

Nemačka
Apdejtovani neonacisti: Nasilni, mladi i dobro umreženi
Ko su članovi grupa „Nemačka omladino napred“ i „Mladi i jaki“




Predsednici Sjedinjenih Američkih Država i Rusije sešće za isti sto. Da li je ovo korak ka okončanju troipogodišnjeg rata u Ukrajini
Jedanaest dana pošto je američki predsednik Donald Tramp Kramlju dao novi rok od 10 do 12 dana za napredak u okončanju rata s Ukrajinom, stigla je vest da će se on sastati sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom.
Putin i Tramp, mogli bi se sastati već sledeće nedelje, rekao je novinarima u četvrtak (7. avgust) pomoćnik Kremlja Jurij Ušakov, piše RT.
Mesto održavanja samita je već dogovoreno, dodao je.
Putin je izjavio je da je moguće da će sastanak biti održan u Ujedinjenim Arapskim Elmiratima (UAE), javlja AP.
Putin je u Kremlju razogovarao sa predsednikom UAE Muhamedom Bin Zajedom Al Nahjanom, nakon čega je najavio sastanak s Trampom.
Ušakov je rekao da će detalji predloženog sastanka biti otkriveni kasnije, ali da je već postignut principijelni dogovor da će se to uskoro dogoditi.
Bliži li se kraj rata?
Američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof, poznat kao jedan od najbližih saradnika bivšeg predsednika Donalda Trampa, sastao se prethodno u sredu (6. avgust) sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
„Postignut je značajan napredak (u razgovoru Putina i Vitkofa) i o tome sam obavestio nekoliko naših evropskih saveznika. Svi su saglasni da ovaj rat mora da se završi i radićemo na tome u narednim danima i nedeljama“, napisao je Tramp na njegovoj društvenoj mreži „Truth Social“.
Vitkof je takođe predložio ideju o trilateralnom sastanku u kojem bi učestvovao ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, što je Moskva odbila da komentariše, prema Ušakovljevim rečima, piše RT.
Putin je nagovestio da generalno „nema ništa protiv“ sastanka sa ukrajinskim liderom, ali da „za to moraju biti ispunjeni određeni uslovi“, prenosi CNN.
Šta kaže Zelenski?
Zelenski je u četvrtak rekao da su razmatrani „različiti potencijalni formati za sastanke na nivou lidera radi donošenja mira“, među kojima su i „dva bilateralna (sastanka) i jedan trilateralni“, piše Gardijan.
„Ukrajina se ne plaši sastanaka i očekuje isti hrabar pristup od ruske strane. Vreme je da okončamo rat“, rekao je u objavi na društvenim mrežama.
Zelenski je više puta pozivao na direktne razgovore sa Putinom, sa Trampom ili turskim predsednikom Redžepom Tajipom Erdoganom kao posrednikom, piše Gardijan.
Putin je do sada odbacivao tu mogućnost, sugerišući da pregovaračke grupe nižeg nivoa prvo treba da postignu dogovor. Međutim, postignut je mali napredak u nizu direktnih razgovora u Turskoj, gde je Moskva poslala mlađu delegaciju i nije delovala spremno za prave razgovore, piše Gardijan.
Prethodni izveštaji u američkim medijima navodili su da Trampova administracija traži sastanak sa Putinom sledeće nedelje i da je predložila da se Zelenskom uputi poziv.
Ukrajinski lider tvrdi da treba da razgovara direktno sa ruskim predsednikom kako bi se postigao napredak u mirovnim pregovorima, piše RT.
Nastavljajući razgovore sa evropskim liderima, Zelenski je u četvrtak (7. avgust) razgovarao sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom.
Rekao je da Ukrajina i evropski partneri „koordinišu svoje stavove“ jer „vide potrebu za zajedničkim evropskim pogledom na ključna bezbednosna pitanja za Evropu“.
„Ostajemo svesni potrebe za pravim prekidom vatre. Ukrajina je spremna za to, a još uvek nije bilo jasnog javnog odgovora Rusije. Bliska budućnost mora pokazati kakve će biti posledice ako Rusija nastavi da odugovlači rat i ometa konstruktivne napore.“
Izvor: CNN/Guardian/RT
Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.


Ko su članovi grupa „Nemačka omladino napred“ i „Mladi i jaki“


Ljudi koji su napustili kruzer da bi se vratili u svoje zemlje, a nakon prvog smrtnog slučaja od posledica hantavirusa, pripadnici su najmanje 12 nacionalnosti, dok je za dve osobe nacionalna pripadnost nepoznata


Moskva je pozvala diplomatska predstavništva da obezbede blagovremenu evakuaciju iz Kijeva, s obzirom na „neizbežni udar“ ruskih oružanih snaga na taj grad, a u znak odmazde. Istovremeno ukrajinski napadi dronovima na ciljeve duboko u ruskoj teritoriji sve su intenzivniji


Aboridžini krive Rio Tinto zato što je zbog dugogodišnjeg prekomernog korišćenja vode presušio izvor koji oni hiljadama godina smatraju svetim


Separatisti Alberte, šeste po veličini provincije, žele otcepljenje. Sakupili su i potpise za referendum, a šta to znači i hoće li izglasati nezavisnost
Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve