Intervju – Muharem Serbezovski, pevač, pisac, prevodilac

16.мај 2012. Jovana Gligorijević

Nama je veselje razlog da se isplačemo

"Na neki način, ja sam ciganski Dositej Obradović. Pevam na ovom našem jeziku da ga moji Cigani nauče, a prevodim na ciganski, Kuran, Bibliju, Dostojevskog, Tolstoja... Markesa sam, na primer, počeo da prevodim jer me to što piše asocira na Cigane. Melkijades iz Sto godina samoće je Ciganin. Pa ti cirkusi, to kako oni šetaju po varošima i kako ljudi zahvaljujući njima jače doživljavaju i sjaj i bedu, to je ono što mene privlači Markesu’"

Fenomen Gotjeovog spota Somebody That I Used to Know

10.мај 2012. Đorđe Matić

Drugačije od ostalih

Gotje je u pomahnitaloj globalnoj vladavini amaterizma kao principa dao i glas i mesto okupljanja sofisticiranijim konzumentima pop muzike u internetskoj eri

Knjige

09.мај 2012. Predrag Krstić

Identitet i paradoks

Ivan Milenković je jedan od retkih podvižnika koji se unazad već više od deceniju upustio u nezahvalan posao čitanja, prikazivanja i procenjivanja filozofskih štiva, i tako i sam postao gotovo nezaobilazna kulturna "činjenica" i referentno mesto zainteresovane intelektualne javnosti. U izdanju Karposa nedavno je objavljena zbirka njegovih tekstova pod nazivom Filozofski fragmenti

Knjiga – Istinita priča

09.мај 2012. Teofil Pančić

Otrgnuto od prašine

Memoarska knjiga bake Aleksandra Tišme izuzetno je precizna i sočna slika ljudi, vremena, običaja i tabua

Intervju – Goran Vejvoda, multimedijalni umetnik

09.мај 2012. Sonja Ćirić

Kvadrat tišine

"Mlade koji se danas šetaju i slušaju muziku tako što između sebe podele dve slušalice istog telefona pa gajtani tih slušalica naprave slovo Y ja zovem ‘Y generacija’. Muzika koju slušaju obeležava njihov teren koji postaje nedopstupan za druge. To je grozno, ljudi po celom svetu hodaju sa čepovima u ušima! Šalju gomilu podataka jedni drugima, ali ne komuniciraju. Napišu SMS: sad sam u klozetu, sad sam u busu. To su samo podaci, tu nema ljudi. Ne kažem da svi treba da se držimo za ruke na ulici, ali kad bismo se makar malo bolje čuli..."

Fenomen TV serije »Devojke« (HBO)

09.мај 2012. Jovana Gligorijević

Posle emancipacije

Aktuelna američka serija "Devojke" je svojevrstan antipod "Seksu i gradu" i sledeća velika televizijska stvar. Kako ni ovde ne manjka ljudi od dvadeset-i-nešto, nadobudnih, samoproglašenih intelektualaca sa blaziranim, ničim utemeljenim ali agresivnim političkim i drugim stavovima, često sa umetničkim aspiracijama, koji žive na račun roditelja, koji se "traže" i još uvek ne znaju baš ko su, ali osećaju da su nešto mnogo bitno, dobar deo publike "Devojke" bi mogle da imaju među njima, ali i među onima kojima takvi beskrajno idu na živce

Biografija Zlatana Ibrahimovića – »Ja sam Zlatan«

02.мај 2012. Muharem Bazdulj

Sve će to Zlatan pozlatiti

Sarajevska izdavačka kuća Buybook objavila je ovih dana prevod (auto)biografske knjige Zlatana Ibrahimovića pod naslovom Ja sam Zlatan. Napisana u prvom licu jednine, ispisanom rukom Davida Lagerkranca, ova knjiga je izuzetno uzbudljivo štivo, interesantno i onima koji knjige inače i ne čitaju, a u novinama se zadržavaju samo na sportskoj rubrici, kao i pravim zaljubljenicima u tekst

Izložbe – Dijego Rivera, MoMa, Njujork

02.мај 2012. Dušan Milojević

Lice i naličje levice

Aktuelna izložba Dijega Rivere u njujorškom Muzeju moderne umetnosti sa radovima nastalim tokom Riverinog boravka u Njujorku krajem 1931. i početkom 1932. godine, koje je naručio i finansirao sam muzej na čelu sa Ebi Rokfeler, realizovana je u osetljivom društveno-ekonomskom trenutku, navodeći posetioce na preispitivanje politike muzeja, ali i na, s obzirom na Riverin levičarski politički angažman – eventualne skrivene poruke

Intervju – Đorđe Balašević, kantautor

01.мај 2012. Mirko Rudić

Protest malih akcionara proleća

"Iz pokušaja da spase svet, pametan čovek može izvući jedino pouku da to nije njegov posao. Ali, način na koji me danas, i godinama unazad, primaju ljudi iz nekih napaćenih gradova i krajeva, pokazuje mi da je sve to moglo da se uradi i drugačije. Samo što me to ipak daleko više rastužuje nego što me čini važnim"

Sabrane priče Hulija Kortasara

25.април 2012. Ivan Milenković

Igre i opsesije

U dve knjige i na više od 1200 stranica nedavno su u izdanju Službenog glasnika i u prevodu Aleksandre Mančić objavljene sabrane priče Hulija Kortasara, jednog od najvećih pisaca XX veka

Dve knjige na tešku temu

25.април 2012. Miloš Vasić

Lažljivost kroz vekove

O lažima, lažovima, laganju i polagivanju napisana je povelika biblioteka i bilo bi suvišno sada se upuštati u sve to. Dve knjige – O laži Aurelijana Augustina u prevodu Sinana Gudževića i Lažljivčeva priča Džeremija Kembela u prevodu Vladimira Aranđelovića, međutim, komplementarne su na jedan nadahnjujući način

Koncertni nastup Tupaka Šakura, 15 godina nakon smrti

25.април 2012. Dragan Ambrozić

Cirkus mrtvih duša

Tupak Šakur je pre neki dan na pozornici ponovo zapevao i zaigrao, mada ga nema među živima već petnaestak godina, a Snup Dogi Dog je izašao na scenu pored njega, mada je živ. Ovaj trenutak na čuvenom Koačela festivalu održanom u SAD pamtiće mnogi, jer im je mimo svake logike ispunjena želja da bar za trenutak ponovo vide Tupaka "uživo", makar njegovu hologramsku projekciju. Sledeće pitanje je koga još od mrtvih ili nepostojećih pop zvezda želite da vidite na pozornici – "živog Elvisa", operu koju izvodi "živi Šaljapin" ili "Marija Kalas", ranog "Majlsa Dejvisa"? Zašto samo da stanemo na muzici, zamislite ostale izvođačke delatnosti – ili čak sport? Zamislite utakmice poznatih holograma?

Reagovanje – U traganju za izgubljenim zavičajem ("Vreme" br. 1111)

25.април 2012. Jovana Gligorijević

Brankelja, izvini

Šta je vreme učinilo Branku Ćopiću, šta nama, i zašto i kako čitati Magareće godine danas, posle svega

Novi mediji – Fenomen novih francuskih magazina

19.април 2012. Tijana Krivokapić

Novine s ljudskim licem

Poslednjih godina u Francuskoj se pojavio čitav niz časopisa za geopolitiku, društvena pitanja i kulturu koji neguju drugačiji pristup čitaocima, suprotan površnosti instant sadržaja kojima ih svakodnevno preplavljuju internet, televizija i dnevna štampa

Izložbe

18.април 2012. Mirko Rudić

Srpski svemirski program Gorana Kosanovića

"Kamen-srce je stena koja po svom sastavu daje apsolutnu formulu ljubavi: 100 odsto poljupci plus 100 odsto zagrljaji plus 100 puta izgovoriti dnevno dragoj ili dragom ‘Volim te’ – minimum. Ovo je priča o ljubavi, samo drugačije ispričana", kaže Goran Kosanović, autor izložbe "Planeta Ljubav 2012" u galeriji Zvono

Još jedanput za Branka Ćopića

18.април 2012. Boris Rašeta

U traganju za izgubljenim zavičajem

Kako bi Ćopić reagovao na događaje iz 1991, odnosno 1992. godine? Verovatno bi mu se sve smučilo, i verovatno bi bio protiv. Domaći izdajnici nadrli su sa svih strana i žestoko porazili njegovog Nikoletinu Bursaća. Ne bi on to preživeo. Ili bi im se, možda, i sam Nikoletina pridružio?

Film – Klip

18.април 2012. Teofil Pančić

Snošaji i sablasti

Prvenac Maje Miloš nije film na koji biste poveli svoju babatetku iz Kladova, ali je hrabar iskorak i osveženje u svakom smislu

Jubilej YU grupe

18.април 2012. Goran Tarlać

Pola veka u rokenrolu

Naš najdugovečniji rokenrol bend ovog četvrtka, posle duže vremena, svira u Beogradu. Jubilarni i slavljenički koncert, Sava centar. Očekuju se i specijalni gosti, a specijalni gosti ovog broja "Vremena" su razni ljudi važni za YU grupu: od prijatelja iz prvih dana do onih mlađih koji i danas nose istu vatru

Strip – Svet duhova

11.април 2012. Teofil Pančić

Biti cool – to je sve

Grafička novela Danijela Klouvsa, kao svako uistinu značajno umetničko delo, nadilazi sve zamislive žanrovske granice, donoseći nam nešto od savršeno "ukačenog" duha vremena

Politički eseji Miroslava Krleže

11.април 2012. Muharem Bazdulj

Zmaj prati dečaka

Ratne 1993. godine, ja sam se ozbiljno navukao na Krležine političke eseje. Kad mi se danas učini da je zemlja najsličnija savremenoj Bosni i Hercegovini zapravo Kraljevina Jugoslavija, upitam se obično je li ta analogija više posledica stvarnih sličnosti ili toga što mi se in illo tempore, kad je o političkom promišljanju reč, nepovratno primio Krleža