
Knjige
Koraci (ka) neposlušnosti
Frederik Gro: Filozofija pešačenja prevod Pavle Sekeruš; Kiša, Novi Sad, 2023. i Odbiti poslušnost prevod Bojana Janjušević; Kiša, Novi Sad, 2020.
Frederik Gro: Filozofija pešačenja prevod Pavle Sekeruš; Kiša, Novi Sad, 2023. i Odbiti poslušnost prevod Bojana Janjušević; Kiša, Novi Sad, 2020.
Kiran Lin: Incident na granici; režija Stefan Gajić; Jugoslovensko dramsko pozorište
“Uvek sam voleo digresije, čini mi se da smo zreli, pogotovo mlada generacija, bar za ovo da otvaraš puno prozora, dolaziš do neke šifre, tražiš tu dalje, pa se vraćaš u osnovnu pripovest. Pošto je život haotičan, postoji potreba za smirenjem koja bi dala (a odatle ta želja i u pozorištu) čisto pripovedanje. Čini mi se da su u porastu čistije forme – priča, povratak realizmu, sklanjamo mikrofone, gradimo, u stvari, scenografiju koja dočarava, zatvara, radi ono što nam radi film”
Ostavimo li po strani vrhunsku glumu i glumačku saigru mladog Jovana Ginića i Jasne Đuričić, problemi sa ovim filmom iskrsavaju u nekoliko ravni – recimo, na planu postavke i distribucije preostalih likova. Iako očigledno efemerniji, oni su ovde dati na tački krokija, pri čemu su opoziciono nastrojeni bočni likovi unutar ove priče opterećeni ishitrenim bigotizmom i opštom zadrtošću
Šejnov razvaljeni fizički oblik bio je protest protiv lažnosti ove na profitima izgrađene civilizacije, čije smo svi žrtve, živi prikaz kako normalan čovek može ove nedaće da preboli na nogama samo pretvarajući se u ruinu. Izabrao je da to uradi na način na koji su veliki pesnici uvek radili – stavljajući znak jednakosti između svog života, reči, muzike i ponašanja mimo scene
Jednako je važno da manji gradovi imaju ozbiljne festivale, jer su veliki gradovi zasićeni sadržajem svih vrsta. Ovo što radi Urban sa svojim timom neka potraje. Mesto na granici uvek daje poticaje da se dogode pomaci, pogotovo kada ima tradiciju kao Subotica
Napoleon je svakako raskošan film, bogato produciran, oživljavanje epohe koje sadrži nekoliko istinski spektakularnih scena bitaka, ali je suštinski jedno rutinsko ostvarenje koje ne nudi nijedan novi ugao, osim, možda, zavir u Napolenovu i Žozefininu postelju (što uključuje par scena seksa koje više odgovaraju komediji nego ozbiljnoj drami i bez kojih smo mogli)
Neumitnost emancipacije bi, između svega ostalog, mogao da bude ako ne krunski, a ono barem zbirni imenitelj na planu motiva nekoliko međusobno posve raznorodnih filmova iz različitih programskih segmenata ovogodišnjeg 29. Festivala autorskog filma u Beogradu
Gnev jednom raspomamljene ljudske supstance reži kao pas, nema joj druge. Kada se suoči sa ništavilom svojih praznih perspektiva, njen očaj zadobija moćnu spiritualnu auru. Smejati se vasioni u lice, dovikivati se sa njom kroz megafon božanskog, malom čoveku daje onaj neophodan podsticaj da zvukom napadne hudi ćorsokak u koji se sred svih tih prostranstava neočekivano zapleo. Deluje li vam ovo kao trip na esidu? Ne, to je novi album sjajnog beogradskog benda св. Псета
Premda u potpunosti lišen čak i bledih primesa aktivističke oblande, ovaj je Filiberov film, povrh svega drugog, i rečito i sveobuhvatno podsećanje na moć i značaj empatije
Nećemo mnogo pogrešiti ako izvedemo zaključak da Žarko Laušević zapravo nema lošu ulogu u svojoj karijeri, i da je bio dobar, vrlo dobar ili odličan čak i u filmovima koji možda nisu bili dostojni njegovog talenta. On je svakoj ulozi pristupao studiozno, sa dostojanstvenošću, svaku je obogatio i iz svake je izvukao najviše moguće. Malo je glumaca takvog talenta na ovim prostorima
Priča ispričana o karijeri glumca i upravnika Branka Cvejića ruši opasan i štetan mit da se ovde, na ovim prostorima, može uspeti samo ako se ide đonom, ako sebe uvek i svuda stavljate u prvi plan, ako ste bezobzirni i sebični
Tri arthaus noviteta: Bučerov prelaz, Prošli životi i Flašaroši
“Dosta sam sluđen na kojoj sam ja uopšte strani, da li se slažem sa svojim roditeljima, sa babom i dedom, da li se slažem sa svojom generacijom po nekim stavovima. Pokušao sam da ‘izađem’ iz davanja nekog konačnog suda ili moralne vertikale kako bi trebalo da bude, već sam davao sebi tu vrstu slobode da budem iskren prema pokušaju da postavim neka pitanja kako prethodnim generacijama, roditeljima, tako i svojoj – šta je to što živimo i da li zapravo imamo put kojim se krećemo ili samo stihijski radimo neke stvari tek da bi se reklo da ih radimo”
Pre neki dan objavljena “nova” pesma The Beatles-a Now and Then, već sad je privukla više medijske pažnje nego mnoge savremene pop zvezde. Najavljena kao njihov “poslednji singl”, ona predstavlja dostojanstven kraj najveće karijere u rokenrolu
U filmu ima veoma, veoma malo krvi i nasilje je samo nagovešteno, ali ne i eksplicitno prikazano. Stariju publiku će ova odluka verovatno frustrirati (čemu horor film ako u njemu ne može biti prolivanja krvi?), ali klincima to očigledno ne smeta
Iz pozicije tradicionalnog, tvrdo orijentisanog i modernistički nastrojenog istoričara umetnosti, spomenicima koji komemoriraju borce i žrtve Drugog svetskog rata i NOP-a danas preostaje samo univerzalna, takoreći vanvremenska umetnička vrednost, koja je oslobođena (autonomna) od svih ideoloških naslaga. Nažalost, to je upravo pozicija desnice
Da li festival može snažnije da integriše pozorišni region i na koji način to izvesti, a da užička publika i dalje bude zadovoljna
Predrag Krstić (priredio, preveo i uvodni tekst napisao): Ljudi od pera i filozofi; Akademska knjiga, Novi Sad, i Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Beograd 2023.
Novi konceptualni album čuvenog birmingemskog benda je ne preterano ambiciozna, ali zgodno osmišljena kompilacija reinterpretiranih “sablasnih” hitova iz prošlosti, uz nekoliko novih pesama grupe Duran Duran, koja je ovim tematskim izdanjem želela sebi da napravi muzički saundtrek za “ultimativnu žurku za Noć veštica”
Ovde u znatnoj meri pratimo koliziju oprečnih mentalitetskih i svetonazorskih skupova vrednosti – srpski pacijenti su skloni hedonizmu, euforiji, kao i melanholiji i fatalizmu, kada postane očigledno da se stvari kreću u nepovoljnom smeru, dok kod francuskih naučnika imamo neutaživu i nepokolebljivu veru u moć novih i novih pokušaja, kao i nemogućnost da suštinski pojme razbarušenost onog drugog i drugačijeg
Standardni džez glavne struje / raznih razdoblja tokom celog festivala bio je retka prilika da se upijemo u instrumentalnu muziku koja još pomalo može da nas sakrije od spoljne ludnice na koju smo osuđeni. Parafraziraću ovog puta malo nategnut slogan BJF, Jazzscapes – od tih pejzaža, važniji su nam JazzEscapes
Dozvolili smo sebi dva diktatora za 30 godina. To je srž našeg problema. Ne postoji brzo rešenje za to. I zato 15. mart nije mogao da bude Peti oktobar. Jer Peti oktobar sad nije dovoljan. Mora sporije, mora pametnije. Mora temeljnije. Juče se nije desio kraj, jer je ovo tek početak
Obraćanje šefa države Aleksandra Vučića najkraće opisuje reč – indisponiranost. Protest od 15. marta je njegov težak politički poraz. Sada su svi videli da više nema mogućnosti da predupredi događaje, a kamoli da ih kreira
Svi oni koji su celog dana lagali na režimskim televizijama da je „obojena revolucija propala“ veoma dobro znaju šta se dogodilo u subotu, 15. marta, u Beogradu: izrečeno im je upozorenje pred isključenje
Videli su Beograd u subotu policajci, videli su ga vojnici. Videli su Beograd članovi Srpske napredne stranke. Video ga je i Ivica Dačić. I više ništa nije isto
Prisluškivana diskusija novosadskog odbora PSG-a na nivou je lupetanja u kafanskim razgovorima kakvi se vode širom Srbije. Njegovo objavljivanje pokazuje svu bedu teško uzdrmane vlasti, ali i lutanja delova opozicionih partija
Stotine svedočanstava koje je „Vreme“ prikupilo govore o jezovitom talasu i zvuku koji je „udario“ na ljude u Ulici Kralja Milana tokom petnaest minuta tišine u subotu. Ovo je pokušaj rekonstrukcije događaja
Nemački i švajcarski mediji intenzivno izveštavaju o nedavnim protestima u Beogradu, analizirajući navode o mogućoj upotrebi akustičnog oružja protiv demonstranata. Dok srpske vlasti negiraju te tvrdnje, evropski novinari ističu nejasnoće i nedoslednosti u objašnjenjima
Dozvolili smo sebi dva diktatora za 30 godina. To je srž našeg problema. Ne postoji brzo rešenje za to. I zato 15. mart nije mogao da bude Peti oktobar. Jer Peti oktobar sad nije dovoljan. Mora sporije, mora pametnije. Mora temeljnije. Juče se nije desio kraj, jer je ovo tek početak
Nevladina organizacija Iršot istražuje da li je vlast u Srbiji upotrebila zvučno oružje na demonstranatima. Iršot je prva svetska neprofitna organizacija koja sprovodi audio istraživanja za ljudska prava i zaštitu životne sredine
Pouzdani izvor iz MUP-a rekao je „Vremenu“ da je jedan od zvučnih „topova“ dat Policijskoj brigadi na Banovu brdu zaduženoj za suzbijanje nereda i da je, kada je stigao, jednom isproban na ljudima - i više nikada jer su policajci bili onesposobljeni za posao