Kako predsednik Aleksandar Vučić unosi novu zbunjenost i razdor najavom „ostavke“? I da li opozicioni front zna šta će i kako će? O tome „Vreme“ piše u novom broju
Najava ostavke Aleksandra Vučića – uz izvesnost da će onda trčati trku za premijera – otvara pitanje kada će izbori i kojim redom. Ali, i šta će studentski i opozicioni front, ako uopšte kao takav jedinstveni postoji.
„Vreme“ to analizira u više tekstova u novom broju koji na kioske stiže u četvrtak (2. jul).
Glavni urednik Filip Švarm piše da je glavna Vučićeva ideja – pokušaj da se poseje dodatni razdor među njegove protivnike:
„Na tom polju bi lako mogao steći podršku dijela opozicije čiji je prvenstveni cilj daljnje preživljavanje u parlamentarnim klupama, ali i raznih ‘moralnih narcisa’ koji bi radije pristali na Vučićevu vlast još decenijama nego na izvjesne javne ličnosti na studentskoj listi“, piše on.
Protivnici imaju veće šanse na predsedničkim izborima?
U intervjuu za „Vreme“ govori politikolog Aleksandar Ivković koji misli da bi vladajuća koalicija, kada bi sutra bili održani izbori, imala više šanse na parlamentarnim nego na predsedničkim izborima gde Vučić više nema pravo nastupa.
„Na parlamentarnim i sa manje od pedeset odsto može da se osvoji većina mandata ako na drugoj strani dođe do većeg rasipanja glasova, dok na predsedničkim to automatski znači drugi krug, u kojem bi favorit ovog puta gotovo sigurno bio izazivač“, kaže Ivković u razgovoru sa Nedimom Sejdinovićem i dodaje:
„Prema tome, meni sve najave o prevremenim predsedničkim izborima nemaju smisla, jer ne vidim na koji način rastu šanse kandidatu vlasti ako se oni održe, na primer, u oktobru umesto u aprilu.“
Foto: VremeNaslovnica nedeljnika „Vreme“ broj 1852
Zna li opozicija šta hoće?
Jelena Jorgačević donosi veliki članak o razvrstavanju u opoziciji koja traži odgovor na pokušaj studenata da budu keč-ol opcija.
Marko Simendić, profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu, kaže za „Vreme“ da mu deluje kako se dosta energije troši na izbornu matematiku i taktička pitanja, ali da je pitanje koliko igrači na političkoj sceni imaju valjanih anketa i pokazatelja kako najbolje da postupe.
„Konačno, razmišljanjem o raznim kombinacijama i njihovim ishodima retko se govori o neizvesnosti koju politika uvek nosi sa sobom“, kaže Simendić, dodajući da neizvesnost, međutim, ne znači oslobađanje od odgovornosti.
„Ipak nedovoljno često čujemo da neko zahteva političku odgovornost partijskog vođstva za posledice procena koje su se ispostavile kao pogrešne.“
Sve ove komentare, intervjue i članke čitajte u novom „Vremenu“ koje je od četvrtka (2. jul) na kioscima ili se odmah _pretplatite na digitalno izdanje ovde
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ivica Dačić je simbolično prineo Branka Ružića kao žrtvu Aleksandru Vučiću pred odsudne izbore. Ali deluje da je Ružić već ponešto postigao svojom ulogom „disidenta“. Jer, govorio je ono što socijalisti po dubini partije ionako misle o naprednjacima
Sukob između Ružića i rukovodstva SPS-a traje duže vreme. SPS podseća da je Ružić između ostalog rekao „da je očigledno da bi studenti trebalo da pobede da bi Srbija pobedila“
Formirana je poslanička grupa „Poslanici uz studente – za kontrolu izbora“ koja trenutno broji 16 poslanika. DS tvrdi da se tako povećava mogućnost kontrolisanja izbora, ali koliko Srbiji zaista treba kontrolora
Jasno je da u Beogradu samo jedan čovek odlučuje da li će država na bilo koji način učestvovati u sahrani: predsednik Srbije Aleksandar Vučić, piše FAZ
Aleksandar Vučić dolazi u Novi Sad u petak (4. septembar). Hoće da pokaže da je pokorio grad, ali nije, samo ga je batinama izobličio do neprepoznatljivosti
Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike
Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.