Kina i SAD – Diplomatija talaca

06.октобар 2021. Aleksandar Novačić

Povratak gospođe Meng

Na Kineze se više ne može primeniti latinska poslovica o Jupiteru i volu. Ne pristaju na podređen položaj. Rivalstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama se zaoštrava, mada je teško, gotovo nemoguće srušiti mnogobrojne mostove podignute u poslednjih pedeset godina. Zato priča o Huaveju nije završena. Ona se nastavlja, ali po kineskim pravilima igre

Istraživanje – »Šta Evropljani misle o kinesko-američkom hladnom ratu«

29.септембар 2021. Milan Milošević

Taoci tuđeg rata

Većina Evropljana veruje da je u toku novi hladni rat i sa Kinom i sa Rusijom, ali da oni nemaju ništa s tim. Uglavnom ne misle da je u to umešana njihova zemlja, već Vašington i Brisel, i to samo u onoj meri u kojoj se mora

SAD – Haićani na Rio Grandeu

29.септембар 2021. Slobodan Kostić

San o dvanaest dolara

Dvanaest dolara po satu rada, za koliko rade sezonci na farmama, premalo je za Amerikance, ali je to ogroman novac za stanovnike najsiromašnije karipske zemlje koji su nakon razornog zemljotresa 2010, ubistva predsednika i novog potresa ovog leta, probijajući se preko Latinske Amerike gde su ih vrebale naoružane bande i trgovci ljudima, došli do Rio Grandea. Tu ih je na konjima ganjala američka pogranična straža

Nemačka – Pregovori o koalicionoj vladi

29.септембар 2021. Nemanja Rujević

Svi vole sladoled

O tome ko će biti budući kancelar odlučivaće trećeplasirani i četvrtoplasirani Zeleni i Liberali, a ne prvoplasirani i drugoplasirani Socijaldemokrate ili Demohrišćani. Čudesnom pobedniku Olafu Šolcu i ubedljivom gubitniku Arminu Lašetu, kojem se sprema puč u sopstvenim redovima, preostaje samo da čekaju kome će prvom i sa kakvim zahtevima da se obrate. Zeleni i žuti se ne slažu po mnogim suštinskim pitanjima, ali što reče kandidatkinja Zelenih za kancelara Analena Berbok, svi vole sladoled

Pacifik – Borba za prevlast

22.септембар 2021. Aleksandar Novačić

Trojni pakt protiv Kine

Trojni pakt SAD, Britanije i Australije, dogovoren na nedavnoj onlajn konferenciji šefova ovih država, Kinu ne pominje, ali je jasno da je reč o novom potezu uperenom protiv Pekinga u pokušaju da se zadrže, otežaju ili uspore kineski ekonomski i vojni napredak i širenje političkog uticaja u svetu

SAD – Ratni biznis

22.септембар 2021. Milan Milošević

Pentagonska ekonomija

Američka vojna industrija i pridruženi kontraktori jedini su profitirali u crnoj rupi Avganistana. Obezbeđujući logistiku, privatno obezbeđenje i nabavku oružja, doprineli su rastućoj militarizaciji američkog društva

Globalizacija džihada (III)

22.септембар 2021. Dragan Bisenić

Veliki strateg

Arhitektom savremenog "globalnog džihada" može se smatrati Mustafa Setmariam Nasar, poznat kao Abu Musab al Suri (na slici iznad). On je još pre dve decenije pisao da će sledeću fazu džihada obeležiti terorizam koji će izvoditi pojedinci sa krajnjim ciljem uspostavljanja islamske države. Njegova teorija bila je primenjena u praksi

Globalizacija džihada (II)

15.септембар 2021. Dragan Bisenić

Azamova fatva

Amerikanka iz džet seta Džoan Hering, kongresmen, pijanac i švaler Čarli Vilson, "duhovni otac arapskih Avganistanaca" Abdula Azam, komandant mudžahedinske armije Džalaludin Hakani ili Osama bin Laden bili su neki od protagonista u avganistanskom trileru koji je doveo do širenja borbenog džihada po celom svetu. Američka "velika igra" protiv SSSR iz tog vremena iznedrila je današnje talibane pred čijim naletima su se američke trupe povukle posle dvadesetogodišnje okupacije Avganistana

Mađarska – Poseta pape

15.септембар 2021. Gabor Bodiš

Propoved u oko Viktora Orbana

Poseta pape Franje Budimpešti protekla je u znaku poruka katoličkog poglavara narodima, političarima i biskupima. Pritom je uspeo da izbegne najveću zamku – da postane marioneta predizborne kampanje premijera Viktora Orbana i njegove stranke Fides

Globalizacija džihada (I)

08.септембар 2021. Dragan Bisenić

Rađanje svetih ratnika iz Hladnog rata

Avganistan se može smatrati kolevkom fenomena koji se naziva "globalni džihad". Američko neslavno povlačenje iz Avganistana i prepuštanje vlasti talibanima pred dvadesetu godišnjicu napada na Svetski trgovinski centar u Njujorku 11. septembra 2001. posledica je pola veka duge evolucije "globalnog džihada" koji se prilagođava promenama u svetu i čiji se kraj ne nazire

Avganistanci u izbeglištvu

08.септембар 2021. Bojan Stojanović

Od nemila do nedraga

Daleko veći rizici postavljaju se pred avganistanske izbeglice od onih koji se stavljaju pred države tranzita i prijema – od toga da im nije obezbeđen adekvatan prihvat, do toga da su u društvima država prijema često nepoželjna kategorija ljudi, kojima se prava daju na kašičicu i najčešće su prepušteni samima sebi. Uz to, brojni su rizici kojima su izložene izbeglice, poput onih da su izvrgnuti volji krijumčara i trgovaca ljudima, a za vreme tranzitiranja često nemaju ni krov nad glavom, ni dovoljno hrane i vode

Avganistan

01.септембар 2021. Milan Milošević

Kabulski rastanak

Povlačenje Amerike iz Avganistana više prati kritika samog izvlačenja nego samog rata, uz pitanja kako će činjenica da su prvi put od poraza Sovjetskog Saveza u Avganistanu 1989. godine džihadisti preuzeli jednu zemlju od neke velesile uticati na džihadiste od Kabula do Mogadiša, u konfliktima koji su više posledica nego uzrok duboke krize, koju tako plastično ilustruje pobedničko šenlučenje u Kabulu

SAD – Povlačenje iz Avganistana

01.септембар 2021. Slobodan Kostić

Pakao je negde drugde

Stiče se utisak da se o strateškim pitanjima spoljne politike isključivo odlučuje u uskim krugovima političkih elita, a da građane, umesto svetskih problema, mnogo više muče brige o tome što je Nju Orleans ostao bez struje i što su delovi autoputa prema Misisipiju potpuno pod vodom, pa je time poremećeno snabdevanje gorivom

Pred izbore u Nemačkoj

01.септембар 2021. Nemanja Rujević

Kad nema mame, dobar je i tata

Socijaldemokrata Olaf Šolc je neočekivano postao najveći favorit da nasledi Angelu Merkel na čelu Nemačke. Izgleda da je stvar upravo u tome što birače Šolc najviše podseća na omiljenu kancelarku, koja posle izbora ide u penziju

Avganistan – Krah koji se dao naslutiti

25.август 2021. Milan Milošević

Propala misija

Dok se slike panične evakuacije sa kabulskog aerodroma šire svetom, sve se glasnije postavlja pitanje kako je moguće da su avganistanske snage tako brzo poklekle pred naletom talibana. Kada se malo podrobnije analizira dve decenija duga zapadna ratna misija, vidi se, međutim, da njen krah i nije bio tako neočekivan

Korona i putovanja

18.август 2021. Aleksandra Kostić

Ulazak u Kanadu u doba kuge

Neki putnici se gube u dubini nekoliko hodnika, koje više ne možemo da vidimo. Međutim, veliki broj njih završava u staklom izdvojenoj prostoriji, u kojoj smo još ranije videli iscrpljene ljude po podu, i koja se samo puni. Tamo ćemo i mi da zavšimo! I još satima ćemo morati da čekamo! I tamo je sigurno prava dušegupka, vidi, sve je zatvoreno! Katastrofa!

Tokio – Zatvaranje Olimpijskih igara

11.август 2021. Uroš Mitrović

Položen ispit

Nakon šesnaest dana takmičenja olimpijski plamen je ugašen. Japan je uprkos vanrednim okolnostima položio ispit, a Igre u Tokiju biće upamćene po novim tehnologijama, ali i odsustvu vidljive politizacije takmičenja

Svemirski turizam

04.август 2021. Dr Saša Marković

Put u kosmos

Priča o kosmičkom turizmu stara je koliko i ideja o osvajanju kosmosa. Kosmos je još uvek neistražena teritorija, baš kao što je to bila Severna Amerika pre Kolumba. Nakon prvih istraživača i avanturista došli su obični ljudi, koji su na novom kontinentu sagradili svoj dom. U kosmosu smo tek načinili svoje prve korake, on je za nas i dalje neistraženo prostranstvo. Ako još uvek nismo u stanju da ga naselimo kao nekad Ameriku, da li smo bar u mogućnosti da ga nakratko posetimo, da iz prve ruke doživimo ili vidimo neka od njegovih čuda? Ima li atraktivnije turističke destinacije od kosmosa (ako izuzmemo Beograd na vodi)

Japan – Hronika olimpizma, privrede i društva

04.август 2021. Milan Milošević

Brže, bolje, skuplje

Dosije o pet Olimpijskih igara, od kojih su jedne bile izgubljene u ratu, o japanskom privrednom čudu i "keiretsu" savezništvima kompanija, biznismena i državnih službenika, o tome kako je "Japan inc." 1980-ih godina izazivao u Americi onakve fobije kakve danas izaziva Kina, o piscu Jukiju Mišimi kao poslednjem samuraju, o spektaklu bez gledalaca na stadionu od japanskog kedra i ariša, a malo i o deforestaciji Bornea

Istočnoindijska kompanija i stvaranje modernog sveta (II)

28.јул 2021. Dragan Bisenić

Hobotnica korupcije i podmićivanja

Neravnoteža u trgovini bila je slična današnjoj. Evropska potražnja za kineskim čajem, svilom i porcelanom neprestano je rasla. Kina je bila relativno samodovoljna i skoro da nije bilo zahteva za evropskim robama. Taj disbalans je Britanija otklonila na jedinstven način – nametnula je Kini obavezu uvoza njenog opijuma koji se proizvodio u Indiji

Obećavajuće Bajdenovo polugodište

28.јул 2021. Milan Krstić

Kad zaboraviš juli

Za Bajdena je izuzetno važno da konsoliduje podršku u svim slojevima stanovništva, kako bi omogućio svojoj partiji bolje rezultate na predstojećim izborima za Kongres 2022. godine, ali i kako bi sebi povećao šanse za eventualni reizbor 2024. Na tom putu će pred njim stajati mnogo izazova

Klimatske promene i trgovinski rat

21.јул 2021. Milan Milošević

Ekologija reči

Dok klimatski ekstremi ukazuju na dalekosežne posledice globalnog zagrevanja, i dalje se više ulaže u ugalj i naftu nego u "čistu" energiju, a obećanja vlada, čak i kad bi bila ispunjena, daleko su od onoga što bi bilo potrebno da se nešto promeni. Dok SAD gledaju šta Evropa radi i uvode ekološke carine Kini, pitanje je da li je ekološka ofanziva samo jedan vid trgovinskog rata

Istočnoindijska kompanija i stvaranje modernog sveta (I)

21.јул 2021. Dragan Bisenić

Seme globalnog kapitalizma

Stvaranje moderne Velike Britanije, SAD, Indije i Kine ima otisak prstiju Istočnoindijske kompanije. Bilo bi skoro nemoguće pratiti celokupno, pozitivno i negativno, nasleđe ove kompanije na stvaranje savremenog sveta. Direktnim mešanjem u tako mnogo različitih globalnih aspekata, pitanje nije "kako je Istočnoindijska kompanija promenila svet?" Ono bi trebalo da glasi "A kako nije?"

Nemačka – Poplave i politika

21.јул 2021. Nemanja Rujević

Izbori u nevreme

Poplave u Nemačkoj su odnele na desetine života i napravile štetu koja se meri u milijardama evra. Tako su i u Arvajleru na zapadu Nemačke "stogodišnje kiše" upropastile mnoge živote. Ova tragedija će svakako dominirati kampanjom za savezne parlamentarne izbore koji će se održati krajem septembra

Lični stav

14.јул 2021. Ivan Janković

Fiskalni stimulans američkog predsednika

Bajdenova administracija želi da Amerika više liči na stagnantne privrede Zapadne Evrope koje troše 45–50 odsto BDP-a i regulisane su u znatno većoj meri nego američka. Sa inflacijom ili bez nje, cilj nije "ulaganje u infrastrukturu", niti išta od drugih izgovora za ovu gigantsku orgiju državnog trošenja, nego pretvaranje Amerike u Francusku ili Nemačku. Sa svime što uz to u ekonomskom pogledu ide

SAD – Klimatske promene

14.јул 2021. Milan Milošević

Crveni alarm na Huverovoj brani

Vodomer na brani koja je svojevremeno bila simbol američke graditeljske i inženjerske sposobnosti pokazuje kako globalno zagrevanje utiče na dostupnosti vode, dok se na političko-socijalnom barometru meri da li podsećanje na Ruzveltov Nju dil utiče na ishod Bajdenovog predloga o ulaganju dve milijarde dolara u infrastrukturu