

Prosveta
Učenike ipak šalju na Ekspo na proleće 2027.
Ministarstvo prosvete je dalo stručno uputstva kako i po kojim kriterijuma učenike osnovnih i srednjih škola treba slati na Ekspo




Lični podaci čak 5.000 pacijentkinja jedne ginekološke klinike u Srbiji, sa imenima, brojevima telefona, ali i dijagnozama i terapijama, su procurili, saznaje „Vreme“. Klinika nije želela da plati otkup hakerima. Mogu li se pacijentkinje zaštititi i šta može da uradi država
Nakon što je procurila baza korisničkog servisa Telekoma, na isti sajt postavljena je i kompletna baza jedne privatne Klinike za ginekologiju u Srbiji. U njoj su navedeni kompletni lični podaci pacijentkinja, sa imenima i prezimenima, brojevima telefona, zdravstvenom stanju, ali i spiskom lekova koji su im prepisani i kompletnim dijagnozama. „Vreme“ je potvrdilo verodostojnost podataka.
U pitanju su podaci koji su krajnje senzitivni, jer svedoče o ginekološkom lečenju hiljada žena u Srbiji, a među njima je i veliki broj trudnica. Objavljivanje ovakve baze je i društveno mizogino i rodno zasnovano nasilje, jer govorimo o zemlji u kojoj uobičajena dijagnoza polne bolesti ili neželjene trudnoće prolazi kao najveća moralna osuda društva.
Iz Šer fondacije su i sami detektovali ovaj slučaj krajem marta 2026 i podveli ga pod rodno zasnovano onlajn nasilje, kao i zadiranje u privatnost.
„Nakon napada na ginekološku kliniku, baza podataka sa ličnim podacima pacijentkinja objavljena je forumu“, navodi se u izveštaju Šer fondacije. „Hakeri su kao objašnjenje za objavljivanje baze naveli da klinika nije želela da plati otkup i da je na taj način pokazala da je ne interesuje privatnost svojih pacijentkinja. U bazi se nalaze podaci kao što su puna imena pacijentkinja, adrese stanovanja i lične email adrese, kao i JMBG i informacije o dijagnozama. Klinika nije preuzela odgovornost za incident, a slučaj je prijavljen Povereniku.“
Mila Bajić iz Šer fondacije za „Vreme“ objašnjava da bi pacijentinje o ovoj povredi prava trebalo da obaveste iz same klinike, ali da nisu upoznati da li je klinika to i učinila.
„Vreme“ je pokušalo da dobije odgovore iz ove klinike, ali je službenica koja se javila odgovorila da klinika „neće komentarisati ovaj slučaj niti bilo šta drugo“, kao i da nema nikoga kome bi prosledila poziv. Redakcija je odlučila da ne objavljuje ime klinike, u cilju što veće zaštite prava pacijentkinja.
U praksi se najčešće ispostavi, dodaje Bajić, da metode čuvanja podataka pacijenata nisu najbezbednije.
„Kada se dogodilo da hakeri ucenjuju jedan Telekom, možemo samo da zamislimo šta se događa sa našim podacima po manjim ustanovama“, kaže Bajić. „Verujemo da se po manjim mestima u Srbiji slična curenja podataka dešavaju znatno češće, čak i kada hakeri nisu uključeni, a da prolaze neprimećeno.“
Pacijentkinje imaju opciju da tuže kliniku za naknadu štete, ali je mala verovatnoća da će od toga bilo šta biti jer je teško dokazati vezu između tog događaja i nastale nematerijalne štete, objašnjavaju iz Šer fondacije.
„Najbolje bi bilo da i same pacijentkinje prijave povereniku incident ako imaju osnovanu sumnju ili direktne dokaze da su njihovi podaci kompromitovani, pa poverenik može da pokrene nadzor klinike“, dodaju.
Iz kancelarije Poverenika za zaštitu informacija od javnog značaja za „Vreme“ kažu da je Poverenik po službenoj dužnosti, na dan pisanja teksta (dana 02.04.2026. godine) „pokrenuo postupak vanrednog inspekcijskog nadzora nad primenom Zakona o zaštiti podataka o ličnosti od strane navedene zdravstvene ustanove“. Dodaju i da navedena „ustanova, nije, zaključno sa danom sačinjavanja ovog odgovora, povodom navedenog događaja obraćala ovom organu“.
Redakcija je kontaktirala i službu MUP-a, Odeljenje za visokotehnološki kriminal i Tužilaštvo za visokotehnološki kriminal, sa pitanjima oko mogućnosti nadzora klinike, kao i zaštite pacijentkinja. Do objavljivanja ovog teksta, odgovori nisu stigli.
Napomena: Tekst je izmenjen u 2. aprila 2026. u 15:19, nakon što su stigli odgovori od Poverenika.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!


Ministarstvo prosvete je dalo stručno uputstva kako i po kojim kriterijuma učenike osnovnih i srednjih škola treba slati na Ekspo
Razvoj preciznog unutrašnjeg sluha zahteva da u sebi izgradimo osećaj sigurnog i bezbednog prostora unutar kojeg, zahvaljujući poverenju u sebe, možemo da se igramo i istražujemo sopstvene unutrašnje glasove. Ali šta sad to znači? To znači da nakon što upoznate svoje najgore strane možete imati dovoljno stabilno samopoštovanje i uverenje da možda mnogo toga sebi nećete oprostiti, ali nikad nećete sebe ni odbaciti


Ne smemo da prećutkujemo sopstvene greške. Moramo da pokažemo da nismo isti kao oni koji su bliski režimu. Zato sam istupio javno, iako su me mnogi odgovarali od toga. Imao sam odgovornost jer znam sve detalje. Bilo mi je jasno da sve što ja znam zna i režim, te da će to da upotrebi u bolnom momentu. Da sam ćutao bio bih saučesnik. Postalo mi je jasno da kada imaš veći uticaj, imaš i veću odgovornost


Visokotehnološki projekti se doživljavaju kao napredak ‒ zato pogled na humanoidnog robota koji hoda, nosi kutije ili razgovara sa ljudima stvara utisak budućnosti iz naučne fantastike, ali se često koristi i u populističke svrhe. Sa druge strane, u Srbiji su odluke o razvoju nauke i industrije donosili nestručni političari, prevashodno zainteresovani za lični interes


Regionalna lekarska komora Vojvodine želi da pruži pomoć svakom lekaru „čije se profesionalno postupanje pokušava dovesti u pitanje iz vanstručnih razloga“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve