Knjige
Hiljadu i druga noć
Božidar Jezernik (ur.)
Imaginarni Turčin
Prevod: Alen Bešić i Igor Cvijanović
Biblioteka XX vek, Beograd, 2010.
Božidar Jezernik (ur.)
Imaginarni Turčin
Prevod: Alen Bešić i Igor Cvijanović
Biblioteka XX vek, Beograd, 2010.
"U vreme kada sam počinjala, publika je bila teatarski odnegovana i imala je veoma visoko razumevanje onoga što gleda. To su generacije koje su bile školovane, cenilo se znanje, neobrazovani su se stideli, a obrazovani bili cenjeni. Danas su na ceni primitivizam, bahatost i glupost"
"Beogradski glas", Dvorana Doma sindikata, Beograd,
15. XII 2010.
Viljem Montgomeri: Kad ovacije utihnu, borba s demokratskom tranzicijom; Dan graf, Beograd 2010; 195 strana
Ma koliko njihova dela potcenjivana i marginalizovana, uprkos uverljivosti pretnje naručioca nasilja, ona su sve do naših dana sačuvala neugašene boje svoga vremena, učinila vidljivim pravo na krajnosti i na samoću svojih ubeđenja
Dragan Todorović je kadar svugde stići i tu malko postojati. Gledajući i slušajući, pažljivo
Pod nazivom turneje "Nu Sound Of Belgrade" krila se selekcija tri najbitnije nove beogradske muzičke grupe – Svi na pod!, Zemlja gruva, Sevdah Baby – koje su privukle dosta pažnje u poslednjih godinu dana, i usput najviše doprinele podizanju dodatnog zida mistifikacije oko neuhvatljivog pojma "beogradsko zezanje"
Frank Gaudlic je pokušao da na fotografijama sačuva život koji će za koju deceniju nestati pod naletom robnih kuća i uniformisanja kulture
Ivan Ivanji je na jasan, sažet i nepretenciozan način napisao jedno snažno i duboko uznemirujuće delo. Ne znam da li je autoru to bila namera, ali čitalac ne može a da se ne zapita gde je bio i šta je radio u doba "događanja naroda", Vukovara, Omarske, Keraterma, Srebrenice, pada Krajine, NATO bombardovanja, ubistva Zorana Đinđića
Gran pri "Aleksandar Saša Petrović" ovogodišnjeg Festivala autorskog filma zasluženo je osvojio kontroverzni meksički film Prestupna godina Majkla Rouva, umešno režirana surova i beskompromisna priča o nesvakidašnjem preplitanju erosa i tanatosa
Da bi što plastičnije prikazali šta se i kako dešavalo u sovjetskoj i poljskoj umetnosti od kraja Drugog svetskog rata do pada Berlinskog zida, kustosi izložbe su radove svrstali u celine, naporedo postavivši artefakte oficijelne državne umetnosti i one nastale unutar nezavisne umetničke scene
"Brat"
Smederevski centar za kulturu, Teatar Koreja, Leće, Italija
Režija: Salvatore Tramaćere
Đorđo Agamben: Profanacije,
Rende, Beograd 2010,
sa italijanskog preveo Ivo Kara-Pešić
Produkcija sapunskih opera u Turskoj fenomen je novijeg datuma. Prvi ambiciozni projekti te vrste, koji postižu uspeh i van Turske, snimljeni su od 2005. naovamo i njihova pojava koincidira sa početkom pregovora o pridruživanju Evropskoj uniji
Čemu god da je pripadao, bilo je to samo da bi ga, poput ubačenog tajnog agenta, iznutra izučio, podrio – i odbacio. Njegov život i njegovo delo (u neraskidivom, organskom jedinstvu) negacija su i najoštrija kritika svega onoga čemu je nominalno pripadao. Novi broj časopisa "Gradac" posvećen je upravo fenomenu Barouz
"To što me ne angažuju za odrasle nije slučajno. Samo bi me tupavi reditelj uzeo da igram, recimo, Šekspira. Kladim se da bi usred mog srceparateljnog, najtragičnijeg monologa kralja Lira neko iz sale doviknuo: tata-ta-tira"
U Parizu je umro Dado Đurić, jedan od najvećih crnogorskih slikara, pesnik "očaja bez predaha". Šta nam govore, o čemu pričaju Dadove slike
"Srbija priprema predloge za listu svetske nematerijalne kulturne baštine. Za sada se slava spominje kao najozbiljniji budući predstavnik naše zemlje na listi na kojoj se već nalaze flamenko, licidarsko srce, akupunktura..."
Sevdahu je u poslednje vreme bitno bolje, ne samo zbog Damira Imamovića i global(kan)ističkih miljenika Mostar Sevdah Reunion, niti zbog maestralnog vica gde "...Zagoru ga utjera". U to su se mogli uveriti i posetioci koncerta "Veče sevdalinki" koji je održan prošle sedmice u Beogradu
U potrazi za povoljnim i jeftinijim uslovima, Holivud je odavno deo produkcije preselio u Istočnu Evropu. Srbija je tek od prošle godine zvanično pozvala strane producente da snimaju kod nas. Šta im se ovde nudi?
Na šestoj "Slobodnoj zoni" prikazano je ukupno dvadeset šest filmova koji preispituju društvenu i političku svakodnevicu vremena u kome živimo
Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kojeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve
Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“
Šta će Vučić kad mu istekne drugi predsednički mandat 2027. godine. Ustav ne predviđa treći. Da neće možda u političku penziju
Nema Aleksandar Vučić toliko batinaša, crnih džipova, plaćenih ćacija da pokrpe sve rupe koje je svojom nezajažljivom i nestabilnom prirodom napravio
Dramatičan apel zaposlenih u Junajted mediji pokazuje šta može da se desi kad medije kontrolišu režim i korporacije. Srbiji se dešava sada. Ako publika to ne prepozna, preti još crnji medijski mrak
Bizarna i strašna, ali potpuno istinita priča o diplomi i bestseleru koje je Srbin iz dijaspore stekao za tili čas
Osnivač United grupe Dragan Šolak tužio je većinskog vlasnika BC Partners, tvrdeći da su odbili da mu isplate bonus od prodaje firmi u Srbiji, prenosi portal specijalizovan za pravne vesti Law360. Ni dve nedelje nakon toga je smenjen sa svih funkcija u grupaciji
Više od 30 osoba našlo se pod istragom zbog sumnje da su godinama izvlačili novac iz privrednih društava preko fantomskih firmi. Među firmama koje su koristile njihove usluge nalaze se i „Tončev grup" i „Tončev gradnja", protiv čijih odgovornih lica su podnete krivične prijave.
Nekadašnji reprezentativac i košarkaš KK Crvena zvezda, ali i građanski aktivista Vladimir Štimac optužio je sadašnjeg predsednika kluba, „režimskog biznismena na infuziji” Željka Drčelića, da „uništava Zvezdu“
Beograd se pregreva, vazduh je zagađen, a građani sve češće ne mogu da spavaju zbog vrućine. Manjak zelenila i betonizacija pogoršavaju efekat toplotnih ostrva. Iako sistemska rešenja postoje, gradske vlasti ne reaguju