Izložba – Akt u savremenom srpskom slikarstvu

18.decembar 2013. Dragan Todorović

Oslušni me očima

Ljuba Popović se zapitao da li bi današnji slikari mogli nešto da urade na temu akta. Tako je nastala ova izložba otvorena nedavno u Modernoj galeriji Valjevo, svojevrsni "slavoslov telu i erotizmu"

Radionica integracije

18.decembar 2013. Sonja Ćirić

Umetnost kao spajanje

"Pet godina Radionica integracije svojim aktivnostima uporno doprinosi našoj zemlji na putu osvajanja dela civilizacijskih vrednosti i naslućivanju drugih, neosvojenih, tako neophodnih našem društvu", napisao je Miki Manojlović, osnivač ove kulturne institucije namenjene slepim, slabovidim i osobama sa drugom vrstom invaliditeta

Intervju – Ajra Kaplan, Yo La Tengo

11.decembar 2013. Dragan Ambrozić

Pastoralna larma

"Mi smo bend koji ignoriše trendove – naši albumi i koncerti su sve duži. Strategije po kojima treba sebe i svoju muziku prilagoditi recimo Tviteru ne idu sa prirodom muzike kao takve"

Film

11.decembar 2013. Muharem Bazdulj

Karantin i kupleraj obećane zemlje

Mračne ulice Menhetna po mnogu čemu je tipičan film Džejmsa Greja, no istovremeno je i ponajveća aberacija u njegovom dosadašnjem opusu. Ovde se Grej vraća u vreme neposredno nakon završetka Prvog svetskog rata, dok su dosad njegovi filmovi obrađivali savremenost ili recentnu prošlost

Predlog za prevod – Beć Cufaj, projekt@party

11.decembar 2013. Dušan Bogdanović

Mesije i njihove žrtve

Cufajeva kritika međunarodnih ekspertskih misija koje postaju same sebi svrha ukršta se sa gorčinom Danisa Tanovića, čiji film Ničija zemlja predstavlja jednu od najbritkijih kritika neokolonijalističke arogancije i birokratske bezdušnosti "civilizatorskih" misija međunarodne zajednice u unesrećenim zabitima širom sveta. Razlika je samo u tome što u Tanovićevom filmu na onoj odskočnoj mini leži samo jedan vojnik, a kod Cufaja je to celo društvo koje simbolizuje narode koji su upućeni na takvu "pomoć"

Pozorište – Biljana Srbljanović, Princip (Mali mi je ovaj grob), Šaušpilhauz, Beč

11.decembar 2013. Katarina Rohringer Vešović

Trivijalizacija istorije

U interesu novog komada Biljane Srbljanović Princip (Mali mi je ovaj grob) koja se u režiji Mihala Zadara odnedavno nalazi na repertoaru bečkog pozorišta Šaušpilhauz, morala bi se bukvalno shvatiti napomena u njegovom uvodu da je sve napisano samo čista fikcija i da u drami ne treba tražiti ništa više. Ali novo povezivanje u prošlosti drugačije povezanih činjenica istovremeno je i njihovo tumačenje, a odnos prema istorijskoj građi ujedno i vrednosni stav. Od toga ne može pobeći ni autorka ovog komada. Iz njegove celine nameće se zaključak o psihološkom diletantizmu, trivijalizaciji istorije i njenom tendencioznom, redukcionističkom tumačenju

Intervju – Mrđan Bajić, vajar i profesor

04.decembar 2013. Sonja Ćirić

Iz komunističkog u konzumeristički raj

"Moja generacija je propustila tri krucijalne šanse 1990, 2000. i 2008. godine. Najpre da spreči ogromno krvoproliće, a zatim da izvede svoju zajednicu u red organizovanih i uređenih država. Malo smo na ivici da bi nas trebalo lustrirati daljeg petljanja u politiku. Možda se i htelo, al’ se nije umelo. A ništa gore od dobronamernih, a ne previše sposobnih"

Izložbe – »Starost«, Kulturni centar Beograda

27.novembar 2013. Tanja Jovanović

Nije sramota biti star

"Ako cilj u umetnosti postane odveć očigledan, onda više ne govorimo o umetnosti već o propagandi. Naša ambicija sa ovim projektom nije bila ‘nasilna’ promena percepcije kod onih koji nisu stari i koji starost vide na jedan stereotipan i degradirajući način tako što ćemo ih optužiti za nehumanost, pozvati na odgovornost ili pokušati da izazovemo nekakav osećaj krivice. Bilo nam je bitno da pozovemo ili isprovociramo publiku da u starosti prepozna zajedničku sudbinu koja čeka sve nas", kažu autorke izložbe "Starost" koja je nedavno otvorena u Likovnoj galeriji Kulturnog centra Beograda

Intervju – Bogdan Diklić, glumac

27.novembar 2013. Sonja Ćirić

Svak po meri svoje snage

"Kada glumim ja svakog puta dajem sve od sebe. Ko hoće čestito i pošteno da uradi to što radi – daje se. Ako sebe uhvatim da se švercujem, onda to neću ni da radim ma šta to bilo: da l’ je to uloga u pozorištu, ili čišćenje stana usisivačem"

Knjige – Sonja Ćirić, Roman u mojoj glavi (Kreativni centar, 2013)

27.novembar 2013. Biljana Vasić

Roman o ispitu zrelosti

Autorka romana problematizuje završni ispit kao jedinicu za merenje znanja zbog pritiska kojim su đaci izloženi od sedmog razreda osnovne škole

Intervju – Dušan Petričić, karikaturista

20.novembar 2013. Sonja Ćirić

Poezija crteža

"Ja volim da, možda malo neskromno, poredim karikaturu sa poezijom. Mislim da je način kreacije karikature vrlo sličan načinu kreacije pesme. Ima svoju logiku, svoj uzdignuti ritam, unutrašnju strukturu i zahteva izuzetnu preciznost"

19. festival autorskog filma

20.novembar 2013. R. V

Predlog za gledanje

Devetnaesto po redu izdanje kultne beogradske filmske manifestacije, Festivala autorskog filma (FAF), održaće se od 28. novembra do 3. decembra. U glavnom programu festivala biće prikazano šesnaest ostvarenja koja daju reprezentativan presek savremenih tokova svetskog autorskog filma, dok prateći program čine "Omaž Mirku Kovaču", program sastavljen od filmova za koje je ovaj nedavno preminuli pisac pisao scenarija, zatim "Autori predstavljaju", sa zanimljivim aktuelnim ostvarenjima autora iz Srbije i regiona, kao i program "Životi pesnika", posvećen filmovima koji govore o pisanju i piscima. Kao i svake godine, i ovoga puta donosimo izbor filmova sa FAF-a koje ne biste smeli da propustite

Književnost – Pola stoleća Generala mrtve vojske

20.novembar 2013. Muharem Bazdulj

Kolevka i grobnice

Ismail Kadare (rođen 1936. godine u Đirokastri, na jugu Albanije) verovatno je najvažniji savremeni živući balkanski pisac. Pre tačno pedeset godina, Kadare je objavio Generala mrtve vojske, svoj najčuveniji roman. Posle ove knjige, u proteklih pola veka, Kadare je ispisao čitav niz romana koji ga s pravom smeštaju rame uz rame Ivi Andriću i Nikosu Kazancakisu, na vrhuncima književnosti Balkana, sveta tri civilizacije, tri kulture, tri jezika, sveta na ničijoj zemlji između smrti i života, sveta u kojem trudne udovice nisu Hercenova metafora, nego stvarne sudbine