Roman – Bonavia
Bekstva i posledice
Novi Velikićev roman prevashodno je priča o porodičnim nasleđima obeleženim odviše odsutnim očevima i odviše prisutnim majkama
Novi Velikićev roman prevashodno je priča o porodičnim nasleđima obeleženim odviše odsutnim očevima i odviše prisutnim majkama
Na međunarodnom Bečkom festivalu prikazan je niz predstava koje tematizuju savremeni politički trenutak. Najjači utisak ostavile su, međutim, dve predstave koje se odigravaju u prvoj polovini XX veka, a koje na vanvremenski način problematizuju odnos dobra i zla
Autori izložbe fotografija "Priče o Balkanu" fotografisali su najvažnije crkve, džamije, javna kupatila, akvadukte, kuće i mostove sagrađene u vreme otomanske vladavine na Balkanu. Namera im je bila da otkriju njihove jedinstvene istorijske karakteristike i sadašnje stanje tih građevina, i da pomoću fotografije preispitaju značaj koji ova zajednička istorija ima za nas
Klasični rotovski roman je uvek i lako prepoznatljiv. Ima Rot više alteregovskih figura, Natana Cukermana, Dejvida Kepeša, pa čak i Filipa Rota, ali i te figure generalno imaju najmanji zajednički sadržilac. Tu je jevrejstvo, naravno, ali ono je manje bitno. Opsesija ženama i književnošću – u njoj je ključ i srž Rotove proze
Šetnja prema luci. Susret s bronzanim Umbertom Sabom. Tu blizu, neki njegov prezimenjak, dottore, drži studio dentistico. Lepe su tršćanske ulice u sumraku, dok se poslednje zrake sunce odbijaju o bele drvene kapke na prozorima. Na parkiralištima više vespi nego auta
"Moj prvi strip je bio autobiografska priča o tome kako sam bio opljačkan. Ljut na policiju koja je puštala siledžije na slobodu zbog navodnog nedostatka dokaza, nacrtao sam ga prema policijskom izveštaju, ilustrujući paragraf za paragrafom"
Zoran Ferić je novim romanom otputovao u tamne predele gde je malo koja južnoslovenska spisateljska noga kročila
U kakvoj su vezi bili gastronomski ukus vožda Karađorđa, knjaza Miloša i maršala Tita i karakter njihove vladavine, a šta može da se zaključi čitajući menije sa njihovih gozbi? Drug Tito je voleo kačamak, pa je proživeo lepih osamdeset osam godina; Vožd papulu, ali ga je stigla kumovska srdžba; Knjaz svinjetinu (u krompir nikada nije poverovao), pa je, u dva mandata, postao tvorac države...
U kakvoj su vezi bili gastronomski ukus vožda Karađorđa, knjaza Miloša i maršala Tita i karakter njihove vladavine, a šta može da se zaključi čitajući menije sa njihovih gozbi? Drug Tito je voleo kačamak, pa je proživeo lepih osamdeset osam godina; Vožd papulu, ali ga je stigla kumovska srdžba; Knjaz svinjetinu (u krompir nikada nije poverovao), pa je, u dva mandata, postao tvorac države...
"Kako to da su svi – ratne vojvode i portparoli, sps/jul-ovski ministri i tajkuni – u međuvremenu postali ugledni građani, državni funkcioneri i činovnici, a da je taj status nekako izmakao samo Ljubiši Ristiću? Zašto je, od tolikih, jedino njemu ukinuto pravo na rad"
"Kako to da su svi – ratne vojvode i portparoli, sps/jul-ovski ministri i tajkuni – u međuvremenu postali ugledni građani, državni funkcioneri i činovnici, a da je taj status nekako izmakao samo Ljubiši Ristiću? Zašto je, od tolikih, jedino njemu ukinuto pravo na rad"
Od postavljenja Kokana Mladenovića na mesto upravnika beogradskog pozorišta "Atelje 212" pre tri godine desio se niz "slučajeva" koji su polarizovali kako ansambl ovog teatra tako i širu pozorišnu javnost. Sve je kulminiralo proteklih dana kada se pojavilo pismo dela glumaca sa zahtevom za Mladenovićevu smenu, a zatim i pismo podrške Mladenoviću od dela zaposlenih u ovom pozorištu
U Modernoj galeriji u Valjevu nedavno je otvorena izložba crteža Mihajla Đokovića Tikala, slikara sa jednim od najspecifičnijih i najuzbudljivijih opusa u srpskom slikarstvu u poslednjih pola veka
Možda će se ovogodišnje Pozorje više pamtiti po nekima od nenagrađenih nego po nekima od nagrađenih, ali ono jeste i dalje reprezentativan presek teatarskog ovde i sada
Pink Martini, 31. V, Zaz, Nouvelle Vague, 1. VI 2012. Beogradska arena
Mnogi elementi epohe u kojoj se dešava radnja filma Bel Ami Deklana Donelana i Nika Ormeroda, urađenog prema istoimenom Mopasanovom romanu, snažno korespondiraju s našim vremenom. Ima tu vojnih intervencija, političko-bankarsko-berzanskih prevara, zloupotrebe masovnih medija i čega sve ne. Čitav taj kontekst, međutim, u filmu ostaje u pozadini međuljudskih odnosa i ljubavnih igara
Časopisi tipa Cosmo-ŠtaSmo uskoro će na naslovnicama objašnjavati 10 razloga da budete Frajla. Žene se emancipuju kadgod im se ukaže prilika, muškarci uglavnom ni kad moraju
U kući na trgu Frauenplan u Vajmaru, u kojoj je Johan Volfgang Gete proveo najveći deo života, nalazi se njemu posvećeni muzej. Dvadeset osmog avgusta ove godine otvoriće se nova stalna postavka muzeja, a tim povodom biće objavljena knjiga sa sedam eseja posvećenih velikom nemačkom književniku. Jedan od eseja zastupljenih u ovom izdanju, na temu "Gete i nasilje", napisao je i Ivan Ivanji. Ljubaznošću autora, "Vreme" ekskluzivno objavljuje proširenu verziju ovog teksta
Ako želite da ispadnete neobični, poput Ramba Amadeusa, veoma ćete se iznenaditi jer ćete se suočiti sa neverovatnom konkurencijom. Na kraju je Rambo delovao turbo-normalan, jer su pre i posle njega pevali neuporedivo veći frikovi. Šta reći o reinkarnaciji Južnog vetra iz Bugarske, baji sa povezom preko očiju sa Baltika, Holanđanki sa indijanskom perjanicom, blizancima iz Irske sa fontanom na bini, Grkinji ili Kipranki kojima su menjali koreografiju jer je delovala pornografski, albanskoj imitaciji Bjork i još stotinu čuda i pokora
Povodom sedamdesetogodišnjice smrti velikog slikara, u beogradskom Domu vojske Srbije otvorena je izložba slika Save Šumanovića na kojoj se nalaze platna nastala tokom poslednje decenije njegovog života

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Studenska lista Novosadskog univerziteta gotova je, saznaje „Vreme“, dok se kandidati Beogradskog univerziteta tek finiširaju. Neka imena već su potvrđena redakciji „Vremena“

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Aleksandar Vučić izjavio je da je razgovarao sa Dijanom Hrkom i Uglješom Mrdićem, koji štrajkuju glađu i pozvao Hrku na sastanak u predsedništvu kako bi razgovarali o nastavku protesta. Hrka potvrdila da se čula sa Vučićem i poručila da mu „neće iči na noge"

Iako u Srbiji trenutno čak četvoro ljudi štrajkuje glađu, stiče se utisak da su građani u velikom broju prilično indiferentni prema tom najekstremnijem obliku mirnog protesta. A i nemaju svi iste motive

Dijana Hrka, majka jedne od žrtava nesreće u Novom Sadu, deveti dan štrajkuje glađu kod Skupštine Srbije. Tvrdi da je jutros bačen topovski udar