Knjige – Novi val i filozofija
Bistriji, a ne tuplji
Ovaj zbornik je zanimljiv udruženi poduhvat mlađih filozofa namernih da pokažu da u mladosti nisu samo okapali nad Fenomenologijom duha, nego su i "slušali s razumevanjem" muziku svog vremena


Ovaj zbornik je zanimljiv udruženi poduhvat mlađih filozofa namernih da pokažu da u mladosti nisu samo okapali nad Fenomenologijom duha, nego su i "slušali s razumevanjem" muziku svog vremena


Na izložbi u Muzeju primenjene umetnosti može se videti kakve su ženske cipele nošene u Srbiji u poslednjih vek i po


"Svet bi svakako bio bolje mesto kad bismo malo više vodili računa jedni o drugima, to je svakom jasno. Kad osnova politike ne bi bila pohlepa, nego istinska briga za ljude, imali bismo manje problema – onda bi svako vodio računa o svom ponašanju, jer bi znao da neko negde brine o njemu, i ne bismo morali da imamo policiju, niti vladu, a posebno ne političare koji nas sistematski i namerno stalno lažu. S obzirom na to kako se politika danas vodi, teško je razlikovati jednog lažova od drugog – svi su oni deo istog, kako volim da kažem – shitstema"


Nakon što je njegovom svečanom premijerom otvoren filmski festival u Kanu, film Veliki Getsbi Baza Larmana, snimljen prema znamenitom romanu Frensisa Skota Ficdžeralda, počeo se prikazivati u bioskopima širom sveta. Mada je pravljen u žanru svesno anahrone slikovnice, i mada je u odnosu na roman višestruko inferioran, film se ne može nazvati promašajem


U svetu popularne umetnosti karijera Toma Vejtsa zauzima posebno mesto. I to ne samo zbog muzike u kojoj se srednjoevropski moritati susreću s bluzom Haulina Vulfa, u ambijentu koji određuju bitnička poezija i avangardna muzička stremljenja, a koju Vejts, u vešto modifikovanom kostimu Čaplinovog skitnice, superiorno izvodi. Čini se da je podjednako važno i to da je njegova karijera primer kako se lični integritet i hipertrofirani individualizam ne moraju trampiti za uspeh, priznanje i afirmaciju
"Gotovo u svakoj epizodi Kena Parkera imate najrazličitije reference na književnost, film, slikarstvo... Pokušavali smo da u strip ubacimo sve ono što nam je u to vreme bilo na pameti, kako bismo čitaoca podstakli na dodatno istraživanje oblasti iz kojih smo mi crpli svoja nadahnuća i uvide, zatim da skrenemo pažnju i na socijalne i političke probleme, ali pre svega – da ispričamo priču. Moj crtež je uvek bio u službi priče"


Od 16. do 27. maja u Beogradu će se održati kultni međunarodni festival nove muzike Ring Ring, koji se ove godine održava osamnaesti put. Ovo je podsećanje kako je nastao
Petog maja ove godine navršilo se tačno dve stotine godina od rođenja Serena Kjerkegora. Danski filozof koji u našem jeziku živi prvenstveno u crveno-crnim izdanjima biblioteke Horizonti beogradske izdavačke kuće Grafos s kraja sedamdesetih i početka osamdesetih godina prošlog veka, kao i u legendi o Andrićevoj zatvorskoj lektiri, Kjerkegor je po mnogo čemu vesnik modernih vremena i naš savremenik


Jedna beogradska umetnička grupa uputila se u tipičan beogradski soliter – onaj na Banjici – s namerom da s njegovim stanarima pokuša da organizuje zajednički umetnički program. Ispostavilo se da u soliteru živi niz tihih, talentovanih, vrednih, pametnih i posvećenih ljudi koji su za kratko u holu zgrade otvorili galeriju i u njoj počeli da organizuju izložbe svojih radova, književne večeri, revije, tribine, predavanja i da se međusobno upoznaju i druže


Knjiga Ulriha Šilera Njemačka i "njezini" Hrvati. Od ustaškog fašizma do Tuđmanovog nacionalizma rekonstruiše linije kontinuiteta nemačko-hrvatskih odnosa – od odnosa Hitlera i Pavelića do odnosa Kola (i Genšera) i Tuđmana


"Moj filmski stil je mešavina tragičnog i komičnog, humora i užasa. Valjda je to deo mene; biće da sam i sam takav... Uzgred, mislim da je smeh oblik jaukanja. Čovek se ne smeje nečemu što ga ne dotiče; i obratno: smešno mu je ono što ga boli, ma koliko, inače, bilo krvavo"


"Moj filmski stil je mešavina tragičnog i komičnog, humora i užasa. Valjda je to deo mene; biće da sam i sam takav... Uzgred, mislim da je smeh oblik jaukanja. Čovek se ne smeje nečemu što ga ne dotiče; i obratno: smešno mu je ono što ga boli, ma koliko, inače, bilo krvavo" "Deo šezdesetosmaša je postao vlast: Bil Klinton, Joška Fišer... O našim šezdesetosmašima-kolaborantima, koji su se utopili upravo u ono protiv čega su se borili ‘68, da i ne govorim. A mi ostali? Naša jedina krivica je što smo – izgubili... Da, mi smo gubitnici"


Maja Korać: U potrazi za domom (sa engleskog prevela Zorana Todorović) Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd 2012.


Predstava Gospođica u režiji Gorčina Stojanovića na sceni JDP-a je dosadna, a teško je reći je li dosadnija onima koji su čitali ili onima koji eventualno nisu čitali Andrićev roman. Sve deluje kao sirotinjski provincijski igrokaz, rečnikom Audicije kazano: dva monologa i recitacija


Sto jada (Novosti, Beograd, 2013) je naslov nove knjige Emira Kusturice. Nakon velikog uspeha autobiografije Smrt je neprovjerena glasina, slavni režiser je napisao knjigu priča. Četiri priče (od ukupno šest) kao da čine konture labavog romana koji izvire sa margina Kusturičinog životopisa, ali dve, možda najbolje, deo su nekog drukčijeg i neobičnijeg književnog sveta


Teška je i glomazna ova monografija, ali vredi svaku paru: ona je serija nesmiljenih portreta likova koji nam određuju, a u većini i zagađuju živote


Bob Dilan je zapravo nekoliko stotina različitih ličnosti koje on sam marljivo proizvodi već pedeset godina; biće ih još više, koliko vidimo


Na drugom Todo Mundo festivalu beogradska publika je imala priliku da sluša hrvatske klape, romske trubače, srpske harmonikaše, balkanske ženske horove, istanbulske rembetikaše i turski psihodelični rok u njihovim neočekivanijim izdanjima


"Naše društvo je društvo nostalgije. Tako se i na rokenrol gleda kao na deo zlatne prošlosti, nečega što je bilo, a ne nečega što je sad. Međutim, to je još jedna iluzija, jer novih bendova ima zaista mnogo, postoji široka i mnogobrojna scena koja se međusobno podržava"




Nova izložba umetničkih fotografija i mobilografija Ivana Grlića nudi pogled na neponižen Beograd, Beograd bez bilborda, bez reklama koje skrećući pažnju na sebe prikrivaju njegovu lepotu


Marjana Đukić: U potrazi za romanom (francuski roman srednjeg, XVI i XVII vijeka);
Deže Kostolanji: Zlatni zmaj Preveo Marko Čudić Književna opština Vršac 2012.


Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa


Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne


Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane


Svi koje ja poznajem kažu da ne znaju nikoga ko glasa za SNS. E pa ja od 23. maja znam, a imam i dokaz za to. Videla sam komšiju u Ćacilendu


U subotu je konstituisano političko telo koje će posmrtne ostatke Vučićevog režima da otpremi na đubrište istorije. Eto, to se dogodilo 23. maja


„Špigel“ između ostalog prenosi tvrdnju da je Vučić navodno bio među „dobrovoljcima" koji su bili ovlašćeni da prate „strane goste“


Gradski menadžer Miroslav Čučković najavio je rušenje Tržnog centra Staklenca, Bajlonijeve pijace, objekata oko Pančevca, dolazak krtice...


Vodeće članice EU snažno podržavaju pristupanje Crne Gore zajednici do 2028. godine potvrdila su dešavanja na Samitu Evropska unija - Zapadni Balkan u Tivtu


Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa


Prelepi autogol reprezentativaca Srbije na utakmici protiv Meksika savršeno definiše Srbiju: svi stoje na terenu, svi imaju dresove, svi viču „Srbija!“, a lopta nekako uvek završi u našoj mreži