Povodom dva filma o Hičkoku

04.april 2013. Tatjana Ristić

Reditelj i njegove žene

Prošle godine o Alfredu Hičkoku snimljena su dva biografska filma koji za temu imaju njegov odnos sa ženama. U filmu Devojka Džulijena Džerolda Hičkok je prikazan kao seksualni monstrum koji muči sofisticirane plavuše koje ne može da ima; u Hičkoku Saše Gervasija, on je pomalo problematični, ali šarmantni genije iza koga stoji ljubav snažne žene, njegove supruge Alme Revil

Beogradski festival igre

Novi standardi

Jubilarni deseti Beogradski festival igre obeležiće i Pekinški plesni teatar, koji ovom prilikom gostuje prvi put u regionu

Fenomen

28.mart 2013. Sanja Zrnić

Najblesaviji od plesova

Uvrnuti ples Harlem šejk, nastao na Jutjubu, nova je globalna pomama koja je smenila doskora neprikosnoveni Gangnam stajl

Knjige – Prepiska Oster–Kuci

28.mart 2013. Muharem Bazdulj

Apostolske epistole

Sedmog marta, pre tačno tri nedelje, izdavačka kuća Viking objavila je u Americi knjigu Here and Now, s podnaslovom "Le_ ers 2008–2011". Reč je o knjizi prepiske dva pisca: Pola Ostera i Dž. M. Kucija. Prepisku počinjemo da čitamo sa osećanjem da ulazimo u intelektualni svet dva savremena literarna klasika, a sklapamo knjigu sa uverenjem da smo upoznali dva čoveka, pametna i komplikovana, s jednostavnim apostolskim imenima, pa ih u sebi, zbog silnih potpisa na kraju pisama, počinjemo zvati Pol i Džon, da baš ne kažem Pavle i Jovan

Izložba fotografija

27.mart 2013. Sonja Ćirić

Vreme uhvaćeno u objektiv

Nadežda Petrović je jedan od pionira ženske fotografije kod nas. Fotografijom je beležila detalje iz privatnog života, svoju porodicu, kolege sa školovanja u Minhenu, slikarske modele, prijatelje, predele sa putovanja, ratne prizore

Koncert

21.mart 2013. Dragan Kremer

Harold i Modulacije

Beatles On, Dom sindikata, utorak, 12. III
Buika, Sava centar, subota, 16. III 2013.
XIV Guitar Art Festival, Beograd

Strip

21.mart 2013. Zoran Đukanović

Arhipelag Wostok

Wostok je Frenk Zapa našeg stripa. Njegov opus sagrađen je na opozitnim polovima, kao što je Zapin sagrađen između rokenrola, avangarde i klasične muzike. Strast, žestina i nesicrpna energija koje su uneli u svoje delo, nimalo se ne obazirući na apartnost vlastitog dela u očima osrednjaka, bez presedana je u oba medija, muzici i stripu

Knjige

21.mart 2013. Ivan Milenković

Filozofski kentaur

Zoran Đinđić je objavio samo dve filozofske knjige: Subjektivnost i nasilje (1982) i Jesen dijalektike (1987). Njegova tragična sudbina, međutim, pokrenula je pitanja koja možda ne zvuče lepo, ali su legitimna: kakva je nosivost Đinđićevih filozofskih ideja i da li one zaslužuju istu onu pažnju koja se poklanja njegovom političkom delu? Da li su i u kojoj meri Đinđićeve filozofske ideje igrale ulogu u njegovoj politici? Kakve su to ideje? U knjizi Bele stranice istorijePovodom filozofskih spisa Zorana Đinđića (Otkrovenje, Beograd 2013) Miroslav Belančić odgovara na ova pitanja

Prava istorija polusveta – Izbacivači Majke Božje

21.mart 2013. Miloš Vasić

Narodnjački stokholmski sindrom

Iz ove knjige Nenada Stipanića saznaćete sve što vam je promaklo o svakodnevnoj istini supkulture turbo-folka, primenjene u narodnjačkim klubovima na periferiji Zagreba i drugih hrvatskih gradova. Saznaćete još neke ezoterične istine o malo poznatim naučnim disciplinama kakve su mariologija i zaštitarstvo

Intervju – Peđa Vranešević, muzičar, ex-Laboratorija zvuka (najava)

21.mart 2013. Saša Rakezić

Čemu umetnost

"Nakon izbijanja afere sa plakatom za turneju Laboratorije zvuka 1982. zbog koga sam bio osuđen na 40 dana zatvora, moj brat Bata je odlučio da Vilmoš Kauboj, u kome su neki prepoznali karikaturu Tita, ne nastupa više sa nama. Slučajno sam posle toga sreo Vilmoša u gradu i on me kroz plač pitao: ‘Zašto ja više ne mogu da nastupam sa vama?’ Rekao sam mu da je to jako komplikovano da mu objasnim, ali da je nama strašno žao i da nastupe s njim pamtimo kao izuzetan period i da ga i dalje volimo. Umro je 1992, u zimu. Svi su bili ‘zauzeti’ pa sam ja otišao na sahranu i održao mu posmrtni govor. Na sahrani smo bili Cigani i ja, što samo potvrđuje teoriju da je čovekov život po sebi tragedija – glavni junak uvek umire na kraju"

Intervju – Peđa Vranešević, muzičar, ex-Laboratorija zvuka

21.mart 2013. Saša Rakezić

Čemu umetnost

"Nakon izbijanja afere sa plakatom za turneju Laboratorije zvuka 1982. zbog koga sam bio osuđen na 40 dana zatvora, moj brat Bata je odlučio da Vilmoš Kauboj, u kome su neki prepoznali karikaturu Tita, ne nastupa više sa nama. Slučajno sam posle toga sreo Vilmoša u gradu i on me kroz plač pitao: ‘Zašto ja više ne mogu da nastupam sa vama?’ Rekao sam mu da je to jako komplikovano da mu objasnim, ali da je nama strašno žao i da nastupe s njim pamtimo kao izuzetan period i da ga i dalje volimo. Umro je 1992, u zimu. Svi su bili ‘zauzeti’ pa sam ja otišao na sahranu i održao mu posmrtni govor. Na sahrani smo bili Cigani i ja, što samo potvrđuje teoriju da je čovekov život po sebi tragedija – glavni junak uvek umire na kraju"

Intervju – Lidija Nikolić, književnica

13.mart 2013. S. Ć

Šta je ljubav

"Misija formiranja dečje čitalačke publike će se ostvariti kada pisci budu imali odgovarajuću podršku. Kada budući nastavnici ne budu izučavali književnost za decu na fakultetu samo jedan semestar. Kada biblioteke budu u mogućnosti da nabavljaju nove knjige. Kada se promeni izbor lektire u školama. Kada pisci budu dobijali honorare za objavljene knjige. Kada mediji budu poklanjali pažnju knjigama za decu. Kada deca budu videla roditelje sa knjigom, a ne daljinskim upravljačem u ruci."

Srpska dečja književnost

13.mart 2013. Sonja Ćirić

Ponuda i potražnja

Sudeći po pedesetak knjiga pristiglih na konkurs za ovogodišnju nagradu "Politikinog Zabavnika" za najbolji roman za mlade, ovdašnji pisci najčešće pišu o životinjama, istorijskim događajima, vešticama i sličnim bićima. Ko danas u Srbiji piše za decu, o čemu i kako, ko to objavljuje i zašto

In memoriam – Alvin Li (1944–2013)

13.mart 2013. Đorđe Matić

Naš čovek

Alvin Li je bio jedna od onih neobično bliskih i dragih pojava, nešto sigurno i dobro, baš kao i njegov uvek isti zvuk koji su voleli istovremeno i Vlatko Stefanovski i Koja

Novi album Dejvida Bouvija – The Next Day

13.mart 2013. Zoran Paunović

Berlinska elegija

Gotovo prežaljen i proglašen "nestalim u akciji" nakon srčanih tegoba zbog kojih je 2004. godine prekinuo turneju i praktično nestao, Bouvi se desetak godina kasnije trijumfalno vratio da s rasterećenošću i lakoćom svojstvenom samo onima koji su u bliskom susretu s tvorcem (u Bouvijevom slučaju možda i s Mefistofelesom) spoznali suštinsku besmislenost svake ovozemaljske sujete, pokaže šta sve možeš da učiniš u popularnoj muzici kad si mrtav. I kad već odavno nisi pop-muzičar

Koncerti – Bojan Z, Denis & Denis i Frajle u Beogradu

13.mart 2013. Dragan Kremer

Siđi do dreke

Grad je onakav kakva muzika u njemu odzvanja. Šta se prošle sedmice sviralo u Beogradu?

Predstava Konstantin u Beogradu

07.mart 2013. Sonja Ćirić

Pozorišna iluzija za državni protokol

Ocenjena od strane kritike kao "slikovnica o velikom caru", predstava Konstantin je za predstavnike vlasti događaj koji je Niš učinio "epicentrom sveta u proslavi jubileja hrišćanstva"

Godišnjica dve smrti

06.mart 2013. Đorđe Matić

Dvojica u mraku

U Moskvi, pre tačno 60 godina, na isti dan, 6. marta 1953, umrli su Josif Visarionovič Staljin i Sergej Prokofjev, dva čoveka čije su sudbine na čudan način bile uvezane, u životu i u smrti

Sajmon Kričli – Knjiga mrtvih filozofa

06.mart 2013. Sajmon Kričli

Umreti smejući se

Otkad postoji filozofija, tačnije od Sokrata naovamo, postoji ono što se zove "ideal filozofske smrti", koji će Ciceron najbolje sažeti u često navođenoj sentenci: "Filozofirati znači učiti kako umreti." Da bi ilustrovao domete filozofije posmatrane u ovom ključu, engleski filozof Sajmon Kričli je 2009. napisao zanimljivu knjigu pod naslovom Knjiga mrtvih filozofa, u kojoj je dao hronološki pregled načina na koji su umirali filozofi od Pitagore i Heraklita do Deride i Bodrijara – stotinak sudbina u dve i po hiljade godina – kao i moguću vezu između načina smrti i njihovog učenja. Ova knjiga, svojevrsna enciklopedija zapadne misli, duhovito i eruditski pisana, u izdanju "Gradca" i prevodu Aleksandra V. Stefanovića upravo se pojavila pred ovdašnjim čitaocima. Preporučujući je, ovom prilikom uz dozvolu izdavača objavljujemo odlomak iz njenog uvoda