Izložba u Muzeju istorije Jugoslavije predstavlja umetnički pogled na ratnu stvarnost, ali i posleratnu reakciju na ideologiju fašizma
Povodom obeležavanja 70 godina od pobede nad fašizmom, u Muzeju istorije Jugoslavije u Beogradu, na Dan pobede 9. maja, otvorena je izložba „Umetnost kao otpor fašizmu“. Dragoljub Kuprešanin, autor izložbe, izabrao je 145 likovnih dela, slika, crteža, grafika i skulptura od 73 autora, nastalih tokom Drugog svetskog rata i u godinama nakon oslobođenja. „Izložba predstavlja umetnički pogled na ratnu stvarnost, ali i posleratnu reakciju na ideologiju fašizma“, kaže za „Vreme“ Kuprešanin. „Nismo se bavili umetničkim vrednostima izloženih dela niti smo ih analizirali, već nas je isključivo zanimala istorija u njima. Želeli smo da pokažemo kako je likovna umetnost pričala o Drugom svetskom ratu. Ratna dešavanja, život u izmenjenim uslovima, sukobi, portreti učesnika rata, ratne siročadi, tifusara, narod u zbegu, strahote u koncentracionim logorima, smrt na bojištu, pobeda, bili su inspiracija umetnika.“
Stav da likovna dela iz ratnog perioda imaju značaj dokumenta o ratnim istorijskim događajima i ličnostima, Dragoljub Kuprešanin ilustruje primerima sa izložbe: slikarskim delima Igmanski marš Đorđa Teodorovića i Prelaz preko Neretve Ismeta Mujezinovića, drvorezom Branka Šotre Sutjeska, mapom crteža Ismeta Mujezinovića Najmlađi za slobodu, litografijom Ede Murtić Iz zbega, crtežom tušem Bore Baruha Bežanija, bakropisom Krste Hegedušića Vešanje, uljem na platnu Marijana Detonija Noć na Zelengori, pastelom Streljanje Zlatka Price, crtežom olovkom Miloša Bajića Odlazak na rad nastalim u logoru Mathauzen, crtežom tušem Aleksandra Deroka Ćelija u Đušinoj ulici, njegovim akvarelom Prva patrola oslobodilaca u mojoj ulici, printom Ismeta Mujezinovića Pobeda, skulpturom u bronzi 6. april Save Sandića, skulpturom u drvetu i bronzi Krvava bajka Stevana Dukića, skulpturom u bronzi Rastanak Lojzeta Dolinara, figuralnom grupom u bronzi Ustanak Frana Kršinića…
Slike i skulpture su, kaže Kuprešanin, nastajale posle oslobođenja na osnovu crteža i skica urađenih tokom rata: „Na frontu niti je bilo vremena niti materijala za razradu skiciranog. U torbi su se nosili blok i olovka, u koncentracionim logorima je bilo samo materijala koji se prokrijumčario po cenu života, a u zarobljeničke logore, dakle u one gde je Crveni krst imao pristup, ponekad je i stizalo ponešto za crtanje.“
Jedan od autora tekstova objavljenih u katalogu ove izložbe, Miklavž Komelj, kaže da bismo partizansku umetnost Jugoslavije mogli shvatiti kao paradigmatski primer umetnosti Otpora, ali, s druge strane, ona je mnogo više od toga, pošto je otpor u Jugoslaviji prerastao u istinsku revoluciju, koja je i reči partizan proširila značenje, u svetskom kontekstu. On smatra da je partizanski pokret pobudio stvaralaštvo narodnih masa i da se upravo u tom uzdizanju, koje se manifestiralo u eksploziji stvaralaštva među ljudima, koji su se u borbi prvi put politički osvestili, može videti dokaz dubine revolucionarnog procesa. „U današnjim revizionističkim raspravama o odnosu između partizanskog pokreta i revolucije, često se pravi jedna fundamentalna greška: masovnom narodnooslobodilačkom pokretu, koji navodno nije imao veze sa revolucijom, želi se suprotstaviti jedan tanak sloj profesionalnih revolucionara, koji su u pokret unosili revolucionarne ideje po ugledu na Sovjetski Savez. Istraživanje partizanske umetnosti omogućuje nam, naprotiv, da otkrivamo duboku revolucionarnost čitavog pokreta upravo u njegovim krajnjim protivrečjima.“ A jedno od njih je, smatra Kornel, činjenica da je i umetnost stvarana u ratu, kao i partizanski pokret, u sebi integrisala protivrečje: ratovanje protiv rata.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Izložba radova koje su naši umetnici prošlog veka naslikali zbog Pariza i o Parizu, istovremeno govoreći i o njihovim danima provedenim u gradu za koji Cuca Sokić kaže da mu je „svaka fleka, nekako na svom mestu“
„Novi narativ“, teatrološka studija Marine Milivojević Mađarev ispituje kako dramski pisci, pišući o prošlosti, utiču na promenu njene percepcije u sadašnjosti, a time posredno i same sadašnjosti stvarajući nov narativ
Ako u pravednom gnevu na zlo uzvratimo zlim, ako se i sami prihvatimo silničkih metoda razumljivih vladajućoj sili, čini se da ćemo naškoditi samo prethodnim zlikovcima, ali ne i zlu samom – jedna je od niza tema o kojoj mislite nakon predstave „Mihael Kolhas“
Ivo Andrić je 19. aprila 1939. predao akreditive kao kraljevski poslanik u Nemačkoj, a nekoliko meseci kasnije, 1. septembra, počeo je Drugi svetski rat. Srećom mogao je da se osloni na odličnog vojnog izaslanika, pukovnika Vladimira Vauhnika. Ispostaviće se da je on bio najbolji špijun Kraljevine Jugoslavije
Nedavno je Srbija uzela kredit od Banke Saveta Evrope za rekonstrukciju ustanova kulture, treći od 2021, iako većinu za koje se ranije zadužila još nije realizovala a neke nije ni počela. Obećanih a neostvarenih projekata ima mnogo više od ostvarenih
Ovih dana na društvenim mrežama u toku je rat polova. Ništa novo, reći će neko. Ovog puta, međutim, stvar je malo neobičnija nego inače. Jedni protiv drugih ne bore se muškarci i žene, nego – muškarci i medvedi
Religijski praznici slave gospodara, što je zastrašujuće samo po sebi. Nacionalni praznici slave mitove zajedništva, što nije manje beznadežno. Samo se Prvog maja slavi rad kao uslov slobode, dakle slavi se slobodni građanin koji se ne podaje gospodarima, niti se klanja kumirima nacije. Zato se ovaj praznik u modernim populističkim režimima sistematski obesmišljava
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!