U Gruziji danima ne jenjavaju protesti protiv vlasti zbog planiranog zakona „o transparentnosti stranog uticaja“, koji kritičari naprosto nazivaju „ruskim zakonom“ koji zemlju udaljava od Evrope
Sve je više napetosti na ulicama glavnog grada Gruzije Tbilisija. Kad se demonstranti približe vratima parlamenta, policija kreće sa suzavcem i vodenim topovima. Iz mase se čuju zvižduci, neki bacaju flaše sa vodom ili kamenica na žandarmeriju koja se zaklanja štitovima, piše Dojče vele (DW).
Navodno je povređeno više policajaca i jedan demonstrant.
„Ne plašimo se ničega“, kaže jedan od demonstranata.
„Ovo je naša budućnost, biramo Evropu.“ U masi se vijore zastave Evropske unije.
Foto: AP/Zurab TsertsvadzeMasovne demonstarcije u Tbilisiju / Foto: AP/Zurab Tsertsvadze
Zbog čega se protestuje
Danima se protestuje jer vlasti stranke „Gruzijski san“ narednih dana planiraju da izglasaju zakon „o transparentnosti stranog uticaja“, koji kritičari naprosto nazivaju „ruskim zakonom“, piše DW.
Sličan predlog bio je na stolu prošle godine, ali je povučen posle masovnih protesta.
Nacrt zakona predviđa da nevladine organizacije, koje više od petine sredstava dobijaju iz inostranstva, moraju da se registruju kao agenti stranog uticaja i objave svoje prihode. Vladajući govore da je neophodno biti načisto i da sve bude transparentno.
Opozicija je protiv. Jedan od njenih poslanika rekao je da ovaj zakon, „baš kao i zakon koji je doneo Kremlj, cilja da javno proglasi ljude za agente, špijune i izdajnike“.
U sredu je u drugom čitanju u parlamentu zakon imao ubedljivu većinu – 83 za, 23 protiv. Potrebno je da bude usvojen i u trećem čitanju, koje se očekuje sredinom maja. U parlamentu je bilo i fizičkog naguravanja.
Propis sličan ruskom
Gruzijska predsednica Salome Zurabišvili kritikovala je predlog zakona i najavila da ga neće potpisati. Većina u parlamentu može premostiti taj veto i zakon na kraju može potpisati i predsednik parlamenta.
U Rusiji je od 2012. na snazi sličan propis, kritikuju demonstranti u Tbilisiju, s ciljem da se sistematski uguše civilno društvo i nezavisni mediji.
„Radi se o kontroli medija i nevladinog sektora“, kaže jedna demonstrantkinja. „Zakon je proruski.“
U jeku rata u Ukrajini, Gruzija je u decembru dobila status kandidata za EU. „Moramo se boriti protiv zakona. I svega što nas udaljava od Evrope“, kaže drugi demonstrant. „Moramo dati sve od sebe da uđemo u EU što brže.“
Evropska unija takođe je kritikovala zakon kao i postupanje policije prema demonstrantima, podsećajući zvanični Tbilisi šta su obaveze kandidata za pristupanje EU.
Vladajuća stranka na rečima takođe hoće evropske integracije. Istovremeno održava dobre odnose sa Moskvom.
Pretučen lider opozicije?
Lider opozicionog prozapadnog Ujedinjenog nacionalnog pokreta Levan Kabiešvili bio je priveden, policija ga je navodno tukla, kažu iz njegovog tabora.
Zamenik ministra unutrašnjih poslova je rekao da je Kabiešvili uhapšen kad je probijao policijski kordon i pružao otpor u utorak. Te večeri je privedeno preko šezdeset ljudi. Opozicija i demonstranti „neprestano čine nasilje“, rekao je zamenik ministra.
U sredu se pak Kabiešvili pojavio u parlamentu sa vidnim povredama nosa i oka, i pozvao vlasti da odustanu od zakona. „Još je samo pet meseci do izbora. Možda više nikad neću videti na ovo oko, ali u zemlji će istina biti prepoznata.“
Odnos Rusije i Gruzije
Odnosi Rusije i Gruzije su komplikovani od raspada Sovjetskog Saveza, posebno od kratkog rata 2008. kada je Tbilisi izgubio kontrolu nad dva separatistička proruska regiona, Abhazijom i Južnom Osetijom.
To ostaje glavni balvan u odnosima dve zemlje, koji su donekle normalizovani otada. Gruzija se ipak pridružila međunarodnim rezolucijama koje osuđuju rusku agresiju na Ukrajinu.
U oktobru zemlju čekaju parlamentarni izbori. Poslednje ankete vide vladajući „Gruzijski san“ na prvom mestu sa oko 36 odsto podrške, dok Ujedinjeni nacionalni pokret može da računa na oko 21 odsto glasova.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Deca i mladi koji su odrasli u mafijaškim porodicama dobiće priliku da se odvoje od organizovanog kriminala novim zakonom koji je donet u Italiji, a koji ima za cilj da zaustavi međugeneracijsko regrutovanje u mafiji
Vlada Petera Mađara ima u parlamentu dvotrećinsku većinu. To joj otvara mogućnost da ustavnim promenama stvori uslove za radikalan obračun sa zaostavštinom Viktora Orbana, sa njemu lojalnim ljudima koji se nalaze na ključnim mestima u državi
Američka vojska pokrenula je drugi talas napada na Iran, nakon napada u sredu u ranim jutarnjim satima čiji cilj je bilo ostrvo u blizini Ormuskog moreuza. Teheran odgovara odlučnim parolama
Prošlog utorka, 7. jula 2026, sudsko veće apelacionog suda u Parizu izreklo je drugostepenu presudu u postupku protiv Marin le Pen i još 11 kooptuženih iz njene ekstremnodesne stranke Nacionalno okupljanje (RN) zbog “lažnih asistenata”, evroposlanika RN. Reč je o dobro razrađenom sistemu pronevere javnih sredstava EU u korist sitnosopstveničkih partijskih interesa najužeg kruga oko same Le Penove. Nisu se uplašili politički analitičari, ali i specijalisti prava i javnog prava, da presudu nazovu “istorijskom”
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora
Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.