

Kultura
Kako je ovaj oktobar zaista postao mesec knjige
Zbog izdavača kojih neće biti na Sajmu knjiga, ovaj oktobar je zaista postao mesec knjige. Ima ih mnogo, i u celoj Srbiji


U januaru je bilo četiri inicijative kojima su laureati nagrada pokušali da odbrane čast i ugled priznanja, ali i njihovih dodeljivača i celog društva
Nagrada je nešto čijim se imenom dičiš, a ne čega te je sram.
Ovo je jedan od postova sa društvenih mreža povodom neuobičajenih a učestalih inicijativa u vezi uglednih nagrada.
U januaru ih je bilo četiri, a odnosile su se na književne nagrade „Meša Selimović“, „Prva knjiga“ i „Goran Petrović“, i na nagradu „Vladislav Ribnikar“ za vizuelne umetnosti.
Nagrada „Goran Petrović“
Nagradu „Goran Petrović“ dodeljuje Narodna biblioteka „Stefan Prvovenčani“ u Kraljevu, prvi put ove godine. Nagrada se dodeljuje za najbolji neobjavljeni rukopis kratkih priča mladih autora do 35 godina.
Supruga, ćerka i sestra Gorana Petrovića ocenile su da, iako je to po protokolu, nagradu ne bi trebalo da uruči gradonačelnik Kraljeva Predrag Terzić koji je poznatiji po neprimerenim objavama na društvenim mrežama nego kao prvi čovek ovog grada. Široj javnosti je postao poznat kada je prvi među naprednjacima objavio krvavi srednji prst.
Članovi žirija su bili saglasni sa stavom porodice Petrović i objavili da Terzić u biblioteci nije poželjan. Pre tri dana, proglašena je prva dobitnica nagrade „Goran Petrović“, to je Jovana Nikolić, za rukopis „Gradovi i harmonike“.
„Prva knjiga“
Gotovo istovremeno, umetnik i pisac Luka Tripković se odrekao nagrade „Prva knjiga“ Matice srpske.
„Odluku sam doneo nakon što sam video snimak nasilja u svečanoj sali Matice srpske, najstarije srpske kulturne institucije, kada su ljudi nalik izbacivačima sa splavova silom sprečili studente da pročitaju pesmu o novosadskoj železničkoj stanici čiji je autor upravo predsednik Matice srpske.
Luka Trifković je nagrađen za roman „Osmeh pod gorom maslinovom“, o proneverinim idealima, o kulturi koja se našla u okršaju između fašista i levičara.
„Meša Selimović“
Ovu seriju čuvanja i odbrana ugleda naših nagrada započeo je početkom januara pisac Nebojša Milenković koji je pozvao kritičare na javni bojkot učestvovanja u žiriranju nagrade „Meša Selimović“.
Ovu nagradu dodeljuju „Večernje novosti“ i Udruženje izdavača i knjižara Srbije za najbolju knjigu srpske književnosti, na osnovu glasova žirija književnih kritičara.
„Objavljivanjem fotografija pasoša studenata Lazara i Luke Stojakovića i insinuacijama kako ’studentske proteste predvode Hrvati’, ’novinar’ Novosti ali i gl. urednik tog lista Milorad Vučelić, pored niza krivičnih dela – Neovlašćeno objavljivanje tuđih ličnih podataka, Izazivanje rasne i verske netrpeljivosti kao i Ugrožavanje lične bezbednosti – pogazili su i sve moralne zakone i principe do kojih je i Selimović itekako držao!“, napisao je Nebojša Milenković književnim kritičarima.
Redakcija ovih dnevnih novina nije reagovala niti komentarisala Milenkovićev poziv. Ni jedan od pozvanih kritičara nije javno objavio da se odrekao žiriranja. Redakcija kulture u „Novostima“ nema mandat uprave da govori o ovome, a uprava ćuti.
„Vladislav Ribnikar“
Druga vrsta odbrane od pomenuta tri primera , tiče se „Politikine“ nagrade „Vladislav Ribnikar“ za vizuelnu umetnost.
Dobitnici ovog izuzetno uglednog priznanja „zapanjeni i ogorčeni harangom nipodaštavanja koja sa stranica Politike, posebno elektronskog izdanja, ovih dana, tutnji prema studentima Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu – naših budućih kolega i vaših budućih dobitnika – i ne samo prema njima, nego generalno prema sadašnjim studentskim aktivnostima“, javno su zamolili redakciju da ih ne prisiljava da vrate nagradu.
„Politika“ ih naravno nije poslušala, ali su potpisi dobitnika „Ribnikara“, pa zato i sama nagrada, bili nedvosmislena kritika i društva i uređivačkoj politici ovog dnevnika.


Zbog izdavača kojih neće biti na Sajmu knjiga, ovaj oktobar je zaista postao mesec knjige. Ima ih mnogo, i u celoj Srbiji


Prikazano je 115 filmova iz 50 zemalja. Organizator kaže da je zadovoljan. Pa ipak, utisak je kao da su na ovom Festu bili samo Lordan Zafranović i njegov „Zlatni rez 42 (Djeca Kozare)“


„Ako želimo da mladi umetnici budućnost grade u Srbiji, moramo da im obezbedimo perspektivu, a ne samo da pričamo o tome“, poručuje koreograf Aleksandar Ilić
„Kreativni centar“ je jedan od izdavača koji svoje knjige neće pokazati na Sajmu knjiga, ali će se svakako potruditi da ih pokaže čitaocima i javnosti. Naročito one nove


Među novim izdanjima kultne izdavačke kuće LOM, jedne od mnogih koje ne učestvuju na Sajmu knjiga, su i romani Hamsuna i Oksane Vasjakine koji debituju na srpskom jeziku i niz novih prevoda klasika i savremenih autora
Predizborna kampanja i političko nasilje
Stvarne žrtve i Vučićevo glumatanje Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve