
Svet
Šta nemački politički akteri kažu o promeni vlasti u Srbiji
Pobeda Studentske liste u Berlinu se tumači kao odlična prilika za resetovanje odnosa sa Srbijom, a od nove vlasti se očekuje da veoma brzo pokaže šta želi

Francuski parlament doneo je jednoglasnu odluku kojom se van snage stavlja zakon iz 1685. o robovlasništvu, iako je ropstvo formalno ukinuto još 1848. godine
Poslanici u Francuskoj danas (29. maja) su jednoglasno ukinuli „Kode Noar” (Crni dekret), koji je potpisao kralj Luj XIV radi regulisanja sistema ropstva u francuskim kolonijama. Iako je Francuska ukinula ropstvo pre skoro 200 godina, ovaj propis do sad je bio deo pravnog sistema.
Zakonom koji je ukinut robovi su tretirani kao „pokretna imovina”, imali su radnu obavezu, a bilo je dozvoljeno da se „tuku, prodaju, siluju i ubiju”.
„Ćutanje, čak i ravnodušnost, koju smo održavali skoro dva veka prema ovom Crnom kodeksu više nije propust. Postao je oblik uvrede“, rekao je predsednik Francuske Emanuel Makron. Ipak, kao ni francuski predsednici pre njega, nije se izvinio zbog toga.
Francuska je vodila treću po veličini trgovinu robovima, prebacujući skoro 1,4 miliona Afrikanca na plantaže šećerne trske.
Poslanik poreklom sa karipskog ostrva Martinik, Stivi Gustav rekao je u parlamentu da je ukidanje neophodno, „ali da samo glasanje ne može popraviti vekove uništenih života”.
Francuska se nije odrekla svojih kolonija, među kojima su četiri najstarije Gvadalupe, Martinik, Francuska Gvajana i Reunion. To su najsiromašnije francuske teritorije, sa oko 1,9 miliona ljudi.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Pobeda Studentske liste u Berlinu se tumači kao odlična prilika za resetovanje odnosa sa Srbijom, a od nove vlasti se očekuje da veoma brzo pokaže šta želi

Peti Smit poziva građane Amerike da iskoriste moć svog glasa protiv Trampovog „žalosnog vođstva”

U Izraelu su u utorak ujutru otvorena biračka mesta za jedne od najznačajnijih izbora u istoriji zemlje. Pred biračima se sada nalazi dobro poznato pitanje: da li bi Benjamin Netanjahu, premijer sa najdužim stažom u istoriji zemlje, trebalo da ostane na vlasti?
Predizbornu kampanju obeležile su i rasprave o političkoj prošlosti kandidata, pošto su se obojica tokom karijere suočavala sa optužbama za korupciju
Predsednički izbori održavaju se danas u Bugarskoj. Do 15 časova glasalo je oko 15 odsto birača. Prema proceni anketara drugi krug je gotovo izvestan
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve