Jasno je da u Beogradu samo jedan čovek odlučuje da li će država na bilo koji način učestvovati u sahrani: predsednik Srbije Aleksandar Vučić, piše FAZ
Beograd raspravlja o tome kako bi Ratko Mladić trebalo da bude sahranjen, piše nemački list Frankfurter algemajne cajtung (FAZ).
„Srpski ministar pravde Nenad Vujić rekao je nakon smrti ratnog zločinca Ratka Mladića jednom bosanskohercegovačkom TV kanalu: ‘General Mladić je general i protokol je poznat. Ono što Mladiću pripada kao generalu biće sigurno ispoštovano.’ Tu izjavu su neki beogradski mediji i politički akteri protumačili kao najavu državne sahrane. Bez obzira na to kako bi ona bila zamišljena, jasno je da u Beogradu samo jedan čovek odlučuje da li će država na bilo koji način učestvovati u sahrani: predsednik Srbije Aleksandar Vučić. No, on je u početku ostao uzdržan“, piše FAZ.
Objavljeno je samo da se Vučić sedmicu pre Mladićeve smrti pisanim putem obratio Haškom tribunalu sa zahtevom da se zatvorenik, koji je očigledno već bio na samrti, prebaci u bolnicu u Srbiji. Taj zahtev je, međutim, odbijen, piše DW.
Skoro da nema šanse da Mladić bude sahranjen u Bosni, gde je rođen i odrastao, piše dalje FAZ.
„Ne samo da bi u zemlji njegovih najvećih zločina iz političkih razloga bilo nemoguće podići spomen-grob njemu u čast, već to verovatno ne bi bilo ni u skladu sa željama porodice i pokojnika.“
Mladić je, prema navodima medija u Srbiji, navodno želeo da bude sahranjen pored svoje ćerke, koja je 1994. godine sa 23 godine izvršila samoubistvo.
Nemački list navodi da je u Srbiji poslednjih godina, u najmanju ruku indirektno od strane države, podstican kult ličnosti Ratka Mladića, čiji su zločini negirani, umanjivani ili čak veličani, piše FAZ.
Podseća na ogroman mural na jednoj stambenoj zgradi u centru Beograda, koji je, pre nego što je uklonjen, „sedmicama bio pod zaštitom državnih institucija“, kao i da je „jedan političar iz vrha države Srbije demonstrativno posetio to mesto“.
Da politika devedesetih nije prevaziđena pokazala je, piše dalje FAZ, i reakcija Crvene zvezde.
„Srpski rekorder po broju titula i osvajač Kupa evropskih šampiona iz 1991. godine objavio je na svojim društvenim mrežama fotografije sa natpisom: ‘Generale, večna slava i hvala’.“
FAZ potom napominje da se i u delu BiH pod srpskom kontrolom, u Republici Srpskoj, neguje kult Ratka Mladića. „Posebno se u tome ističe Milorad Dodik, koji pokazuje demonstrativnu bliskost kako sa ruskim diktatorom Vladimirom Putinom, tako i sa američkim pokretom MAGA.“
Slično kao sa Miloševićem
Potom navodi da je „pitanje pred kojim se Srbija sada nalazi veoma slično onome sa kojim se suočila nakon smrti bivšeg predsednika Srbije Slobodana Miloševića 2006. godine. On je pre okončanja procesa, a samim tim formalno nevin, umro od srčanog udara u ćeliji svog zatvora u Hagu.“
„Tadašnje rukovodstvo, predvođeno proevropskim predsednikom Borisom Tadićem, bilo je suočeno sa pitanjem gde ga sahraniti, a da se od njegovog groba ne napravi mesto hodočašća velikosrpskog nacionalizma. Jedno vreme u Beogradu se razmatrala mogućnost da se problem ‘izveze’ u Rusiju. Miloševićeva supruga i sin pobegli su u Moskvu, pa se sahrana tamo činila kao logično rešenje“, podseća list.
„Na kraju je u Beogradu pronađeno drugačije, prilično neobično rešenje: Milošević je, uz posebno odobrenje, sahranjen u javnosti nedostupnom vrtu svoje kuće u rodnom gradu Požarevcu, jugoistočno od Beograda“, piše Frankfurter algemajne cajtung i zaključuje:
„Ratko Mladić se do kraja nije pokajao, slično kao i gotovo svih 160 muškaraca optuženih pred Haškim tribunalom. Malo je razloga za pretpostavku da će njegova smrt dovesti do otvorene srpske rasprave o zločinima počinjenim devedesetih godina u ime velikosrpske države.“
Samo u avgustu: Uštedite tri hiljade dinara na godišnjoj pretplati na digitalno izdanje „Vremena“!Iskoristite popust ovdei podržite nezavisno novinarstvo.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Studentska lista i deo opozicije su protiv vlasti, ali na vanredne parlamentarne izbore 25. oktobra ne izlaze sa istom strategijom. O tome ko izlazi na izbore, ko podržava studente, ko će preći cenzus, a ko neće i gde su nastala neslaganja unutar opozicionih stranaka raspravljalo se u "Utisku nedelje"
Intervju: Slobodan Bubnjević, kandidat za poslanika Studentske liste
Na pitanja „Vremena“ o programu Studentske liste, ljudima koji je predstavljaju, kampanji koju vode, o budućoj vladi, veri u pobedu odgovara Slobodan Bubnjević, jedan od kandidata za poslanike Studentskog pokreta
Ilija Srdanović, nosilac „Studentske liste – Studenti pobeđuju“, objavio je da mu je ugašen Instagram nalog. Vest je saopštio u video-poruci u kojoj je poručio: „Studenti će pobediti. Srbija će ponovo biti slobodna“
Vladimir Gajić je najavio osnivanje koalicije svoje Narodne stranke sa Nestorovićevom strankom i dve manjinske ruske i ocenio da „Rusija uvek radi sa državom“
Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš
Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca
Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.