

Beograd
Nikola Jovanović (CLS): Prodaje se Beogradska arena
„Tužno da još jedan od simbola Beograda odlazi u privatni domen, isključivo zbog nesposobnosti aktuelne gradske uprave“, kaže Nikola Jovanović, direktor Centra za lokalnu samoupravu




Najveći dug među aktivnim preduzećima, i jedini veći od milijardu dinara (1.106.575.814 dinara), ima Mera invest, firma u vlasništvu Marka Miškovića, sina Miroslava Miškovića
Poreska uprava Srbije objavila je spisak najvećih poreskih dužnika u Srbiji. Najveći dug među aktivnim preduzećima, i jedini veći od milijardu dinara (1.106.575.814 dinara), ima Mera invest, firma u vlasništvu Marka Miškovića, sina Miroslava Miškovića. Reč je o dugu na dan 28. februar ove godine, objavio je portal N1.
Kako se navodi u tekstu, firma Mera invest ima račune blokirane niz godina, a poreznici navode da se prinudna naplata sprovodi na novčanim sredstvima, iz novčanih potraživanja, da je upisana hipoteka i sekundarna poreska obaveza.
Prema podacima Registra dužnika u prinudnoj naplati NBS, Mera invest je u poslednjih pet godina bila u blokadi ukupno 1.827 dana, za iznos od 691,5 miliona dinara, što je oko 5,9 miliona evra. Prema dostupnim podacima blokada traje i duže od pet godina.
Inače, i krajem novembra prošle godine je ista firma držala prvu poziciju na ovoj rang listi.
Na drugom mestu rang liste firmi – najvećih poreskih dužnika nalazi se OKI NP Gradnja iz Novog Pazara, sa dugom od 521,4 miliona dinara. Preduzeće je u vlasništvu Osmana Kuča, u protekloj godini poslovalo je sa dobitkom, a imalo je poslovne prihode od 1,8 miliona evra. U blokadi je poslednjih 50 dana za iznos koji je nešto malo veći od duga prema Poreskoj upravi.
Na trećem mestu ove liste je novosadsko preduzeće Metal Connect, sa dugom od 313,3 miliona dinara. Preduzeće je u vlasništvu Radovana Radovanovića, a u poslednjih pet godina je u blokadi 1.827 dana za izos nešto veći od 200 miliona dinara.
Lumaco, preduzeće u vlasništvu Luke Beograd, bio je u novembru 2025. godine treći najveći poreski dužnik, a sada je na petom mestu rang liste poreskih dužnika koji je objavila Poreska uprava Srbije. Dugovao je oko 277 miliona dinara, a sada 281 milion dinara.
Iznos blokade je 163,3 miliona dinara – kao i prošle godine.
Na listi aktivnih preduzeća – najvećih poreskih dužnika, nalazi se 30 firmi čiji je dug veći od 100 miliona dinara.
Na celoj objavljenoj listi je ukupno 224 preduzeća, a najniži iznos duga je – 20 miliona dinara.
Kada je reč o preduzetničkim radnjama, najveći dužnik je građevinska radnja iz Jagodine sa dugom od 368 miliona dinara, pa preduzetnik iz Horgoša, registrovan za sakupljanje otpada koji nije opasan (dug od 195 miliona dinara). Slede preduzetnici koji se bave krovnim radovima i kurirskom dostavom sa dugom od 195 miliona, odosno 172 miliona dinara.
Ukupno sedam preduzetnika ima dugove za neplaćeni porez koji su veći od 100 miliona dinara.
Na ovoj listi dužnika nalazi se ukupno 1.269 preduzetnika, a najniži iznos duga je pet miliona dinara.
Kada je reč o dužnicima u stečaju, na prvom mestu je Beogradska banka u stečaju sa dugom od čak 19,4 milijarde dinara.
Sledi Industrija mašina i komponenata IMK 14. oktobar Kruševac u stečaju, sa dugom od šest milijardi dinara, pa potom Društvo za konsalting Best Quality Management System u stečaju sa pet milijardi dinara duga.
Izvor: N1
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!


„Tužno da još jedan od simbola Beograda odlazi u privatni domen, isključivo zbog nesposobnosti aktuelne gradske uprave“, kaže Nikola Jovanović, direktor Centra za lokalnu samoupravu


Nemaju svi gradovi Srbije istu satnicu za jeftinu struju, a ona takođe zavisi i od vrste brojila koje potrošači imaju ugrađeno u domaćinstvima. U periodima povećane potrošnje, ušteda nije mala


Država prošle godine nije obezbedila dovoljne količine sirovine za pelet, tvrdili su proizvođači. Zato su ovog leta građani pohrlili da kupe ogrev pre nestašice. To je odmah povećalo i cene


Dunav je ovog leta dostigao rekordno niske nivoe. Posledice se osećaju u plovidbi, energetici, poljoprivredi i rečnim ekosistemima. Kakva je budućnost evropskih reka


Oko 150 velikih postrojenja u Srbiji duže od deset godina krši rok u kojem su morali da pribave integrisanu dozvolu, kojim se velikim zagađivačima odobrava rad
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve