Dekanka Filozofskog fakulteta u Nišu Natalija Jovanović kaže za „Vreme“ da ju je ubo nožem sam predsednik države Vučić pošto on sprovodi orkestriranu hajku na nju od samog početka blokada u ovom gradu. “Ne mogu da verujem šta se dogodilo, ali kad bolje razmislim, podsvesno sam ovo i očekivala, jer je ovaj represivni i totalitarni režim u svojoj završnoj fazi sigurno spreman i na ovo”
Kada predsednik države i drugi državni funkcioneri mesecima u režimskim medijma crtaju metu na dekanki Filozofskog fakulteta u Nišu Nataliji Jovanović nazivajući je zlom, kriminalkom, neprijateljicom države, uzurpatorkom i izdajnicom, nasilje postaje očekivani ishod ovakve kampanje. MUP koristi eufemizam i kaže da je napad nožem nasilničko ponašanje. Za akademsku zajednicu reč je o pokušaju ubistva, pogotovo kada se napad stavi u kontekst i na to dodaju pretnje polivanja sonom kiselinom. Aleksandar Vučić ipak smatra da rana koju je dekanka Jovanović u nedelju zadobila nije teška. Pokušao je i da relativizuje težinu povrede poredeći je sa ogrebotinom nastalom prilikom “sečenja krastavca ili luka”.
foto: mladenv84…i žena sa nožem
Protest u nedelju 30. aprila u Nišu, nazvan “Pod lupom nauke”, delovao je sasvim uobičajeno, mirno, bez incidenta, uz 16 minuta tišine i pravljenja buke. Neposredno pre samog početka, na Trgu Pavla Stojkovića našla se jedna starija žena koja je prvo bacila konzervu na okupljene građane, a nedugo zatim je na dekanku Jovanović potegla kuhinjski nož i posekla joj desnu šaku. Napadačica je ubrzo privedena i određeno joj je zadržavanje od 48 časova.
Ona je ujedno napadnutoj dekanki zapretila i polivanjem sonom kiselinom. Motiv za napad te starije žene je njena tvrdnja da joj je profesorka Jovanović “uništila” unuku.
Dekanka odlučno tvrdi za “Vreme”da ju je ubo nožem sam predsednik države Vučić pošto on sprovodi orkestriranu hajku na nju od samog početka blokada u Nišu. “Ne mogu da verujem šta se dogodilo, ali kad bolje razmislim, podsvesno sam ovo i očekivala, jer je ovaj represivni i totalitarni režim u svojoj završnoj fazi sigurno spreman i na ovo”, kaže za “Vreme” Natalija Jovanović.
ŠTA JE SVE PRETHODILO NAPADU
Kampanja na svim frontovima, kako ocenjuje Istinomer, vodi se već mesecima protiv dekanke kroz režimske tabloide i na televizijama sa nacionalnom frekvencijom. Ljudi koji te medije prate mogli samo da čitaju i slušaju da je ona “lopuža na kub”, teški kriminalac i da ima više skupih torbica nego što je Vučić korneta sladoleda pojeo za života.
Nedavno je nakon protesta u Nišu, koji se završio privođenjem nekoliko studenata i srednjoškolca koji su gađali jajima gradonačelnika Dragoslava Pavlovića, predsednik Srbije rekao da u ovom gradu postoji “trojka zla”. Čine je osnivač grupe građana Pokret za decentralizaciju Srbije Dragan Milić, dekanka Natalija Jovanović i narodni poslanik Đorđe Stanković iz Narodnog pokreta Srbije. Od njih troje, dvoje je prijavilo napad – dekanka Natalija Jovanović napad nožem i doktor Milić, koji kaže da je u noći između 21. i 22. marta neko pucao kroz prozor njegove spavaće sobe ka jastuku na kom spava. Osnovno javno tužilaštvo i Policijska uprava potvrdili su to kao mogućnost. Inače, Milić kaže da ovo doživljava kao pokušaj ubistva i da je izjava predsednika o “trojci zla” nekog mogla da podstakne da puca na njega.
“Nedavno su najviši funkcioneri ove države rekli da postoji neko vrhovno zlo u Nišu, gde smo još dve osobe i ja. Ako neko čuje da vrh države kaže kako je doktor Milić zlo broj jedan, pa reći će ‘Dajte da se rešimo tog zla u Nišu’”, rekao je tada Milić za Južne vesti.
Pre same fraze o “trojci zla”, predsednik Republike je imao običaj da dekanku Jovanović naziva ogoljenom kriminalkom i drugim imenima, a kako ocenjuje Univerzitet u Nišu, rečnik kojim se služi je primitivan i uličarski.
Dan pre najvećeg skupa u istoriji Srbije 15. marta, Vučić se obratio naciji povodom aktuelnih dešavanja i dotakao se, po ko zna koji put, dekanke Jovanović. Tada je rekao da se kaje što je “neke ljude” pomilovao, a među kojima je bila i ona. To pomilovanje mu je najveća greška otkad je predsednik ove zemlje, a naveo je i da “pomilovana” Natalija Jovanović ima više skupih torbica nego što je on “korneta sladoleda” pojeo u životu.
“Glumi veliko poštenje velikog revolucionara”, rekao je tada Vučić, koji je često naziva “ženom Baneta Banane”.
Inače, suprug Natalije Jovanović je opozicioni političar iz Niša Branislav Jovanović. On je od 2007. do 2012. godine bio narodni poslanik stranke G17+. Iako su dekanka i Branislav Jovanović dve zasebne individue, Vučić verovatno ne želi da prizna njena lična postignuća. On je uporno napada i definiše kroz njen odnos sa suprugom, zbog čega ona u narativu koji kroje mediji i vlast obavlja samo jednu društvenu ulogu – slučajno je žena lokalnog političara koji se predsedniku ne dopada nešto naročito.
Nije predsednik jedini koji o dekanki Nataliji Jovanović govori u negativnom kontekstu. I predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić je izjavila da je Jovanovićeva predvodila “lice fašizma” u Nišu kada se dogodio protest posle kog su zbog gađanja jajima uhapšeni studenti. Prema drugim državnim funkcionerima, ona je takođe “bruka i sramota” srpske akademske zajednice i zaslužuje da bude u zatvoru.
Natalija Jovanović kaže za “Vreme” da nije bila svesna toga šta sve nosioci vlasti govore o njoj u medijma dok nije pretrpela napad nožem i dodaje da je, prema njenom saznanju, žena koja ju je napala akitvni član Srpske napredne stranke: “Dobijaju jasne instrukcije od vođe Aleksandra Vučića i onda to ponavljaju kao mantru – ‘ovaj je lažov, ovaj je krimilac’… Etiketiraju da bi naružili nečiji ugled, a strašno je što to čine oni čija je savest nečista dok za kriminal optužuju profesore, studente, dekane”.
VLAST POKUŠAVA DA UMANJI OZBILJNOST
Režim preko svojih medija pokušava da umanji značaj ovog slučaja – uprava Filozofskog fakulteta u Nišu navodno “preteruje” kada kaže da je ovaj napad “rezultat višemesečnog targetiranja i unižavanja i ponižavanja akademske zajednice kakvo nije viđeno u novijoj istoriji”.
Profesor Filozofskog fakulteta u Nišu Dušan Aleksić rekao je 30. marta, kada su se uveče građani okupili na mestu na kom je dekanka napadnuta ranije tog dana, da je predsednik Srbije vrlo opsednut dekankom Jovanović, mesecima je pominje u najnegativnijem mogućem kontekstu, te je pozvao institucije da rade svoj posao.
“Ovo je pokušaj ubistva i očekujemo da se tako i tretira, te da sa vrha vlasti momentalno prestane da se vodi politika nasilja i da se targetiraju ne samo predstavnici akademske zajednice nego i svi oni koji se bore za bolje i pravednije društvo”, rekao je Aleksić.
Inače, dekanka Natalija Jovanović jedna je od prvih čelnica fakulteta širom Srbije koja je javno stala uz studente i to na samom početku protesta. Ona je istog dana kada su niški studenti blokirali zgradu Rektorata na šest sati i najavili da će prvo blokirati Filozofski od svih fakulteta na teritoriji Niša, podržala tu odluku i izjavila da je fakultet njihov. Od tog momenta kreće medijska hajka na nju i targetiranje kroz informacije da je navodno hapšena u akciji SBPOK-a, da je dovedena u vezu sa organizovanim kriminalom i da je hapšena zbog primanja mita. Dva meseca kasnije, u februaru, na jednom protestu doživljava prvi napad od strane nepoznate ženske osobe koja joj je pretila da će je ubiti.
“Tresla sam se”, rekla je tada za “Vreme” profesorka Jovanović. “Ne od straha, nego od besa što takvi likovi koji se inspirišu preko opskurnih medija mogu – kada najmanje očekujete – da vam nanesu veliku štetu”.
Poručila je i da je Vučič koji ju je i pomilovao – mada ne zna zbog čega – glavni i odgovorni urednik pomenutih medija. Dekanka je tada zbog povišenog pritiska hospitalizovana, da bi je skoro dva meseca kasnije druga žena ranila nožem.
Kada se 21. marta u Nišu održao protest građana povodom najavljenog dolaska bivšeg premijera Miloša Vučevića, Ane Brnabić i Darka Glišića u Oficirski dom, policija je blokirala i ogradila park u blizini kako okupljeni ne bi mogli da priđu. Dekanka Jovanović je tada došla do policije i tražila da ih puste do amfiteatra gde su prijavili skup, zbog čega je u jednom trenutku i preskočila ogradu kako bi “pozdravila” članove SNS-a, ali ju je policija vratila nazad. Te noći “letela” su jaja, a nekoliko studenata i jedan 16-godišnjak su privedeni.
Zbog napada koji se dogodio Nataliji Jovanović, u četiri univerzitetska grada (Niš, Novi Sad, Beograd i Kragujevac) održani su u ponedeljak 31. marta skupovi podrške. Na skupu u Nišu, prodekanka za naučno-istraživački rad na Filozofskom fakultetu Sanja Ignjatović poručila je “da ne možemo da se vratimo u simuliranu realnost ’ćacilenda’”.
Sve u svemu, napad nožem na dekanku Nataliju Jovanović odražava atmosferu u kojoj je nasilje postalo logičan ishod kampanje kojom vlast vređa i crta metu na čelo onima koji joj se suprtstavljaju i podržavaju studente. Zato je samo pitanje vremena kada će se još neko “poseći kao dok seče krastavac”.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Po Ugovoru koji su na Vidovdan ove godine potpisali partijarh Porfirije i Đuro Macut, Vlada je SPC odobrila 763.100.000 dinara. Crkvi je odmah uplaćeno 234.800.000 dinara, a ostatak bi trebalo da bude isplaćen do kraja novembra 2026. godine. Dokument do koga je došlo “Vreme” pokazuje da je ovaj novac – dakle oko 6,5 miliona evra – namenjen za izradu novog mozika veličine 2315,33 kvadratnih metara. Nije jasno o kom se mozaiku radi jer je uređenje enterijera završeno 2020. godine. Alarm javnosti uključile su dve činjenice: javni novac uplaćen je na jedan od računa koje SPC ima u “Alta banci”, a drugo je sumnja da je novac u gotovini iznet iz Srbije i predat izvesnim partnerima u Moskvi. Kao izvšilac se pominje Dejan Nakić, a prema brojnim izvorima “Vremena” iz SPC, on je od ranije pominjan po raznim kontroverzama povezanim sa poslovanjem Crkve
Šta nova vlast može da radi sa ljudima iz sistema bezbednosti koji su prihvatili da u ime jednog režima vode specijalni, hibridni rat protiv većine svojih građana? Šta da radimo sa ljudima koji su prihvatili takva pravila igre? Moramo da se oslobodimo tereta koji predstavljaju, jer oni nisu sposobni da rade svoj posao. Ne, to nije odmazda. Studentski pokret je od početka insistirao na tome da se uredi državni sistem, a to podrazumeva i vrlo radikalne mere u bezbednosnom sistemu, gde sede ljudi koji su godinama dobijali velike plate da bi pratili i šikanirali protivnike vlasti. Oni moraju da odu iz službe. Ako su svi takvi, svi moraju da odu
Pozivi na “prijateljske razgovore”, optužbe za špijunažu, pokušaji vrbovanja, pretnje i praćenje. Doroteja Đenisijević i Lazar Mišić, studenti Poljoprivrednog fakulteta, govore za “Vreme” kako je izgledao njihov susret sa Bezbednosno-informativnom agencijom i šta je usledilo kada su odbili saradnju
Skrivena oprema u fakultetskom amfiteatru, špijunski softver u studentskom telefonu, nadziranje tužilaca i privatni razgovori na televiziji. Posle političke promene ostaje pitanje ko upravlja tim sistemom. Sudija Milimir Lukić traži ukidanje Bije, nezavisnu istragu i otvaranje dosijea. Predrag Petrović upozorava da bi Služba mogla da preživi i ovu promenu – preko novih saveznika
Iz dokumentacije u koju je BIRN imao uvid jasno je kako su postojali razlozi da Narodna banka Srbije (NBS) mnogo ranije uđe u detaljnu kontrolu rada Alta banke, a neki od rizika koje je kontrola centralne banke našla krajem oktobra 2026. postojali su i duže od godinu dana. Pitanje je zašto NBS nije reagovala ranije
Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo
Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom
ALTA imperija Davora Macure je presađeno srce korumpiranog režima Aleksandra Vučića koji je poražen na izborima 25. oktobra. Iz ALTA banke putevi vode direktno ka vrhu naprednjačke vlasti.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.