Ne pripadamo ovom danskom svetu, ali ne pripadamo više ni onom našem, starom. Velika je tragedija kada čovek nije svoj, a na svome je”, rekao je pri rastanku Zvezdar.
Zvuči nam poznato, zar ne?


Više od pola veka pošto je čovek poslednji put kročio na Mesec, nova posada kreće ka Zemljinom prirodnom satelitu. Ovaj poduhvat održava i borbu za nadmoć na Zemlji


Meta i Gugl izgubili su dve parnice zbog uticaja njihovih platformi na mentalno zdravlje. Da li će prve presude započeti lavinu sličnih tužbi


I pored toga što je Slovačka jedna od nekoliko članica Evropske unije koje ne priznaju nezavisnost Kosova, kosovski fudbaleri su sa svojim navijačima doputovali u Bratislavu i uspeli da pobede domaću reprezentaciju


“Najpre, držim da je od svih oblika književnog izražavanja radio-drama najbliža romanu, jer dopušta bezmalo neograničenu slobodu kretanja kako u dimenzijama vremena i prostora tako i kroz duhovni mikrokosmos... Dodaću da se radio-drama, bar kako je ja radim, piše kao pesma. Ja lično ili je u prvoj verziji napišem za nekoliko dana, ili nikad...” (Borislav Pekić, Šta je za mene radio-drama)


Vek nakon premijere filma Metropolis Frica Langa, priča o gradu podeljenom između elite i radnika smeštena u 2026, sada, u eri digitalne ekonomije, algoritama i društvene nejednakosti deluje savremeno
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve