U Službenom glasniku je pre četiri dana objavljena Odluka Vlade Srbije o osnivanju Fakulteta srpskih studija pri Univerzitetu u Nišu. Šta to znači? Koliko profesora podržava ovakvu odluku? Konačno, čemu sve to?
Vlada Srbije je 6. novembra donela odluku o osnivanju Fakulteta srpskih studija, Univerziteta u Nišu. Ta odluka je 7. novembra objavljena u Službenom glasniku.
Ona predviđa da se departmani za istoriju, srbistiku i ruski jezik i književnost sa Filozofskog odvoje na novi faklutet.
Ovu odluku je osudila Uprava fakulteta u Nišu, Slobodni univerzitet, ali i Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu sa Katedre za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima.
Ova Katedra je saopštila da pošto su „predsednik Vlade i ministar prosvete univerzitetski nastavnici kojima procedure osnivanja novih univerzitetskih ustanova moraju biti odlično poznate”, u ovoj odluci prepoznaju nameru da se „iznad ne samo dobrih akademskih običaja nego i zakona stave sopstvena volja i sila, a ne želja da se unapredi proučavanje naučnih oblasti od nacionalnog značaja”.
Niko ništa nije znao
Profesorka Filozofskog fakulteta Univerziteta u Nišu i nekadašnja dekanka ovog fakulteta Natalija Jovanović za „Vreme“ kaže da niko ništa o tome nije znao.
„Sramno je što o tome ništa nije znala nova uprava, niti kolege kojih se to direktno tiče, a koje pokušavaju da prebace ili su zamislili da treba da budu prebačeni na taj novi fakultet. Odluka je sramna. To je samovolja i iza toga stoje partijski i lični interesi pojedinaca koji pripadaju jednoj partiji, odnosno nekom novom Pokretu za narod i državu”, kaže Jovanović.
Foto: Vesna Lalić/RadarProfesorka Filozofskog fakulteta Natalija Jovanović
Na pitanje šta taj lični interes tačno predstavlja, naša sagovornica odgovara: „To tačno znači da im je neophodno da pokažu kako su oni zamislili da treba da izgleda fakultet danas u Srbiji, da mogu da rade šta god hoće, da biraju, zapošljavaju snajke, ujne, sestre, žene, ćerke, ko im padne na pamet. Nikakvi kriterijumi za izbore ne važe već se prikrivaju nekakvim nacionalnim interesima, koji su zapravo lažni i neiskreni. Nikakav nacionalni interes nije ugrožen, a posebno ne u Nišu”.
„Politika“ je pisala da je osnivanje ove visokoškolske ustanove od nacionalnog značaja, te da „simbolizuje povratak državne i društvene pažnje ka identitetskim disciplinama, kao i nastojanje da se u eri globalizma sačuva kulturna samosvest i istorijski kontinuitet srpskog naroda”.
Odobravanje ili osuda
Vršilac dužnosti dekana ovog novog fakulteta, prof. dr Slaviša Nedeljković, izjavio je za „Politiku“ da je odluka Vlade dočekana sa odobravanjem u srpskoj javnosti.
„Još u iščekivanju ove odluke beležili smo pozitivne reakcije i interesovanje među naučnim radnicima za rad na Fakultetu srpskih studija. Reč je o profesorima i istraživačima iz različitih oblasti — od opšte i nacionalne istorije srednjeg veka, preko komparativne lingvistike i istorije ruskog i drugih slovenskih jezika, do srpske književnosti 20. veka, teorije književnosti i dijalektologije. Taj entuzijazam i spremnost da se doprinese razvoju nove institucije najbolje govori o značaju koji ovaj fakultet već ima u naučnom i obrazovnom prostoru Srbije.“
Međutim, Jovanović ukazuje da je od 30 i nešto profesora samo 13 dalo podršku, te da je njih oko 26 bilo protiv.
„Jedna trećina profesora koji su direktno učestvovali u ovome krili su od svih ostalih da će raditi na nekom drugom fakultetu. To je zaista moralno vrlo problematično, a o profesionalizmu da ne govorimo”, naglašava profesorka Jovanović.
Dodaje da kada je reč o studentima, prema njenim informacijama oni zapravo pružaju veliki otpor da pređu na taj fakultet.
Jovanović ukazuje da Vlada Srbije nije dala nikakvo pojašnjenje, već da su pokušali da „prevare novu upravu govoreći o nekakvim razgovorima, pregovorima i dogovorima”.
„Nikakvih razgovora nije bilo jer nije bilo relevantnih sagovornika. Naš dekan je bio pozvan i razgovarao je sa predstavnicima političke partije (Pokreta za narod i državu). Dakle, sa irelevantnim osobama koji su sa ne znam koje pozicije razgovarali, ali sigurno ne sa pozicije nekoga ko ima kredibilitet u akademskoj zajednici”, naglašava sagovornica „Vremena”.
Jovanović zaključuje da je mišljenja da je ovo „osveta” i studentima Filozofskog fakulteta, koji traže odgovore za stradale u padu nadstrešnice u Novom Sadu i profesore koji su stali uz svoje studente.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Mitropolit Pahomije svedočio je u optužnici protiv teologa Blagoja Pantelića da sa njim nije komunicirao 22 godine, a lično mu je umeđuvremenu bio uručio stipendiju, tvrdi Pantelić. SPC na to nije reagovalo
Studenti Državnog univerziteta u Novom Pazaru organizuju protest 21. decembra u tom gradu, a njima će se pridružiti kolege iz Beograda, Novog Sada, Kragujevca i Niša
Polovina mladih uzdržavala se od učešća u protestima u proteklih 12 meseci. Od onih koji nisu, skoro petinu je vređala policija, a više od četvrtine mladih trpelo je uvrede učesnika kontra-protesta. Među državnim institucijama najveće poverenje mladih zavredila je Vojska Srbije - poražavajućih 2,29
Krizno izveštavanje sa studentskih i drugih protesta koji su počeli novembra prošle godine ogolilo je svu spremnost režima da fizičkom silom i pritiscima odgovori na rad novinara
Ako se zna da je interesovanje građana za aktivnosti vezane za administraciju uvek visoko na početku i pred kraj nekog takvog procesa, nameće se pitanje da li će sistem za onlajn legalizaciju objekata ponovo „pasti“ pred kraj roka
Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti
Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!