Knjige i hrana
Podsećanje na životne radosti
Mika Dajmak, poznat po kulinarskim TV emisijama i nebrojenim člancima o hrani i vinu, dovoljno je mator da sada sintetizuje sva svoja iskustva i saznanja u glatko napisanoj i povremeno potresno romantičnoj knjizi Viljuškom po ex-YU


Izložba – Velika iluzija – Tito i 24 miliona metara filmske trake
Tito je voleo Sandokana
Tokom tri decenije, od 1949. do 1980, Josip Broz Tito je gledao čak 8801 film! Prosečno godišnje 285 filmova, a najviše 1957. godine – 365! O tome je vođena precizna evidencija. O tome kakvi su bili Titov filmski ukus i kinematografska strast govori aktuelna izložba u Muzeju istorije Jugoslavije
In memoriam – P. D. Džejms (1920–2014)
Pesnik-detektiv i deca čovečanstva
Jedna od najvažnijih autorki kriminalističkog žanra i "majka" Adama Dalgliša, amblematske figure detektivskog romana, umrla je prošle nedelje u svojoj devedeset četvrtoj godini
Premijera dokumentarnog filma
»Heroj 1914«


Intervju – Slobodan Šnajder, pisac
Nemamo ništa, ali smo kulturni
"Fraza ‘Sačuvaj me, Bože, hrvatske kulture i srpskog junaštva’ netočno se pripisuje Krleži. Nigdje kod Krleže ne postoji ta veza kako se ona izriče u Hrvatskom Faustu. Nju sam ‘kupio’ od svoje bake. U pomanjkanju opipljivih povijesnih realija, političkih silnica, pa i materijalnih pretpostavki da se kolektivni usud doživi kao kolektivni subjekt, jako je opterećen sam pojam kulture, i dakako, on je idealiziran: Nemamo ništa, ali smo kulturni. Nažalost, izašlo je da to nije nikakvo osiguranje od povremenog pada u barbarstvo. Nasuprotno je, dakako, ‘srpsko junaštvo’. Da ni to nije nikakva garancija protiv pada u barbarstvo, slijedi valjda iz same stvari. Geneza ovoga sklopa slična je genezi sklopa – ‘tisućgodišnja kultura’. Otud je opravdano što se obično citiraju u paru kao nešto od čega valja uteći dragome Bogu"


Lektira – Odlomak iz knjige Aleksandra Žikića Mesto u mećavi
Priča o Milanu Mladenoviću


Putopis s turneje – Po Skandinaviji, i oko sveta
Ukulele i ja
Portugalska muzičarka koja je svirala na najneobičnijim mestima u Evropi, Severnoj i Južnoj Americi, za "Vreme" piše o utiscima sa svojih putovanja i nastupa


TV manijak – Regionalni mediji, Al Jazeera i N1
Instrumenti meke sile
Dve medijske kuće su u Srbiji ozbiljno izgradile medijsku bazu, prvenstveno u kablovskim distributivnim mrežama. U pitanju su Al Jazzera i N1, kanali koji plediraju na regionalni uticaj u tri ključne novonastale zemlje u regionu. Koji interesi stoje iza ovih medijskih projekata?


Reportaža – U okupiranom bioskopu "Zvezda"
Zvezda svetli u mraku
Mladi ljudi iz Pokreta za okupaciju bioskopa, kako se naziva grupa koja je organizovala upad u napušteni bioskop "Zvezda" kažu da je važno da se zna da je ovaj bioskop, koji je deset godina bio zatvoren, osposobljen za samo tri dana uz pomoć mnogo mladih Beograđana. "‘Zvezda’ je čista i radi, ima publike i to je divna i glavna vest"


Intervju – Slavoljub Stanković, pisac
Nešto se čeka
"Pošto ga za pedeset godina socijalizma nismo pročitali, mi sada živimo Marksovo ključno delo Kapital redom, po poglavljima. Prvo ide otuđenje od sredstava za proizvodnju, onda od proizvoda, tržišta, rada, drugog čoveka i, na kraju, otuđenje od samoga sebe. Čovek uvek postaje ono za čim teži. Pošto mi težimo robi, to ćemo i postati. Znam mnoge ljude koji već nose tašne, kapute, cipele od sopstvene kože..."
TV manijak
Medijska sačekuša
Šešeljevim izjavama, pokušajem ubistva Milana Beka i napadom na profesora Iliju Vujačića, priča o nasilju u javnoj sferi se ne završava. Dva maloletna delinkventa od 10 i 11 godina pretukla su Rašu Popova, dedu koji ima 81 godinu i koji je za decu napravio više emisija nego što ta deca imaju krivičnih prijava, a već ih imaju 300 komada!


In memoriam – Jovan Ćirilov (1931-2014)
Sam svoja epoha
Jovan Ćirilov, agens modernosti, prosvećenosti i kosmopolitizma u srpskoj i jugoslovenskoj kulturi, bio je naprosto slobodan čovek, u okruženju koje se slobode panično plaši


Intervju – Vladimir Perišić, reditelj, član Saveta FAF-a i selektor programa "Bande à part"
Banda autsajdera
"Pre nekoliko godina je Pentagon, po prvi put, svoj celokupni godišnji marketinški budžet investirao u Holivud, pa je tako Holivud i defakto postao marketinško odeljenje američke vojne industrije. Danas smo svedoci mutacije te vojne industrije koja, u sklopu sa filmskom i industrijom video-igara, prerasta u vojno-zabavni industrijski kompleks. Što se autorskog filma tiče, njegova uloga je, ukoliko želi da opstane kao živa umetnost, upravo u tome da prkosi narativima moćnih"


Intervju – Srdan Golubović, reditelj i predsednik Saveta Festivala autorskog filma
O festivalu drugačijih filmova
"Autorski film je pre svega lični poetski stav. Ima reditelja koji pokušavaju da udovolje ukusu festivalskih selektora, služeći se klišeima, uticajem trendova ili potrebom da budu politički korektni. Toga ima u svim umetnostima. I većina tih pokušaja je neuspela. Umetnost traži posebnost, autentičnost, iskrenost i stav. Takvi pokušaji reprodukcija to nemaju. Ali nemojte da brinete, takvih filmova nema na Festivalu autorskog filma"


"Gradac" o Morisonu
U takozvanim šezdesetim
U poslednjem dvobroju časopisa "Gradac" nalaze se tekstovi koji na različite načine osvetljavaju ličnost i delo jednog od najvećih američkih pesnika XX veka, ikonične ličnosti popularne kulture i vođe grupe Dorsi – Džimu Morisonu. "Gradac" o Morisonu priredio je Savo Stijepović i u ovom zborniku tekstova nalazi se najpre izbor iz Morisonove poezije u prevodu Zorana Paunovića i nekoliko manje poznatih intervjua, zatim eseji Zorana Paunovića, Dragana Ambrozića, Žikice Simića i Slobodana Nikolića, kao i prilozi svedoka, savremenika i tumača Morisonove pojave, poezije i poetike, među kojima su Pati Smit, Majkl Meklur, Džon Heni, Bil Kirbi, Alan Rone, Valas Fauli i drugi. Uz dozvolu izdavača, ovom prilikom prenosimo odlomak jednog od tekstova iz ovog "Gradca"


Knjige – Lina Danam, Nisam ja takva
Mladost ne opravdava besvest
Autorka i kod nas prikazane serije "Girls" Lina Danam objavila je memoare Nisam ja takva, odnedavno dostupne i čitaocima u Srbiji. Idol mladih, heroina novog feminizma, miljenica liberalnih medija, nesporno je talentovana, ali ujedno gluva i slepa za sve osim za samu sebe. Kako joj je to uopšte pošlo za rukom?
Povodom jedne knjige i jedne godišnjice – Isaija Berlin i Berlinski zid
Berlinov zid
Jedva je četvrt veka prošlo od pada Berlinskog zida, a Mihail Gorbačov, ključni protagonist tog događaja koji je simbolički označio kraj Hladnog rata, već govori o početku nove hladnoratovske ere. U upravo proteklom međuhladnoratovskom intervalu mnoge su umetničke i filozofske reputacije doživele eroziju. Neke reputacije, međutim, makar i stvorene u hladnoratovskom kontekstu, opstaju i izvan tog konteksta. Takav je slučaj sa Isaijom Berlinom
TV manijak
Premijera
Prošle nedelje premijeru je imao i novi kablovski kanal N1. U pitanju je verovatno najveća američka medijska investicija sa ciljem regionalnog povezivanja. Drugi jasan faktor u programu N1 je prisutnost NATO koncepta u regiji
Knjige
O čitanju, pisanju i… brisanju
Četvrtasto mesto, antologija priča o čitanju novina; priredio Srđan V. Tešin; Arhipelag, Beograd 2014.
Muzika – Nik Drejk (1948–1974)
Kad dan prođe
Bilo su potrebne decenije da bude prepoznat kao neosporni britanski genije sa akustičnom gitarom, ali danas je Nik Drejk deo tajnog rokenrol hola slavnih, što mu priznaju i Robert Smit i Bred Pit. Četrdeset godina posle odlaska u potpunu tišinu, ovaj umalo za sva vremena zaboravljeni autor danas je važniji nego ikad


Reportersko ‘odanje po Sajmu knjiga
Jedan po jedan
Kod Izdavača godine, gde devojče povezano u bijelo maramče, gde sve u baldahin i sitnu providnu čipku, sa ekran iza se, i žuto cveće preda se, stade, u celini i celosti i kao kad zvezde padaju, govori direktor, pride glavni urednik, imena Dragoljub!


Intervju – Toni Parsons, pisac
Priča je car
"Zapad voli sve da deli na crno i belo, na dobre momke i zlikovce. Mislim da situacija na Balkanu nije tako jednostavna. Teško je boriti se protiv predrasuda koje vladaju ne samo o Srbiji nego, recimo, i o Siriji"
Strip – Izložba u Francuskom institutu
Linije fronta u prokletom ratu
Izložba posvećena velikanu evropskog stripa Žaku Tardiju i promocija albuma Linije fronta u Francuskom institutu u Beogradu predstavlja zajedničko francusko-srpsko obeležavanje stogodišnjice izbijanja Prvog svetskog rata
Izložba
Umetnost ubeđivanja
Tokom Prvog svetskog rata najvažnije ratno propagandno sredstvo bio je ratni plakat. O tome kako su ratni plakati tada izgledali i kako su se koristili govori izložba u beogradskom Muzeju primenjene umetnosti
TV manijak
Agape, 10 godina
Emisiju "Agape" na Studiju B odavno sam zapazio kao nesvakidašnji primer intimnosti tokom televizijske emisije. Ovim se obesmišljava pravilo da "dobra" TV emisija iziskuje dramatizaciju sadržaja, da favorizuje konflikt i ne trpi introspekciju. Upravo suprotno




















