"Kada kažemo ‘puna saradnja’, onda pod tim podrazumevamo saradnju kakvu vidi Tribunal. Nas ne interesuje šta o tome kažu vaši političari. Kada nam iz Haga budu rekli da puna saradnja postoji, mi ćemo to prihvatiti kao činjenicu"
DžEFRIBARET: Da, tačno je da sam tu od oktobra 2000, i dobro se sećam euforije. I za nas je to bio čudesan događaj. Mi, iz međunarodne zajednice, tome smo se nadali, ali niko, takoreći, nije smeo da poveruje da će do promene doći. Želeli smo da damo sve od sebe da Srbija ponovo stane na svoje noge, i dali smo ogromnu pomoć. Zaista su u početku reforme napredovale neverovatnom brzinom, pre svega u ekonomskoj sferi. Nažalost, reforme pravosuđa, policije i institucija, čak ni od početka, nisu ni izbliza išle istom brzinom. Ali, zemlja je neverovatno brzo obnovila veze sa susedima, na tom planu je zaista postignut veliki uspeh. Ali, nakon godinu i po dana, ovi procesi su počeli da se usporavaju, što je prilično tipično za zemlje u tranziciji. Tada smo bili zabrinuti što taj voz usporava, ali smo ubrzo svi bili duboko uzdrmani tragičnom pogibijom premijera Đinđića. Za sve nas je to bio poziv na uzbunu – zemlja koja je do tada napredovala odjednom se suočila sa mračnim snagama iz prošlosti. Pa, opet, vlasti su, uz sve manjkavosti, preduzele odlučnu akciju da zemlju održe na pravom putu.
Ali, na izborima u decembru ponovo je proradio alarm, zbog uspeha radikala na izborima. Očigledno, ni demokratske snage, uz svu pomoć međunarodne zajednice, nisu bile dovoljne da se veliki deo stanovništva privoli za reforme koje će zemlju odvesti u EU. Dobro je što je Tadić pobedio na izborima, ali čekaju nas novi, i ne smemo da se opustimo. Bilo bi jako loše kada bi radikali ponovo osvojili vlast. To vam je nalik na čudovište iz Loh Nesa, koje malo-malo diže glavu iz vode. Ali, zadovoljni smo što je pobedio predsednik koji se iskreno zalaže za evropske vrednosti, i što predstavnici demokratskih snaga danas zauzimaju sve položaje vlasti, i to je pozitivan signal, kod kuće i u inostranstvu.
Da, i to samo pokazuje koliko je napora neophodno uložiti da se krene tim strmim putem ka EU-u. I tu vlada mora da zapne više, da pokaže šta je sve neophodno da se uradi da se do tog cilja stigne. Ljudi ove zemlje moraju da znaju da je put ka EU-u težak, i vlada mora da se drži principa i vrednosti koje vladaju u EU-u, a koje nisu uvek po volji svim građanima.
Evo primera. Ako nema saradnje sa Tribunalom u Hagu, uprkos neprekidnim upozorenjima sa najviših mesta u vlasti, onda nastaje veoma ozbiljan problem. Mi bismo jako voleli da završimo studiju o izvodljivosti i da započnemo pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i asocijaciji. Ali, da bi se to desilo, neophodno je da se reše tri ključna pitanja. Prvo je potpuna saradnja sa Haškim tribunalom, koja je praktično zamrla. A kada kažemo „puna saradnja“, onda pod tim podrazumevamo saradnju kakvu vidi Tribunal. Nas ne interesuje šta o tome kažu vaši političari. Kada nam iz Haga budu rekli da puna saradnja postoji, mi ćemo to prihvatiti kao činjenicu.
Drugo ključno pitanje jeste harmonizacija carinskih stopa između Srbije i Crne Gore, i to je takođe stara priča. A treća velika stvar koju očekujemo je konsolidacija državne zajednice. Tu, priznajemo, ima izvesnog napretka. Ali, državna zajednica je još nedonošče. A ako hoćemo s vama da pregovaramo, želimo da pregovaramo sa državom koja funkcioniše i koja ima učvršćene institucije. A za to je neophodna politička volja. I zato još nismo završili studiju o izvodljivosti.
Verovatno ih ima, ali za to nema razloga. To je tehničko pitanje. Imate Ustavnu povelju, imate Akcioni plan o zajedničkom tržištu koji su usvojili i vlada i parlament. Pa, poštujte ga! Koliko još da čekamo? Ako političari ovde i u Crnoj Gori gube vreme pričajući o referendumu, i misle da će se stvari tako brže pokrenuti, onda su u zabludi. Srbija i Crna Gora mogu lako napred, pod uslovom da se stvori politička volja da se ispune ova tri uslova koje sam naveo. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju mogao bi da vam se smeši već za godinu dana. Ali, to sada samo od vas zavisi. Mi ove uslove uporno ponavljamo, a ovde se uporno ništa ne radi po tim pitanjima. Čist gubitak vremena, i zato vaša zemlja zaostaje. Ugledajte se na Hrvatsku. Ona je izvanredan primer.
To u potpunosti razumemo. Nažalost, moram da kažem bez uvijanja da to još nije na dnevnom redu. Treba i vi da razumete da je i evropskim zemljama sve teže da liberalizuju vizni režim. Da bi to učinile, neophodne su zaista veoma čvrste garancije da vaša zemlja ispunjava čitav niz kriterijuma. Još je rano da se govori o ukidanju viza.
Istina, mladi jesu bili moji najomiljeniji sagovornici, i ovde sam osetio jednu snažnu vitalnost. Ovo je strašno dinamična zemlja, ali je njena nedavna prošlost bila veoma rđava, i s njom mora da se suoči da bi krenula napred. I ti mladi su me fascinirali, uprkos svoj izolaciji, uprkos tome što nisu mogli da putuju, kod njih postoji ogromna žeđ za znanjem. Zato, ne moram da žmurim da bih vas zamislio u EU-u. Vi ćete biti u EU-u. Ali, vaši lideri moraju snažno da se uključe u tu kampanju.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Poremećena prirodna ravnoteža pokazuje širom Evrope svoje opako lice. O čemu se sve radi? Šta se, zbog niskog vodostaja, događa u neposrednom komšiluku? Kako sve učestaliji pakleni talasi utiču na ljudske živote, kako na ekonomiju? I šta je pokazao u Srbiji slučaj Peščare – tog neobičnog mesta, pustinje koju je čovek pošumio da bude divlja i prirodna, a koja često žestoko gori zbog nemara nekih ljudi, da bi je, zatim, drugi ljudi srčano branili i neumorno iznova pošumljavali
Kada izbori i formalno budu raspisani, studenti objašnjavaju da se neće promeniti suština, već obim kampanje. “Kampanja će ostati bazirana na onome što studentski pokret jeste već dve godine, ali očekujemo da tokom kampanje bude masovnije nego što je ikada bilo, jer veliki broj ljudi odgovara na naše pozive da se priključe opštinskim timovima”, objašnjava student Filip Kovačić za “Vreme”
Održavanje uverenja u nepobedivost na izborima služi tome da se sopstveni birači odvrate od promene strane, a opozicioni – demobilišu. Zato je uložen vanserijski napor da se diskredituje istraživanje koje je predstavila Crta. Većina napada nije se ni bavila sadržajem, već je bila usmerena na Crtu kao organizaciju, a deo na metodologiju. U oba slučaja radilo se o upornom ponavljanju lako proverivih neistina, na primer, tvrdnje da je uzorak bio 558, a ne 2.324 ispitanika. Sve to govori koliko im je bilo stalo da nalaz koji je imao najviše odjeka u javnosti zatrpaju lažnim narativima
U času kada je generacijski pokret mladih ljudi premostio duboke razlike obnavljajući u atomizovanom, apatičnom i podeljenom društvu političku zajednicu utemeljenu na idejama slobode, pravde i antikorupcije, nastao je nužni i dovoljni uslov za promene u Srbiji
Znaju i Vučić i Dodik da tamo gde su sada hodili ima manje stanovnika nego kada je rat završen, a samim tim i manje perspektive. Ova dvojica “srpskih lidera” kao da nisu naučila poruke prošlosti, bar kada je politika u pitanju: nije Srbija napredovala kada su bosanski Srbi gledali u Beograd, kako kaže Vučić, nego kada je Srbija bila Pijemont celog Balkana, pa su svi hteli s njom
Ako se studentski pokret bude više bavio „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna
Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“
Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.