Najnoviji dobitnik književne nagrade „Kočićevo pero“ je Igor Mirović, političar. Zadužbina Petar Kočić je objavila da je član žirija bio Miljenko Jergović, iako nije
U Matici srpskoj u Novom Sadu, 27. marta dodeljene su nagrade „Kočićevo pero“ i „Kočićeva knjiga“.
I, sve bi bilo u redu, da nije objavljeno da je član žirija ovih nagrada Miljenko Jergović.
Evo o čemu se radi.
Navodni žiri
Kočićeva nagrada je prestižno književno priznanje koje se od 1992. godine dodeljuje za doprinos srpskoj pisanoj reči u slobodarskom duhu Petra Kočića. Cilj joj je afirmacija dela koja neguju slobodarski duh. Nagrede se dodeljuju četiri puta godišnje – na leto, jesen, zimu i proleće. Na kraju se bira glavna nagrada.
Svečanost dodele ovogodišnjih nagrada organizovali su Matica srpska i Zadužbina „Petar Kočić“ iz Banja Luke, a nagrade je dobitnicima uručio Nikola Vukolić, direktor i glavni i odgovorni Kočićeve zadužbine.
O nagradama je odlučivao žiri, bira ga Zadužbina, u sastavu: Nikola Vukolić, predsednik, dok su Miljenko Jergović i Mladen Vesković članovi. Tako je barem objavljeno.
Taj žiri je, saopšteno je, doneo „jednoglasnu odluku da nagradu Kočićevo pero za proleće 2026. godine dodeli uglednom književniku Igoru Miroviću za knjigu Ispovesti venecijanskog klovna u izdanju Društva novosadskih književnika i Lagune“ zato što „ova zbirka poezije donosi prepoznatljiv poetski izraz koji povezuje istorijske teme sa ličnim doživljajem i savremenim kontekstom“.
Foto: RTSUručivanje nagrade Kočićevo pero
U citiranoj vesti dve stvari su odmah postale upitne.
Ovogodišnji laureat Igor Mirović, poznati je političar koji je u dva mandata bio predsednik Pokrajinske Vlade. Za njegovo pesničko delo se zna, ali je pitanje da li bi se znalo da nije političar, pa je formulacija da je Mirović „ugledni književnik“ odmah privukla pažnju javnosti.
Druga je – Miljenko Jergović. Otkud on u žiriju nagrade koja u sebi ima senku politike? Jergović je, to valjda znamo, bosanskohercegovački-hrvatski pisac i novinar bez dlake na jeziku, čije su knjige u Srbiji izuzetno tražene i cenjene – objavljuje ih Booka, a koji se zbog svojih stavova nekako ne uklapa u tu priču o žiriju koji dodeljuje nagradu Miroviću.
Miljenko Jergović
„Ne, nisam sudjelovao u donošenju ovakve odluke. I da, neugodno mi je što se moje ime oko toga spominje. U dodjeli ove nagrade sudjelovao sam tokom proteklih 20-ak godina, ali ne redovno i pri svakoj dodjeli, osim kada bi se nagrada dodjeljivala nekom iz BiH i Hrvatske“, odgovorio je Miljenko Jergović „Vremenu“ na molbu da prokomentariše objavljeni sastav žirija.
Kočićeva zadužbina nije ništa komentarisala. Zato se i dalje ne zna zašto je objavljeno Jergovićevo ime ako Jergović nije učestvovao u radu žirija, i ko je zapravo Igoru Miroviću dodelio „Kočićevo pero“. I, vrlo bitno, ko se poigrava ugledom „Kočićevog pera“.
Ista pitanja važe i za nagradu „Kočićeva knjiga“ za 2026. godinu koju je prema navodu organizatora određivao isti žiri, a koja je takođe 27. marta dodeljena „istaknutom pesniku Selimiru Raduloviću za celokupni književni rad“.
I, šta sad?
Kad u Guglu ukucate „Zadužbina Petar Kočić“ na prvom mestu se pojavi Company wall iz APR-a gde piše da je registrovana u Beogradu, u Nušićevoj ulici. Sledi Vikipedijina odrednica Nagrada Kočićevo pero“, novinski tekstovi iz ranijih godina, ali ne i sajt Zadužbine na kome bi se moglo saznati o Zadužbini, o njenim nagradama, pa i otkriti kontakt.
U Vikipediji piše da nagrada postoji od 1992. godine, da ju je osnovao predsednik i osnivač zadužbine Nikola Vukolić, i zatim sledi nepotpuni spisak nagrađenih (najčešće je objavljen samo jedan dobitnik, retko tri, četiri nikad) i to samo od 1996. do 2019. godine, što znači da odrednica od tad nije ažurirana. Evo nekih književni imena: Dobrica Ćosić, Jovan Radulović, Ljiljana Habjanović, Marko Vidojković, Dara Sekulić/Ružica Komar, Vladislav Bajac/Bećir Vuković/Ivana Simić Bodrožić, Vida Ognjenović, Vladimir Pištalo, Aleksandar Gatalica, Zvonko Karanović, Dragan Velikić, Vule Žurić, Aleksandar Jugović/episkop Grigorije, Stevan Tontić/Gojko Božović, i Mileta Prodanović.
Daljnjom pretragom može se saznati da su Miletu Prodanovića sledili Almir Bašović, Emsura Hamzić, Almin Kaplan, Magdalena Blažević, Višnja Kosović, Hristo Petreski i ove godine Igor Mirović.
Ova greška u sastavu ovogodišnjeg žirija, zasluživala bi objašnjenje Koćićeve zadužbine: zbog nagrade, Miljenka Jergovića, prethodnih laureata, a pre svega zbog ugleda kao takvog.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Od prethodnog ročišta, u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture svakodnevno borave revizori Ministarstva kulture. Ne zna se da li traže nešto određeno
Nisu se družili 40 godina, a onda je slučaj hteo da se spoje zbog zajedničke izložbe „Generacija ’79“ - klasa sa Grafike Fakulteta primenjenih umetnosti
Nova v.d. direktorka Kulturnog centra Beograda, glumica Jovana Petronijević, poznata je po ulozi u „Kursadžijama“. Njeno iskustvo u vođenju ustanove kulture nije poznato
Planirana gradnja u ulici Miloja Zakića na Košutnjaku ugrožava bunkere u kojima se čuvaju nitratni filmovi arhiva Jugoslovenske kinoteke. Za ovaj previd možemo da krivimo raspis konkursa
„Travel + Leisure", jedan od najuticajnijih svetskih magazina iz oblasti putovanja i kulture, uvrstio je Muzej Jugoslavije među svetske muzeje koje obavezno treba posetiti
Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa
Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije
Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!