
TV manijak – Povratak Svetlane Ražnatović
Ceca specijal
Zašto je povratak Svetlane – Cece Ražnatović na male ekrane, nakon gotovo godinu dana kućnog pritvora, postao medijski događaj broj jedan
Zašto je povratak Svetlane – Cece Ražnatović na male ekrane, nakon gotovo godinu dana kućnog pritvora, postao medijski događaj broj jedan
U beogradskom Domu omladine nedavno je održan Festival novih medija Resonate, čija je tema bila odnos analognog i digitalnog u umetnosti. Gosti festivala Bliksa Bargeld i Alva Noto (sa projektom anbb) otvorili su pitanje odnosa glasa i elektronske muzike, a DJ Spooky pokušao je da odgovori na pitanje mogućeg odnosa gudačkog kvarteta i elektronski stvorenih bitova
"Ljudski mozak je najveći resurs koji civilizacija ima, i on uglavnom u našim glavama leži neiskorišćen. Ali postoje tehnike kako da se njegov kapacitet koristi bolje"
Beogradski festival igre tek počinje i, sudeći po programu, čini se da nosi izrazitu snagu aktuelnosti svetske igre
Ne eksperimentišući suviše, ali i ne vodeći radnju jednoznačno hronološki, uz filmske promene perspektive i zanimljive digresije, Le Kare je još jedanput pokazao da je odavno nadrastao zabran žanra i da njegovi romani pripadaju pravoj (umetničkoj) književnosti
Pjer Burdije: Predavanje o predavanju
Karpos, Loznica 2011.
Prevod s francuskog: Svetlana Vasilić
Kings Of Strings (XIII Guitar Art Festival), Sava centar, Beograd, 17. III 2012.
"Izgled grada odgovara mentalitetu njegovih stanovnika, a mentalitet traži više od sto godina da bi se promenio. Meni ne smeta ovakav Beograd. Čudnije bih se osećao u nečem uglancanom nego u nečem životnom. To važi i za strip i za grad"
Dva kratka romana Dežea Kostolanjija, rođenog Subotičanina i modernog klasika mađarske književnosti, dan-danas predstavljaju prvorazredan čitalački užitak
Za ovog šamana stripskog medija bio bi eufemizam reći da je bio jedan od najvećih crtača našeg doba, pošto njegova autorska ličnost predstavlja istinski šok dvadesetog i početka dvadeset prvog veka, započet čudesnom eksplozijom 1977. koja traje do danas i nimalo se ne stišava fizičkom smrću njenog autora
Dvadeset devetog februara u Beogradu je preminuo naš poznati slikar i grafičar Branko Miljuš. Umesto nekrologa, objavljujemo tekst iz većeg rada za monografiju posvećenu njegovom delu
Wrecking Ball, novi album Brusa Springstina, objavljen je petog marta. Nije to, kako već trube lokalni publicisti, nikakav saundtrek organizovane pobune, nego album rezignacije, album čije pesme, gotovo volterovski, nude spas u "obrađivanju vlastitog vrta" ili pak u individualnom ekscesu
Ovog meseca navršava se sto godina od smrti Karla Maja, jednog od najpopularnijih pisaca u istoriji književnosti, na čijim pričama sa Divljeg zapada su odrastale generacije čitalaca na svim meridijanima. Njegova sabrana dela broje 120 tomova. Počeo je da piše u zatvoru, a radnje svojih priča i romana smeštao je u zemlje koje nikada nije video i o kojima nije znao ništa, a pored ostalih i u Makedoniju i na Kosovo. Kakvi su Albanci i Srbi u romanima Karla Maja U balkanskim gudurama i Kroz zemlju Arbanasa
"Već sada znam da ću se jednog dana ponovo vratiti novotalasnoj muzici, ali sa suvremenim sadržajem i temama koje su aktuelne. Vjerovatno ću ponovo aktivirati Lačni Franz s novom ekipom i s originalnim gitaristom kao gostom. Nadam se boljoj budućnosti i nekim novim talasima"
Noam Čomski i Mišel Fuko:
O ljudskoj prirodi: pravda protiv moći
sa engleskog i francuskog preveo: Andrija Filipović
Karpos, Loznica 2011.
"Bio sam rešen da isteram Ustaničku ulicu. Dva projekta su mi propala, a ovaj sam želeo da isteram. Ako i propadnem kao producent, uvek mi ostaje gluma, ali pre toga sam želeo sam da napravim film o ljudima koji idu glavom kroz zid, koji idu protiv struje"
Časopis Teatron objavio je bogat temat o novom političkom pozorištu u Srbiji i regionu, u vremenu između ratova, tranzicije i kapitalizma
Priča o ženskom pismu u muzici u Srbiji je uzbudljiva – mnoštvo je različitih muzičkih jezika koji ostvaruju živopisan kontrast znatno ujednačenijoj "muškoj sceni". Tokom oko dva veka delovanja kompozitorki i muzičkih autorki u Srbiji, muzika koju su kreirale prešla je dug put od romantizma do raznih vrsta medijskih, stilskih i konceptualnih raznolikosti savremenih muzičkih jezika. Srednja i mlađa generacija kompozitorki ostvaruje proboj na internacionalnoj sceni, a neke od kompozitorki poput, Ljubice Marić ili Ludmile Frajt, odnosno u popularnoj muzici Margite Stefanović i Radojke Živković, gotovo su kultne figure na lokalnoj sceni
Žoze Žil: Portugalija danas
Prevela Vesna Vidaković
Mediterran publishing, Novi Sad, 2011.
"Onako kako čovek živi tako i slika. U tome su uvek prisutni raspoloženje, momenat, dobra volja, dobra atmosfera, dobra sreća i – slučaj. A slučaj je, kažu, Bog. Eto, tako nastaje slika"
Duhu tridesetih godina prošlog veka u koje je smeštena radnja Umetnika najviše doprinosi glavni glumac ovog filma Žan Dižarden sa svojim tankim brčićima, velikim zubima i džinovskim osmehom. Oskara za najbolju mušku ulogu osvojio je pomoću mnogo mimike i samo dve reči koje je izgovorio u filmu: "Sa zadovoljstvom"
Ako se akcije brzopoteznog postavljanja barikada i blokada istovremeno na mnogo lokacija i povlačenja kada dođe policija nastave, režim je nagrabusio
Nikad se još nije desila istovremena blokada svih većih gradova u zemlji za puka dva sata. Sada jeste. Studenti i građani tu neće stati, jer osim otpora nemaju drugog izbora. Kako će teći narodno blokiranje Srbije i što se dalje može očekivati
Pobunjeni studenti i narod mogu da bace pokoju kamenicu, ali ne mogu biti zbilja „nasilni“. Jer, Srbija je odavno u modusu samoodbrane od režimskog nasilja, onog koje uništava i briše živote
Kome smeta generalni ton u kom se odvijao jučerašnji protest “Vidimo se na Vidovdan”, nek se seti: 28. juna 2025. godine pod pendrecima su krvarile glave jer je Aleksandar Vučić “branio” zapišani, smrdljivi vašar u koji je pretvorio Pionirski park. Nemamo druge studente koji će vam se više svideti. Ovo je jedina prilika da se oslobodimo represivnog režima, druge biti neće
Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji
Studentski protest koji je održan na Slaviji pretvorio se u niz incidenata u centru Beograda. Na više lokacija došlo je do sukoba građana i specijalnih jedinica policije. Zabeležena su hapšenja i upotreba suzavca. Direktor policije je naveo da je povređeno šest policajaca i dvoje građana
Bivša državna sekretarka MUP-a i zatvorenioca Dijana Hrkalović ponovo je privukla pažnju javnosti — ovog puta ne zbog sudnice, već zbog autfita na naprednjačkoj "književnoj večeri" ispred Skupštine po ugledu na Melaniju Tramp
Kome smeta generalni ton u kom se odvijao jučerašnji protest “Vidimo se na Vidovdan”, nek se seti: 28. juna 2025. godine pod pendrecima su krvarile glave jer je Aleksandar Vučić “branio” zapišani, smrdljivi vašar u koji je pretvorio Pionirski park. Nemamo druge studente koji će vam se više svideti. Ovo je jedina prilika da se oslobodimo represivnog režima, druge biti neće
Iako su „Studenti koji žele da uče“ najavili da odluku o stupanju u štrajk glađu odlažu do Vidovdana, taj dan je došao, a oni nisu pomerili rok niti ispunili obećanje
Studenti su predali svoj protest u ruke građana. S pravom: ako se širi slojevi društva ne uključe aktivno u otpor bezakonju sve što su do sada ostvarili moglo bi da padne u vodu